Legislativa - Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

Kratka povijest DHKP-a

U hrvatskom kulturnom prostoru književno prevođenje ima višestoljetnu tradiciju kojoj su razlozi u njegovu geopolitičkom položaju ali i u njegovoj znatiželji i otvorenosti, nerijetko svojstvenoj tzv. malim narodima. Opće je mjesto da je npr. hrvatski prijevod (Dominko Zlatarić) spjeva Aminta Torquata Tassa tiskan čak prije izvornika, kao i da je Fran Krsto Frankopan na isti način preveo Molièreova Georgesa Dandina.

U razdoblju nakon II. svjetskog rata, želja i potreba za većim kulturnim upoznavanjem institucionalizirala je prevodilaštvo kao profesiju. U cijelom svijetu prevodioci se počinju udruživati u strukovne organizacije, pa je 1953. u Parizu osnovana i Međunarodna federacija prevodilaca (FIT – Fédération internationale des traducteurs), koja će u mreži organizacija i agencija Ujedinjenih Naroda dobiti pri UNESCO-u status međunarodne nevladine organizacije u kategoriji A i s godinama okupiti nacionalna društva prevodilaca svih usmjerenja (književni, tehnički i znanstveni, konferencijski…).

Iste te godine, 1953., hrvatsko je društvo književnih prevodilaca upisano u Zagrebu u sudski registar. Osnivačka skupština održana je 11. studenoga 1952. i na njoj su utvrđeni temeljni zadaci Društva te izabran Upravni odbor u sastavu: Gustav Krklec (predsjednik), Roman Šovary (potpredsjednik), Jerka Belan i Radovan Ivšić (tajnici), Iva Adum (blagajnik), te Ivo Frangeš, Zlatko Gorjan, Berislav Grgić, Ivo Hergešić, Ljudevit Jonke i Tone Potokar (članovi).

1994. godine DHKP je primljeno u krovnu europsku književnoprijevodnu asocijaciju, Europsko vijeće udruženja književnih prevodilaca (Conseil Européen des Associations des Traducteurs Littéraires – CEATL).

Temeljni zadaci Društva

Temeljni zadaci Društva nisu se bitno promijenili u posljednjih pedesetak godina. Svrha djelatnosti današnjeg Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) ostaje ostvarivanje i usklađivanje zajedničkih interesa i prava književnih prevodilaca, te kontinuirani rad na podizanju razine našeg prevodilaštva i kulture. U tu svrhu DHKP priređuje tematske skupove, organizira stručne radionice te javne tribine i sudjeluje u kulturnim projektima vezanim uz književnost i kulturu. U okviru svoje izdavačke djelatnosti DHKP objavljuje vrijedna djela stranih književnosti u prijevodu svojih članova te stručne knjige raznih profila (npr. bibliografija Strana književnost u hrvatskim prijevodima 1945-85.), i sudjeluje u prijevodnim projektima drugih nakladnika.

Prevodilac koji želi postati redovnim članom DHKP podnosi pismenu prijavu u kojoj navodi biografske i bibliografske podatke te prilaže najmanje jedan objavljeni prijevod kulturno relevantnog književnog ili srodnog djela i izvornik. Kandidat se prima u članstvo na temelju pozitivne recenzije priloženog prijevoda.

Redovni članovi DHKP koji se žele profesionalno posvetiti isključivo prevođenju i steći članstvo u krovnoj udruzi svih samostalnih umjetnika Hrvatske (Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika) mogu od DHKP dobiti pismenu preporuku.

DHKP dodjeljuje godišnju nagradu za najbolji književni prijevod u protekloj godini kao i nagradu za životno djelo. Nagrada, koja se sastoji od povelje i novčanog iznosa, dodjeljuje se isključivo članovima.

Statut Društva

Statutom Društva hrvatskih književnih prevodilaca (u daljnjem tekstu DHKP) uređuju se odredbe o nazivu, sjedištu i zastupanju; o izgledu pečata; o ciljevima i području djelovanja u skladu s ciljevima i djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge; o uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva; o pravima, obvezama i odgovornostima te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova; o tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, te o njihovu izboru, opozivu i ovlastima; o načinu odlučivanja i trajanju mandata tijela te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata; o izboru i opozivu likvidatora udruge; o prestanku postojanja udruge; o imovini, načinu stjecanja i raspolaganju imovinom; o postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge, o načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge te o drugim pitanjima od značenja za udrugu.

Statut Društva hrvatskih književnih prevodilaca

Preuzmite cijeli statut DHKP u PDF formatu

Statut (PDF)

Upravna tijela

Upravni odbor

Ana Badurina (predsjednica), Anda Bukvić Pažin (dopredsjednica), Željka Somun (tajnica), Lea Kovács (blagajnica), Snježana Husić (članica), Vlatka Valentić (članica), Lara Hölbling Matković (članica).

Nadzorni odbor

Mišo Grundler, Katarina Penđer i Romana Perečinec.

Sud časti

Josip Ivanović, Dalibor Joler i Sandra Ljubas.

Skupština

Godišnja skupština DHKP održava se na Međunarodni dan prevođenja koji se svake godine obilježava 30. rujna.

Zapisnici sa Skupštine

Zapisnik s Godišnje skupštine DHKP-a održane 30. rujna 2022 18.01.2023.

ZAPISNIK

s Godišnje skupštine Društva hrvatskih književnih prevodilaca održane 30. rujna 2022. u Maloj sceni, Medveščak 2, s početkom u 18.00 sati.

Skupštinu je sazvao Upravni odbor DHKP-a prema čl. 16 Statuta.

Skupštini predsjedava Ana Badurina, predsjednica DHKP-a. Skupština je započela u 18.30 sati, nakon što je osiguran kvorum potreban za glasovanje.

Članovi su sudjelovali uživo i putem platforme Zoom.

Na prijedlog predsjednice Skupština za zapisničarku prihvaća Doru Jelačić Bužimski, a za ovjeroviteljicu zapisnika Laru Hölbling Matković.

Nakon uvodnog obraćanja, pozdravnih riječi predsjednice te utvrđivanja kvoruma od ukupno 48 članova (37 sudionika u dvorani i 11 sudionika putem platforme Zoom) i izbora radnog tijela, održana je minuta šutnje u čast preminulim članovima Milivoju Telećanu, Koraljki Crnković, Nadi Šoljan, Tanji Čale i Sonji Bašić te je potom utvrđen dnevni red, kako slijedi:

1. Osvrt na tajnički izvještaj (predstavljanje glavnih djelatnosti DHKP-a u minulom razdoblju i djelatnosti planiranih za predstojeće razdoblje)

2. Osvrt na izvještaj o novčanom poslovanju i plan izdataka za iduću godinu

3. Osvrt na izvještaj Nadzornog odbora

4. Glasanje o povišenju članarine

5. Razno

6. Razrješenje dosadašnjih upravnih tijela DHKP-a

7. Izbor članova upravnih tijela DHKP-a za razdoblje 2022-2024. (imenovanje izbornog povjerenstva)

stanka

8. Poslanica

9. Dodjela nagradâ DHKP-a

10. Proglašenje rezultata izbora novih upravnih tijela

Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

Nakon pročitanih imena članova koji su se ispričali zbog nemogućnosti dolaska (Patricija Horvat, Iva Grgić Maroević, Tomislav Kuzmanović, Domagoj Kliček, Ingrid Šafranek, Lia Paić, Jelena Butković, Adrian Cvitanović, Saša Drach, Branka Žodan, Daniel Bučan, Andrea Weiss Sadeh, Duška Gerić Koren) započelo se s radnim dijelom Skupštine.

Ad. 1)

Tajnica Upravnog odbora Anda Bukvić Pažin osvrnula se na tajnički izvještaj za razdoblje između dvije skupštine.

Zaključak: Nije bilo komentara. Tajnički izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Ad. 2)

Iduću točku dnevnog reda, Izvješće o financijskom poslovanju Društva, otvorila je blagajnica Upravnog odbora Željka Somun, pročitavši blagajničko izvješće za razdoblje od 01.01.2021. do 31.12.2021., te je zatražila članstvo da ovlasti novi Upravni odbor za donošenje plana izdataka za iduću godinu.

Zaključak: Izvještaj o financijskom poslovanju za razdoblje od 01.01.2021. do 31.12.2021., te plan izdataka za 2023. jednoglasno su prihvaćeni.

Ad. 3)

Izvještaj o radu Nadzornog odbora podnijela je Snježana Husić.

Zaključak: Ukupno je glasalo 45 članova, od toga 44 za i 1 protiv.

Ad. 4)

Upravni odbor iznio je prijedlog da se godišnja članarina od 1. siječnja 2023. poveća za 50%, a to bi značilo da bi dosadašnja članarina za umirovljenike, koja je iznosila 100,00 kuna, od 1.siječnja iznosila 150,00 kuna (20,00 EUR), a članarina za redovne članove s dosadašnjih 200,00 kuna porasla bi na iznos od 300,00 kuna (40,00 EUR). Kao razlog povišenja članarine Upravni odbor naveo je trend sveprisutnih poskupljenja koja se događaju na globalnoj razini, dodatne izdatke za novi prostor na Trgu Petra Svačića kao i osnivanje rezidencije za prevoditelje te veći opseg projekata.

Zaključak: Ukupno je glasalo 47 članova, od toga 41 za, 4 protiv i 2 su bila suzdržana.

Povišenje članarine je usvojeno.

Ad. 5)

Pod točkom Razno nije bilo tema za diskusiju.

Zaključak: Nema komentara.

Ad. 6) i Ad. 7)

Nakon točke Razno uslijedilo je razrješenje dosadašnjih upravnih tijela, imenovano je jednoglasno prihvaćeno izborno povjerenstvo (Ana Stanić-predstavnica, Erika Koporčić i Ursula Burger), pročitana je izborna lista koja je također jednoglasno prihvaćena te se pristupilo glasovanju.

Ad. 8)

Mate Maras pročitao je svoju poslanicu povodom obilježavanja Međunarodnog dana prevoditelja.

Ad. 9)

Dok je izborno povjerenstvo prebrojavalo glasove, započeo je svečani dio skupštine tj. dodjela nagradâ DHKP-a. Predsjednica Ana Badurina uzela je riječ te istaknula kako je Povjerenstvo i ove godine imalo izrazito težak zadatak.

Nagradu za životno djelo dobila je Ana Kolesarić. Obrazloženje nagrade za životno djelo sastavila je Maja Zorica, koja je obrazloženje i pročitala. Nagrada za prozu dodijeljena je Latici Bilopavlović Vuković za prijevod djela Radiometar U. Lenze. Obrazloženje je sastavila i pročitala Milka Car. Nagrada za poeziju dodijeljena je Tatjani Paić-Vukić za prijevod djela Adonisa Dječak koji trči u sjećanju. Obrazloženje je napisao Daniel Bučan, a pročitao ga je Marko Kovačić. Nagradu za prijevod dječje književnosti dobila je Ana Badurina za djelo HB olovka Bilješke i tajne, priče izmišljene i stvarne, S. Mattiangeli. Obrazloženje za nagradu sastavila je i pročitala Snježana Husić. Za prijevod publicistike nagradu je dobio je Dalibor Joler za djelo Ive Pilara, Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat, a obrazloženje je napisao i pročitao Andy Jelčić čime su zaključeni najsvečaniji trenuci Skupštine.

Ad. 10)

Nakon prebrojavanja glasova, Izborno povjerenstvo objavilo je rezultate glasovanja.

Prema broju dobivenih glasova, kao novi članovi Upravnog odbora DHKP, redom su izabrani: Ana Badurina (46), Anda Bukvić Pažin (43), Željka Somun (36), Lea Kovács (29), Snježana Husić (28), Vlatka Valentić (26), Lara Hölbling Matković (25). U Nadzorni odbor ušli su Mišo Grundler (24), Katarina Penđer (21) i Romana Perečinec (20), a u Sud časti Josip Ivanović (16), Dalibor Joler (12) i Sandra Ljubas (12).

Nakon proglašenja izbornih rezultata u 20:45, skupština je završila.

U Zagrebu, 3. listopada 2022.

Zapisničarka: Ovjeroviteljica zapisnika:

Dora Jelačić Bužimski Lara Hölbling Matković

Izvještaji o radu

Prevođenje Mediterana 30.08.2023.

Prevođenje Mediterana

Organizatori: Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

Mjesto održavanja: DHKP, 3. do 7. rujna 2023.

Predstavljanje publici: Festival svjetske književnosti, srijeda, 6. rujna u 13h, knjižara Fraktura

Kako prenijeti neko podneblje na jezike koji se služe drugim vrstama izražajnih sredstava i proizlaze iz različitih, iako ponekad sličnih kultura i načina razmišljanja? Može li se i kako prevesti Mediteran? Odgovore na ta pitanja potražit će sudionici projekta „Prevođenje Mediterana“, koji je nastao u suradnji Hrvatskog P.E.N. centra i Društva hrvatskih književnih prevodilaca, uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija, te zahvaljujući vrijednim partnerstvima s Mađarskim kulturnim centrom Liszt i Festivalom svjetske književnosti.

Osmero prevoditelja iz sedam zemalja, Francuske, Mađarske, Poljske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Švedske, na susretima i radionicama s autorima Oljom Savičević Ivančević i Robertom Perišićem od 3. do 7. rujna 2023. raspravljat će o dvojbama koje su im se javljale tijekom prijevoda dijelova romana „Ljeta s Marijom“ i „Brod za Issu“. U prostorijama Društva hrvatskih književnih prevodilaca sastat će se tako Tihomir Pištelek, Luisa Fernanda Garrido Ramos (španjolski), Aleksandra Wojtaszek (poljski), Arijana Medvedec (portugalski), Chloé Billon (francuski), Svítková Milina (slovački), Đorđe Žarković (švedski) i István Ladányi (mađarski).

Cilj projekta je omogućiti susret stranih prevodilaca i domaćih autora, osigurati im vrijeme za rad na tekstovima, zainteresirati strane izdavače koji surađuju sa sudionicima ovog projekta za hrvatsku književnost, te omogućiti stranim prevodiocima da upoznaju rezidenciju Hrvatskog društva književnih prevodilaca, hrvatske izdavače i agente, kao i predstavnike Ministarstva kulture i medija koji će ih informirati o mogućnostima potpora za prijevode hrvatske književnosti na strane jezike.

S kakvim su se izazovima prevodioci suočavali tijekom svog rada na tekstovima Olje Savičević Ivančević i Roberta Perišića doznat ćemo u razgovoru na Festivalu svjetske književnosti, u knjižari Fraktura 6. rujna 2023. u 13 sati. Razgovor će voditi voditelji projekta Ursula Burger i Dean Trdak.

Sudionici:

Luisa Fernanda Garrido Ramos rođena je u Madridu. Diplomirala je zemljopis i povijest na Autonomnom sveučilištu u Madridu (1981.), a specijalizirala se za Srednjovjekovnu povijest Balkana. Diplomirala je hrvatski i srpski jezik i jugoslavenske književnosti na Sveučilištu u Zagrebu (1988.). Prevođenjem se počela baviti 1989. godine, i dosad je u suradnji sa suprugom Tihomirom Pištelekom prevela više od šezdeset naslova. Sudjelovala je kao predavač na raznim seminarima, kongresima i okruglim stolovima vezanim uz slavenski kulturni krug i prevođenje. Aktivni je član Strukovnog udruženja pisaca – Autonomni odsjek prevoditelja. Od 2005. godine radila je kao direktorica Instituta Cervantes u Sofiji, Ammanu, Tunisu i Pragu, a od rujna 2022. vodi Institut Cervantes u Toulouseu.

U studenom 2005. godine dodijeljena joj je Nacionalna prevoditeljska nagrada za prijevod sa srpskog na španjolski romana Aleksandra Tišme Kapo. Godine 2020. dobila je nagradu Estado Crítico za prijevod Baba Yagá je snijela jaje.

Luisa Fernanda Garrido Ramos i Tihomir Pištelek preveli su na španjolski djela autora kao što su Ivo Andrić, Ivana Bodrožić, Slavenka Drakulić, Danilo Kiš, Mirko Kovač, Miljenko Jergović, Predrag Matvejević, Miroslav Krleža, Dubravka Ugrešić i druge.

István Ladányi rođen je 1963. u Adorjanu (Vojvodina, R. Srbija). Od 1991. živi u Mađarskoj. Diplomirao je mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1987, doktorirao je iz teorije narativnog identiteta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je književni i teorijski časopis Új Symposion (Novi Sad) od 1989. do 1991., jedan je od osnivača časopisa Ex Symposion (1992, Veszprém, Mađarska)

Od 2002. do 2008. bio je lektor mađarskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. docent je na Fakultetu za modernu filologiju i društvene znanosti u Veszprému. Piše poeziju, književnu kritiku i književno-znanstvene tekstove. Prevodi s hrvatskog i srpskog.

Prevodio je pjesme Bora Pavlovića, Ivana Slamniga, Danijela Dragojevića, Zvonimira Mrkonjića, Borisa Marune, Ivana Rogića Nehajeva, Borbena Vladovića, Zvonka Makovića, Anke Žagar, Sibile Petlevski i drugih pjesnika, objavljene u časopisima i antologijama, kratke priče i dramske tekstove hrvatskih autora objavljenih u časopisima i antologijama. Zbirka kratkih priča Nevena Ušumovića u njegovom izboru i prijevodu objavljena je pod naslovom A csalogány nyelve (Forum, Novi Sad, 2021). Sa Zoltanom Medveom preveo je monografiju Helene Sablić-Tomić i Gorana Rema Suvremena hrvatska književnost (Kortárs horvát irodalom. Költészet és rövidtörténet 1968-tól napjainkig, Jelenkor Alapítvány, Pécs, 2009.)

Arijana Medvedec rođena je u Zagrebu. Nakon studija engleskog i francuskog jezika i književnosti, te slobodnog studija portugalskog jezika i civilizacije u Zagrebu, Arijana Medvedec, nastavlja usavršavanje u Lisabonu, gdje i danas živi i djeluje. Magistar je komparativne portugalske i francuske književnosti i trenutno radi na doktoratu iz kulturalnih studija. Suradnik je znanstvenog centra CLEPUL (Centar za luzofonske i europske književnosti i kulture) Filozofskog fakulteta u Lisabonu i jedna od osnivača CompaRes-a (Međunarodne udruge za ibersko-slavenske studije), u okviru koje djeluje u organima uprave, organizaciji znanstvenih skupova i kulturnih događanja, i predavačkom i prevoditeljskom radu. Kao docent na veleučilištu Institut Piaget u Lisabonu bavi se nastavom stranih jezika i kultura (engleska, francuska, portugalska), znanstvenim radom, međunarodnim projektima,

organizacijom znanstvenih skupova i suradnjom u organima uprave i vijećima Instituta.

U međuprostorima zanimanja i zvanja smješta se (relativno) umijeće riječi koju govori, piše ilektorira na više jezika, uglavnom za potrebe struke i europskih, portugalskih i hrvatskih javnih i privatnih institucija, prevoditeljskih agencija i izdavačkih kuca. U sretnija vremena nastaju prijevodi na portugalski: ulomci Šume Damira Karakaša, Doživljaja Karla Maloga Dubravke Oraić-Tolić i Vulkanoa Roberta Bebeka (Noć europske književnosti 2018., 2019. i 2020., Eunic Cluster Portugal, Lisabon), film Mali Antonia Nuića (Europa 61 – Tjedan europskog filma, Eunic Cluster Portugal, 2019.), te romani Biblioteka Zorana Živkovića i Sarajevski Marlboro Miljenka Jergovića (Cavalo de Ferro Editores, Lisabon, 2005. i 2004). U suradnji s Tanjom Tarbuk priprema antologiju suvremene hrvatske kratke priče koja će biti objavljena u Portugalu.

Robert Perišić (Split, 1969.) autor je osam knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njegov roman Naš čovjek na terenu bio je hit u Hrvatskoj, dobitnik nagrada "Jutarnjeg lista" za najbolju prozu i "Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse" (Graz), ali i književno otkriće za američku publiku i kritičare te je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u SAD-u. Živi u Zagrebu kao samostalni autor. Objavio je zbirku poezije Dvorac Amerika (1995.), zbirke kratkih priča Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas (1999.) i Užas i veliki troškovi (2002.), roman Naš čovjek na terenu (2007.), zbirku proza i eseja Uvod u smiješni ples (2011.), zbirku pjesama Jednom kasnije (2012.), dramu Kultura u predgrađu (2000.), scenarij za igrani film 100 minuta Slave (2004.) te romane Područje bez signala (2015.) i Brod za Issu (2022.).

Tihomir Pištelek studirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1989. godine živi u Španjolskoj, gdje radi kao učitelj njemačkog jezika i književni prevoditelj. Dosad je, u suradnji sa suprugom Luisom Fernandom Garrido, preveo više od šezdeset naslova. Prevoditelj je i raznih članaka i tehničkih tekstova, a radio je i kao simultani i konsekutivni prevoditelj u raznim ustanovama i tvrtkama, te kao lektor brojnih izdavačkih kuća. Godine 2020. dobio je nagradu Estado Crítico za prijevod Baba Yagá je snijela jaje.

Tihomir Pištelek i Luisa Fernanda Garrido Ramos preveli su na španjolski djela autora kao što su Ivo Andrić, Ivana Bodrožić, Slavenka Drakulić, Danilo Kiš, Mirko Kovač, Miljenko Jergović, Predrag Matvejević, Miroslav Krleža, Dubravka Ugrešić i druge.

Olja Savičević Ivančević rođena je 1974. u Splitu. Spisateljica i pjesnikinja, uvrštena u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na Poslijediplomskom studiju iz književnosti. Književnim radom profesionalno se bavi zadnjih petnaest godina, a osim proze i poezije, piše književne kolumne, dramske tekstove za djecu i mlade te vodi radionice kreativnog pisanja. Knjige su joj prevedene na jedanaest svjetskih jezika, objavljene u trinaest zemalja u Europi te u SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na tridesetak jezika. Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman u Hrvatskoj 2011., nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan te francuskom Prix du premiere roman u međunarodnoj konkurenciji. Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad. Roman Pjevač u noći dobio je nagradu Libar za vajk Pulskog sajma knjige kao i English Pen Award. Dobitnica je i regionalne nagrade festivala Druga prikazna iz Skopja 2018.Za zbirku pjesama “Divlje i tvoje” nagrađena je regionalnom nagradom “Risto Ratković” 2020. Za adaptaciju lutkarske predstave Čudnovate zgode Šegrta Hlapića dobila je nagradu Mali Marulić. Ovu nagradu dobila je i za izvorne dramske tekstove Moj prijatelj Mačkodlak i Som na cilome svitu. Prema njenim pričama snimljeni su nagrađivani kratkometražni igrani filmovi (Balavica, Sedam neodgovorenih poziva, Trešnje). Prema priči „Pederi“ iz zbirke Nasmijati psa objavljena je grafička novela Ljeto (Žeželj/Paljan). Živi i radi u Zagrebu i Korčuli.

Milina Svítková studirala je prevođenje (njemački i hrvatski) na Sveučilištu Comenius u Bratislavi. Nakon završenog doktorskog studija slavistike na području frazeologije hrvatskog jezika živjela je i radila u Beču. U akademskoj godini 2018./2019. radila je kao znanstveno-istraživačka djelatnica na Sveučilištu Comenius u Bratislavi, gdje je, između ostalog, vodila prevoditeljske seminare i objavila više stručnih radova na području hrvatske frazeologije. Trenutno se aktivno bavi književnim prevođenjem s njemačkog i hrvatskog jezika. Prevela je djela Saše Stanišića, Marine Mezak, Jasminke Salamon, Milana Sikirice i Jelene Bačić Alimpić.

Aleksandra Wojtaszek (1991.) prevoditeljica je, predavačica i novinarka, doktorica znanosti iz područja književnosti. Autorica je znanstvene knjige o hrvatskoj i srpskoj žanrovskoj fantastici Topografie przestrzeni wyobrażonych (2022.) i zbirke putopisnih eseja o Hrvatskoj Fjaka (2023). Na poljski je, između ostalog, prevela Moniku Herceg, Radmilu Petrović i Faruka Šehića. Dobitnica je stipendije za najbolje mlade europske prevoditelje CELA i nagrade Krakova Grada Književnosti UNESCO-a. Na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu predaje hrvatski jezik i književnost te prevođenje.

Đorđe Žarković (1965.) rođen je u Beogradu, no gotovo cijeli život proveo je u Švedskoj. Književnim prevođenjem bavi se od 1994. godine i dosad je preveo sedamdesetak djela, uglavnom hrvatskih, srpskih i bosanskih pisaca. Prevodi i sa španjolskog i danskog. Od 1994. godine vlasnik je male izdavačke kuće Gavrilo, u kojoj objavljuje dio svojih prijevoda. Na švedski je preveo djela Ane Brnardić, Dubravke Ugrešić, Olje Savičević Ivančević, Borisa Pekića, Meše Selimovića i mnogih drugih.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2021. do rujna 2022. 07.10.2022.

_{Tajnički izvještaj od rujna
2021. do rujna 2022.}

Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Lea Kovács (dopredsjednica), Anda Bukvić Pažin (tajnica), Željka Somun (blagajnica), Lara Hölbling Matković (članica), Dean Trdak (član) i Ursula Burger (članica), sastao se jedanaest puta, a uz to se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, rad na vidljivosti književnih prevoditelja kao autora i komunikacija na društvenim mrežama, prijava na poticaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba te osmišljavanje novih programa. Također smo nastavili uspješnu suradnju sa stranim institutima u Zagrebu (Goethe institut, Mađarski institut, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut/Medijateka).

30. rujna 2020. DHKP je na svojim web stranicama počeo objavljivati Prevoditeljske portrete, intervjue mlađih članova DHKP-a sa starijim i iskusnijim kolegama, doajenima hrvatskog književnog prevodilaštva. S Portretima smo nastavili i 30. rujna 2021., a istu praksu nastavljamo i ove godine. Projekt vodi Vedrana Gnjidić.

