DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).

Uredništvo DHKP

Tribina Litterarum translatio, 17. veljače 2025. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića


Tribina Litterarum translatio 17. veljače 2025. u 18 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5



U ovogodišnjem ciklusu tribina Litterarum translatio predstavit ćemo nekoliko kolegica i kolega koji se osim književnim prevođenjem bave i pisanjem – poezije, proze, kritika, antologija…

Prva je od njih Jagna Pogačnik, prevoditeljica sa slovenskog, književna kritičarka i urednica, koja je nedavno objavila knjigu o kojoj se na našoj književnoj sceni puno priča: Područje signala, antologiju (mapiranje) suvremene proze u Hrvatskoj od 2000. do 2020. Jeste li se ikada zapitali koliko različito čitamo kada čitamo za zabavu i kada nam je cilj da književno djelo prevedemo, ili napišemo osvrt o njemu, ili ga ocijenimo kao članovi žirija, ili se premišljamo o njegovu uvrštenju u antologiju? Jagna zacijelo ima odgovor. Osim o specifičnostima profesionalnog i „amaterskog“ čitanja, s njom ćemo porazgovarati i o škakljivosti ukoričavanja subjektivnih izbora, o potencijalnom mapiranju suvremene slovenske proze te sličnostima i razlikama između naših dviju književnosti, o možebitnim predrasudama i zamkama kada je riječ o prevođenju sa srodnih jezika, o stanju u domaćoj književnoj kritici, o kulturi u medijima i drugim nadamo se poticajnim temama. 


Razgovor će voditi Patricija Horvat.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!



Više o sugovornici:


Jagna Pogačnik književna je kritičarka, prevoditeljica i urednica. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književne kritike, eseje, rasprave i prijevode objavljuje od 1989. u novinama i časopisima te radijskim emisijama a kao stalna književna kritičarka surađivala je i u emisijama Hrvatske radiotelevizije Knjižnica i Dobro jutro Hrvatska. Uređivala je biblioteku konTEKST (EPH i Novi liber), koja je objavljivala recentne prozne naslove hrvatskih prozaika i pisaca iz regije, a od 2020. povremeno uređuje knjige za nakladničku kuću Hena com. Od 2009. vodi radionice kreativnog pisanja književne kritike i proze u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu. Sudjelovala u radu žirija za književne nagrade Jutarnjeg lista, Meša Selimović, VBZ-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman i Fric.

Objavila izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001.), knjige sabranih književnih kritika Backstage (2002.), Proza poslije FAK-a (2006.), Kombajn na književnom polju (2012.), izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004.), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005 (2006.), antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008.) i Područje signala, mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000-2020 (2024.).

Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama te pedesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča.

Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnih prevoditelja i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.


Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.


U prevodilačkom ringu: Željka Somun i Dinko Telećan, srijeda 27. studenoga u 18 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi Most 2, Zagreb

U prevodilačkom ringu: Željka Somun i Dinko Telećan

Jeste li se ikada zapitali kako nastaje prijevod koji vas ostavlja bez daha? Kako prevoditelji uspijevaju prenijeti emociju, ton i nijanse jednog jezika u drugi? Premda je prevoditeljski posao često samotan, skriven od pogleda javnosti, novi niz prevodilačkih susreta „U prevodilačkom ringu“ u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca pruža vam priliku da zavirite iza zastora i doživite prevoditeljski proces iz prve ruke!

Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom i birati iz niza opcija uzimajući u obzir sve posebnosti pojedinog teksta: značenje, smisao, ugođaj i poruku autora. I dok mnogi smatraju da je neke vrste tekstova lakše prevoditi nego druge, gotovo svi se slažu da prevođenje poezije zahtijeva najveći trud, pažnju i napor. Pri prevođenju poezije nužno je poštovati neraskidiv odnos sadržaja i forme izvornog djela, čime prevoditelj i sam postaje umjetnik.

O tome što se skriva iza kulisa prevedenog teksta reći će nam nešto Željka Somun Dinko Telećan na temelju prepjeva soneta „Amor constante más allá de la muerte" istaknutog španjolskog književnika, prevodioca, kritičara i satiričara, Francisca de Queveda. Stihovni dvoboj naših prevoditelja održat će se u srijedu, 27. studenog 2024., u 18:00 sati u knjižici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu pod moderatorskom palicom književne prevoditeljice Ele Varošanec Krsnik.


Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb.