Tribina Litterarum translatio, 25. ožujka 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Zašto bi itko hrvatske autore prevodio na hrvatski? Ima i toga. U najrjeđoj prevodilačkoj kombinaciji naša se članica Zrinka Blažević snalazi kao riba u vodi, cvijet na livadi, povjesničarka u arhivu: domaće nam pisce prevodi na hrvatski, skrbi za važan dio nacionalne kulture, koji bi naciji inače bio slabo dostupan, jer je nastao na latinskom jeziku. U prijevodima Vitezovića, Crijevića i drugih hrvatskih latinista, Zrinka Blažević spaja historiografske, filološke i pjesničke interese na radost sviju nas, ljubitelja stiha i povijesti. Sa svestranom znanstvenicom, povjesničarkom i latinisticom, omiljenom profesoricom i nagrađenom prevoditeljicom razgovarat ćemo o poeziji i povijesti, o preklapanju književnog i historiografskog pjevanja i pripovijedanja, o heksametrima latinskim i hrvatskim, o sjecištima prevodilačkog, znanstvenog i nastavnog rada.
Razgovor će voditi Snježana Husić.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem dolasku!
Više o sugovornici:
Zrinka Blažević (Zagreb, 1972) redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi hrvatske ranonovovjekovne latiniste. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, među kojima je za hrvatsku kulturu najvažniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (Oživljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovića (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vrančića, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i Đure Baglivija. Uža su joj prevodilačka specijalizacija metrički prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovićeva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo i njegovih pjesničkih poslanica, prepjevala je i najveći dio pjesničkoga opusa ponajboljeg hrvatskog latinističkog pjesnika Ilije Crijevića, kao i dubrovačkih latinista Didaka Pira, Rajmunda Kunića, Đura Ferića, Ignjata Đurđevića i Bara Boškovića. Dobitnica je Nagrade “Josip Tabak” za najbolji prijevod poezije, za Dva stoljeća uplakane Hrvatske Pavla Rittera Vitezovića.
Program financijski podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.