Dana 22. i 23. listopada 2021. održan je u Zagrebu 11. Zagrebački prevodilački susret, dvodnevni stručni skup. Prvi susret nove dekade, jedanaesti ZPS posvećen je važnom i nedovoljno predstavljenom aspektu književnog prevođenja kao znanja, vještine i umjetničkog čina. Pod motom Književno prevođenje kao učenje skup se bavio ulogom i važnošću književnog prevođenja u kontekstu poučavanja jezika, književnosti i kulture te pokušao istražiti načine, metode i kontekste u kojima književno prevođenje danas može poslužiti ili služi kao učinkovita, višeslojna nastavna metoda. Na skupu su sudjelovali vodeći pokretači, akteri i sudionici prevodilačko-edukativnih programa te aktivni prevoditelji s bogatim praktičnim znanjem iz Zagreba, Zadra, Rijeke, Pule i Osijeka te Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske u svrhu razmjene ideja, iskustava, znanja i najboljih praksi. Organizacijski odbor 11. ZPS-a bili su članovi Upravnog odbora DHKP-a, a koordinatorica i moderatorica skupa Lea Kovács.

Do kraja 2021. nastavljena je i naša tribina Litterarum translatio na kojoj je moderatorica Lara Hölbling Matković ugostila naše članice, kolegice Patriciju Horvat u studenom, te Anu Badurinu u prosincu. Siječanjska tribina u 2022. bila je posvećena prerano preminulom kolegi Seadu Muhamedagiću, idejnom začetniku i moderatoru tribine te dugogodišnjem članu Upravnog odbora; tom prilikom o Seadu kao prevoditelju, članu UO-a, kolegi i prijatelju razgovarali su Anda Bukvić Pažin, Andy Jelčić i Lara Hölbling Matković. U ožujku i svibnju su s moderatorom Deanom Trdakom razgovarale novoprimljene članice Katja Grcić i Ana Nemec te dugogodišnja članica Tanja Tarbuk. Snimke tribina dostupne su na YouTube kanalu DHKP-a te se redovito dijele na društvenim mrežama. Do kraja 2022. u planu su još dva susreta koje će moderirati Ksenija Banović.

Do kraja 2021. i početkom 2022. na valovima Yammat FM-a emitirane su preostale epizode emisije "Književni trenutak". Autorica projekta je Ana Badurina, i u njoj književni prevoditelji, pisci i književni kritičari preporučuju djela prijevodne književnosti. Prijevode u ukupno 16 epizoda "Književnog trenutka" preporučivali su Adrian Cvitanović, Marija Ott Franolić, Snježana Husić, Ana Brnardić, Dinko Telećan, Roman Simić, Željka Somun, Luka Ostojić, Sead Muhamedagić, Monika Herceg, Lara Hölbling Matković, Ivica Prtenjača, Anda Bukvić Pažin, Miljenko Jergović, Lea Kovács, Korana Serdarević, Jagna Pogačnik, Kristian Novak, Patricija Horvat, Slavenka Drakulić, Olja Savičević Ivančević, Katarina Luketić, Sanja Baković, Ursula Burger, Tatjana Peruško, Ivana Bodrožić, Dean Trdak, Mišo Grundler, Vanda Mikšić, Nebojša Lujanović, Andy Jelčić i Ivan Sršen.

Nastavili smo projekt uspostave prijevodne kritike. U razdoblju od 12. siječnja 2022. do 27. travnja 2022. na web i Facebook stranicama Društva hrvatskih književnih prevodilaca objavili smo 10 kritika o prevedenim književnim djelima. Autori/ce spomenutih kritika su Katarina Luketić, Jagna Pogačnik, Lora Tomaš, Dinko Telećan, Ana Fazekaš, Nataša Govedić, Tomislav Kuzmanović, Edin Badić, Sandra Ljubas i Miljenko Jergović. S obzirom na oduševljeni odaziv svih sudionika i sudionica u projektu, kako književnih kritičarki i kritičara, tako i spisatelj(ic)a i prevoditelj(ic)a koji su se okušali u ovom još neistraženom žanru te ponudili svoja nadahnuta i originalna tumačenja, te na brojne pozitivne reakcije na društvenim mrežama i u neposrednoj komunikaciji s DHKP-om, smatramo da je projekt bio uspješan nastavak projekta iz prethodne godine "Koga čitamo: Prijevodna kritika i kako je steći". Rodile su se i brojne ideje kako s projektom prijevodne kritike nastaviti u budućnosti i nadamo se da ćemo ih uspjeti realizirati, te uspostaviti plodonosnu i trajnu interdisciplinarnu suradnju akademske zajednice - teoretičara i traduktologa - i praktičara pisanja i prevođenja. Svi su tekstovi dostupni na web stranicama DHKP-a u rubrici Prijevodna kritika. Projekt osmišljava i koordinira Anda Bukvić Pažin.

Početkom veljače počeli smo s realizacijom projekta Književni prevodioci na vašem ekranu (KPNVE) u sklopu kojega smo održali 10 online razgovora s kolegama u inozemstvu te ih objavili na DHKP-ovom kanalu YouTubea. Održano je deset razgovora u trajanju od maksimalno 60 minuta u sklopu kojih su se predstavili prevoditelji i njihov rad te specifičnosti vezane uz činjenicu života i rada u inozemstvu. U programu su sudjelovali, redom: Barbara Martinec (Francuska), razgovor je vodila Latica Bilopavlović Vuković; Anita Vuco (Italija), razgovor je vodio Dean Trdak; Radovan Lučić (Nizozemska), razgovor je vodila Romana Perečinec; Nikolina Židek (Španjolska/Argentina), razgovor je vodila Ela Varošanec Krsnik; Siniša Kasumović (Poljska), razgovor je vodio Adrian Cvitanović; Filip Krenus (Ujedinjeno Kraljevstvo), razgovor je vodila Lara Hölbling Matković; Martina Kramer (Francuska), razgovor je vodila Lea Kovács; Ellen Elias-Bursac (SAD), razgovor je vodila Tatjana Radmilo; Boris Dumančić (Čile/Portugal), razgovor je vodila Ela Varošanec Krsnik; Boris Vidović (Finska), razgovor je vodila Sandra Ljubas. Svi su susreti bili dobro posjećeni, publika se uključivala postavljajući zanimljiva pitanja u chatu, a mi smo dobili uvid u raznolike književno-prijevodne situacije diljem Europe i svijeta. Snimke su dostupne na YouTube kanalu DHKP-a.

U drugoj polovici travnja 2022. u novom sjedištu DHKP-a, na adresi Trg kralja Petra Svačića 15, i novootvorenoj rezidenciji za prevoditelje i pisce ugostili smo našu prvu rezidenticu, Anitu Vuco. Nakon nje u rezidenciji su boravili sljedeći gosti: Alida Bremer, Sara Latorre, Heidi Saevareid, Milosz Waligorski i George Mario Angel Quintero. Sutra stiže Olivier Lannuzel, a do kraja godine najavljeno još troje gostiju. Gostima je omogućen besplatan pristup knjižnicama, dnevna naknada od 20 eura i besplatan smještaj. Osim u ljetnim mjesecima kad je to bilo teže ostvariti, naši rezidenti gostovali su u nastavi Filozofskog fakulteta, sudjelovali su u javnim predstavljanjima (M.A. Quintero sudjelovao je na Festivalu svjetske književnosti, Jutru poezije i poetskom susretu u Botaničkom vrtu), te na susretima sa svojim prevoditeljima ili piscima („Prevodilački horizonti“). Rezidencija je ljetos dobila i blog na kojoj objavljujemo najave događanja, izvještaje sa susreta te impresije rezidenata o boravku u rezidenciji („Zapisi sa Svačke“). Ostvarene su suradnje s Francuskim i Talijanskim institutom, Goethe Institutom, Norveškim veleposlanstvom u RH i hrvatskim P.E.N.-om. Predana je kandidatura za članstvo u RECIT-u, europskoj mreži književnih rezidencija za prevoditelje i pisce. Projekt rezidencije koordinirala je Ursula Burger.

DHKP je u travnju 2022. jedanaesti put sudjelovao u Noći knjige, ove godine s dva programa. U petak 22. travnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavili smo knjigu "Narodno blago" Marcela Kušara, u izdanju DHKP-a, a o knjizi su govorili urednik knjige Josip Ivanović, prof. dr. sc. Tomislav Pletenac i Boris Perić. U subotu 23. travnja organizirali smo tradicionalnu prevodilačko-pjesničku večer "Stihom na stih", a književni prevoditelji su, potaknuti aktualnim događajima na europskoj i globalnoj sceni, ove godine čitali pjesme po svom izboru ili u vlastitu prijevodu, inspirirani temom "Stihom za mir". U programu su sudjelovali prevoditeljice i prevoditelji Ana Badurina, Željka Gorički, Snježana Husić, Josip Ivanović, Dariya Pavlešen, Željka Somun, Tanja Tarbuk, Dinko Telećan, Dean Trdak i Nikolina Židek.

Rad Društva na području autorskih prava prevodilaca nastavio se i ove godine. Nakon okruglog stola “Prevoditelj kao autor: ima li pravo na prava?” u sklopu online projekta “Književno prevođenje pod lupom” 2021. godine, 25. travnja 2022. održano je online predavanje i savjetovanje s pravnim stručnjakom Božidarom Feldmanom o autorskim ugovorima i pravima književnih prevodilaca. Razgovor je vodila Lea Kovács.

U svibnju 2022. je naša predstavnica i aktualna izvršna tajnica CEATL-a, europske krovne organizacije književnoprevodilačkih udruga, Lara Hölbling Matković sudjelovala na godišnjoj skupštini CEATL-a u Sofiji.

Petnaesta godišnja izložba je u drugoj polovici 2021. i prvoj polovici 2022. gostovala u Vukovaru, Belom Manastiru, Splitu, Puli, Rijeci, a turneja je završena u svibnju u koprivničkoj knjižnici uz gostovanje Željke Somun koja je publici govorila o književnom prevođenju. U Splitu je izložbu u zgradi fakulteta otvorila dekanica Filozofskog fakulteta Glorija Vickov, nakon čega su za student/ice talijanskog, engleskog i učiteljskog studija uslijedila dva predavanja, Katje Radoš-Perković i Ande Bukvić Pažin, te radionica književnog prevođenja pod mentorstvom Lare Hölbling Matković. Šesnaesta izložba uživo je otvorena 6. lipnja 2022. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tom je prigodom pred brojnom publikom održan tradicionalni okrugli stol, ove godine pod naslovom „Sva je komunikacija prevođenje“, Okrugli stol osmislila je i moderirala Anda Bukvić Pažin, a razgovarala je s fizičarom i popularizatorom znanosti Sašom Cecijem, dramaturginjom Pavlicom Bajsić Brazzoduro i glazbenicom Mirelom Priselac Remi. Osnovna polazišta diskusije bile su ideje komunikacije i prevođenja, koje su se pokazale međusobno neodvojivima. Govorilo se o nužnosti interdisciplinarnog dijaloga među znanostima i umjetnostima, svim područjima ljudskog djelovanja, ali i o nužnosti promišljenih pedagoških nastojanja, dakle edukacije, koja je bez dobro strukturirane komunikacije također nemoguća. Svatko od sugovornika pokušao je sagledati vlastita djelovanja kroz prizmu prevođenja, pa smo imali priliku čuti što se i kako prevodi na kazališnoj sceni, zašto je zvuk važan, gdje je prijevod u glazbi i u stihovima, kako može komunicirati s publikom te što je moguće prevoditi u fizici elementarnih čestica i u teoremu beskonačnosti. Vezano uz ideju interdisciplinarnosti, gosti su podijelili svoje stavove o tome koliko je danas nužno i poželjno istupati na "tuđe terene", a osvrnuli su se i na ideju neprevodivoga i neprevodivosti u svijetu koji se materijalizira kroz komunikaciju. Nakon otvorenja i trotjednog boravka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba je krenula na svoju turneju po hrvatskim gradovima, predstavivši se prvo još jednom zagrebačkoj publici, u knjižnici Prečko, a potom u karlovačkoj knjižnici za mlade te u sisačkoj knjižnici. U listopadu će izložba biti predstavljena u Belom Manastiru, zatim u Samoboru, a dogovori za daljnja gostovanja su u tijeku. Projekt koordinira Svetlana Grubić Samaržija.

Talijanski Translab – Laboratorij književnog prevođenja s talijanskog nastavio je s radom i u 2022. godini u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Tema radionica u 2022. bila je prevođenje književnosti za djecu s konkretnim radom na prevođenju djela Cole Tiger i vojska duhova Federice D'Ascani. Dosad je održano šest susreta, a do kraja godine održat ćemo još četiri. Mentorice i mentori ove godine su: Anda Bukvić Pažin, Snježana Husić, Katja Radoš-Perković, Dean Trdak, Vanda Mikšić i Lara Hölbling Matković. Radionice organizira i koordinira Ana Badurina.

Španjolski Translab aktivan je u uskom krugu, virtualno, povremeno vrlo dinamično i produktivno. Članovi se nadaju da će ubuduće biti u mogućnosti aktivnije djelovati te planiraju u svoje aktivnosti uključiti goste-rezidenti/ce iz DHKP-ove rezidencije za pisce i prevoditelje.

Portugalsko-hrvatski Translab nastavio je s radom. Od prosinca prošle do lipnja ove godine Portugalsko-hrvatski Translab održao je sedam radionica na kojima su polaznici pod vodstvom Tanje Tarbuk i Deana Trdaka prevodili poeziju luzofonih pjesnika. Tijekom pet susreta organiziranih putem internetske platforme Zoom polaznici su imali prilike razgovarati s portugalskim pjesnicima Jorgeom Roqueom (Žoržom Rokom} i Anom-Luisom Amaral, s brazilskim pjesnicima Thiagom Ponce de Moraesom i Angelicom Freitas te s angolskim pjesnikom Ondjakijem. Osim toga, također putem platforme Zoom, imali su se prilike upoznati s poetikama hrvatskih pjesnika Miroslava Mićanovića, Tomice Bajsića, Monike Herceg, Dražena Katunarića i Branka Čegeca te od njih doznati kako čitati i prevoditi poeziju, U prosincu prošle godine prilikom gostovanja portugalskog pjesnika Paula Josea Mirande polaznici su čitali svoje prijevode njegovih pjesama na Jutru poezije, a na priredbi povodom obilježavanja Dana portugalskog jezika u svibnju ove godine čitali su svoje prijevode više luzofonih pjesnika. Isto tako, polaznici Translaba preveli su pjesme brazilske pjesnikinje Angelice Freitas povodom njezina gostovanja na ovogodišnjem Goranovom proljeću. Trenutno je u pripremi izbor iz luzofone poezije koji će biti objavljen u Europskom glasniku,

Francuski Translab profilirao se kao platforma u sklopu koje kolege redovito komentiraju vlastite prijevode tijekom online konzultacija. U listopadu će se održati radna seansa s francuskim gostom rezidencije, Olivierom Lannuzelom.

Sudjelovali smo na Međunarodnom festivalu slikovnice Ovca u kutiji koji se svake godine polovicom rujna održava u Pazinu, kao jedan od partnera Festivala. U sklopu programa Anda Bukvić Pažin prevodilačkom je perspektivom sudjelovala u okruglom stolu na temu Zašto čitati slikovnice? te je održala dva predavanja: prvo o književnom prevođenju književnosti za djecu i mlade, s naslovom Zašto autori(ce) trebaju čitati prijevodnu književnost, i drugo zajedno s Dubravkom Zima i Zoranom Maljkovićem, o bajkama kao književnim tekstovima i literaturi za djecu, te prijevodnom i praktičnom aspektu bajki.

Početkom ove godine DHKP počelo je surađivati sa Svijetom kulture Jutarnjeg lista u okviru koje prevoditelji i prevoditeljice objavljuju razgovore s piscima koje prevode. Od veljače do sada objavljeni su razgovori Željke Somun s Jean-Baptisteom del Amoom, Patricije Horvat s Ralfom Rothmannom i Tanje Tarbuk s Ruijem Zinkom. U pripremi je razgovor Ursule Burger s Hervéom Le Tellierom. Projekt koordinira Dean Trdak.

Prvi put smo prijavili i dobili sudjelovanje u zajedničkom programu Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja Ruksak (pun) kulture. Svrha programa je poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim područjima Republike Hrvatske. Niz radionica koji smo nazvali Prepiši to na hrvatski! osmislili smo na način da se može uklopiti u program nastave četiri strana jezika – engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog. Kroz rad na književnom tekstu u tri faze: općenit uvod – prevođenje – čitanje i diskusija, cilj nam je ukazati učenicima na činjenicu da je velik dio književnosti na hrvatskom izvorno nastao na nekom drugom jeziku i u nekoj drugoj kulturi te da su upravo prijevodni proces i prevoditelji nezaobilazne sastavnice kreativne i umjetničke komunikacije. Odlučili smo se za kraće, mahom hibridne, vizualno-tekstualne i glazbeno-tekstualne forme, koje se u školama obično ne obrađuju. To su žanrovi koji su učenicima posve sigurno bili atraktivni u nekom dijelu života – poput stripa ili slikovnice, ili žanrovi koji prema popularnoj predodžbi nisu književnoumjetnički – poput popularne glazbe. Važna je sastavnica koncepta radionica da će učenici i sami dobiti priliku okušati se u prevođenju i vidjeti točno što to znači i koja znanja i vještine implicira. Program će se realizirati tijekom listopada i studenoga 2022. g. u srednjim školama, strukovnim i gimnazijama. Kolegica Lora Tomaš već je bila u strukovnoj školi u Vukovaru, a do kraja godine čeka nas provedba još četiri radionice: u Našicama, Gospiću, Garešnici i Korčuli.

Suradnju sa školama u Hrvatskoj nastavljamo i u sklopu projekta Tko vam je napisao lektiru? koji učenicima srednjih škola nudi priliku za podrobno upoznavanje s književnim tekstom i prevodilačkim procesom te za izravno sudjelovanje u procesu razotkrivanja potencijala izvornog književnog teksta i to izvan formalnog okruženja njihovih škola. U prostoru kazališta, kulturnih centara i knjižnica u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku učenicima ćemo u suradnji s njihovim nastavnicima pružiti priliku za sveobuhvatno i vrlo dinamično stjecanje i obogaćivanje čitalačkih navika i literarnog ukusa te razvijanje kritičkog mišljenja kao i stjecanje navike praćenja kulturnih događanja i aktivnog, angažiranog sudjelovanja u njima. Projekt će se provoditi u listopadu i studenom 2022., a osmislila ga je i koordinirala Ana Badurina.

Novi krug našeg programa U prevodilačkom ringu, koji ide već dvije godine, ide dalje, i tu u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Pokrivši u dvije godine provedbe sve dominantnije jezike i žanrove, u novom ćemo ciklusu organizirati susrete na manje zastupljenim jezicima, a u okviru nastave na relevantnim odsjecima i katedrama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Čeka nas pet susreta, u suradnji sa sljedećim katedrama Katedra za rumunjski jezik i književnost (Ivana Olujić); Katedra za slovenski jezik i književnost (Anita Peti-Stantić); Katedra za makedonski jezik i književnost (Ivica Baković); Katedra za hungarologiju (Kristina Katalinić) te Katedra za poljski jezik i književnost (Đurđica Čilić). Projekt osmišljava i koordinira Anda Bukvić Pažin.

Aktivno smo sudjelovali u radu Povjerenstva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja iz književnog i prevodilačkog stvaralaštva u kojemu nas je predstavljao Matija Janeš, kao i u aktivnostima i sastancima s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika, gdje su naši predstavnici u skupštini Dinko Telećan, Sanja Lovrenčić, Damir Biličić i Lea Kovács, a u stručnom povjerenstvu Petra Matić i Dean Trdak.

Dana 8. travnja u zagrebačkom kazalištu Mala scena održana je Izvanredna skupština DHKP-a na kojoj smo članstvo izvijestili o preseljenju ureda DHKP-a i otvaranju prevodilačke rezidencije, upoznali prisutne s nejasnoćama i nepravilnostima u funkcioniranju i poslovanju Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na javnu posudbu (DHK) te je Skupština DHKP-a izglasala da ovlašćuje Upravni odbor DHKP-a da pregovara sa srodnim udrugama i Ministarstvom kulture i medija te donosi odluke u svrhu usklađivanja poslovanja Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na javnu posudbu (DHK) sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, osobito kako bi se predstavnicima svih nositelja prava na naknadu za javnu posudbu zajamčilo pravo glasa oko poslovanja Organizacije u njezinoj Skupštini. Na Izvanrednoj skupštini dogovoreno je i osnivanje Radne skupine za poboljšanje radnih uvjeta književnih prevodilaca. Radna skupina osnovana je u svibnju 2022. u sastavu: Katarina Penđer (predstavnica), Dora Jelačić Bužimski, Adrian Cvitanović, Dinko Telećan, Nikolina Židek, Tanja Tarbuk, Ivana Jandras Szekeres i Bosiljka Brlečić, a trenutačno u koordinaciji s Upravnim odborom i uz pomoć stručnjaka priprema istraživanje o aktualnom položaju i radnim uvjetima članova DHKP-a.

Kako bi se spomenuta Radna skupina predstavila članovima i široj javnosti te pokrenula raspravu o položaju i radnim uvjetima književnih prevodilaca, 26. rujna 2022. u Knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović” održana je tribina “Zanimanje: književni prevodilac”, na kojoj je predstavnica Radne skupine, Katarina Penđer kao moderatorica događaja razgovarala s kolegicama Ivanom Jandras Szekeres i Bosiljkom Brlečić.

U želji da motiviramo više članova i članica da prevode književnost za djecu i mlade, pokrenuli smo dijalog sa Savezom društava Naša djeca, koje dodjeljuje nagradu Grigor Vitez - najstariju domaću nagradu za dječju književnost i ilustraciju. Uvidjevši da je to nagrada koja kontinuirano raste i prati razvoj svoje publike, dali smo prijedlog stručnom Povjerenstvu da se nagrada Grigor Vitez proširi, i uključi nagradu za prijevodnu književnost za djecu i mlade. Obrazloženje je bilo da bi kategorija prijevodne književnosti u okviru važne nagrade s dugom tradicijom kao što je Grigor Vitez mogla uvjerljivo ukazati na važnost prijevodne dječje književnosti i time potaknuti prevoditelje i prevoditeljice da prate i predlažu, a nakladnike da objavljuju kvalitetnija i relevantnija djela prevedena s mnogih svjetskih jezika, a ne gotovo isključivo s engleskog, kao što je to danas slučaj. Tako bi nagrada Grigor Vitez za prijevodnu književnost ostvarila i svoj međunarodni karakter, i bila odraz bogatstva europske i svjetske književnosti za djecu. Ovogodišnje stručno povjerenstvo nije usvojilo prijedlog, ali Savez DND-a pozdravio je inicijativu i dao naznake da ima mjesta budućoj suradnji, na nagradi i na projektima vezanima uz književnost za djecu i mlade.

Na poziv Sveučilišta u Zadru, koji je 3. i 4. lipnja 2022. organizirao susret PETRA-E mreže, odnosno zajednice europskih institucija posvećenih poučavanju književnog prevođenja, gostovala je i Ana Badurina. Na okruglom stolu, koji je moderirala prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević, posvećenom programima književnog prevođenja na Sveučilištu u Zadru te iskustvima i programima književnog prevođenja na drugim europskim sveučilištima i institucijama, Ana Badurina predstavila je DHKP-ove projekte i radionice koji upotpunjuju formalno obrazovanje književnih prevodilaca.

DHKP je u rujnu 2022. s Odsjekom za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dogovorio međusobnu suradnju pri pružanju praktičnog rada studentima Fakulteta u svrhu osnaživanja njihova teorijskog znanja podizanjem kvalitete i stjecanje praktičnog znanja. Sporazum o suradnji bit će potpisan ovih dana, a suradnja počinje s novom akademskom godinom, 2022./23.

DHKP je dogovorio suradnju s Hrvatskim glazbenim savezom i njihovim projektom Raspjevane priče, audio-art za djecu Ukrajine. Cilj projekta je odabranim djelima ukrajinske dječje književnosti stvoriti kvalitetan umjetnički sadržaj u formi audio priča putem kojeg bi se ukrajinskoj djeci koja borave u Hrvatskoj olakšao period prilagodbe kroz njima poznat sadržaj te ih se potaknulo da se upoznaju s hrvatskim jezikom i lakše motiviraju za svladavanje istog. Istodobno bi se hrvatskim slušateljima, prvenstveno djeci i roditeljima, kroz dječje priče, predstavila ukrajinska kultura, umjetnost i jezik. Uz navedeno, kreirat će se minimalno sat vremena audio edukativnog materijala za učenje ukrajinskog jezika. Projekt Raspjevane priče realizirat će se u okviru festivala Muzički biennale Zagreb, odnosno njegovog posebnog glazbeno - edukativnog programa za djecu MBZ kidz u vidu javne izvedbe odabranih priča te organizacijom radionica na temu učenja o kulturi i umjetnosti kao i jezičnih radionica osnova ukrajinskog jezika za djecu. U projektu sudjeluju naši članovi Ana Dugandžić, Dariya Pavlešen i Domagoj Kliček. Uz DHKP i HDS u projektu sudjeluju i Zaklada Solidarna te Book&Zvook platforma za audio knjige.

DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Ana Nemec, Katja Grcić, Leni Bastaić Svilar, Dubravka Petrović, Jelena Svilar, Jelena Pataki Šumiga, Paula Ćaćić, Matija Pospiš.

Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Željka Somun za prijevod Jean-Baptiste del Amoa – Carstvo životinja, nagradu za prijevod publicistike dobio je Marko Gregorić za prijevod A. Compagnona – Antimodernisti. Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa, nagradu za prijevod poezije dobila je Vanda Mikšić za prijevod A. Césairea - Bilježnica povratka u zavičaj, nagradu za prijevod dječje književnosti dobila je Lara Hölbling Matković za R. Dahla – Fantastični gospodin Lisac, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo Irena Lukšić.

U ožujku 2022. objavljena su imena dobitnika nagrade Ministarstva kulture Iso Velikanović: za životno djelo „Isu“ je dobila Bosiljka Brlečić, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2021. dobila je Vlatka Valentić za prijevod s francuskog djela Godine Annie Ernaux.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2020. do rujna 2021. 05.10.2021.

Tajnički izvještaj od rujna 2020. do rujna 2021.

1. Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Lea Kovács (dopredsjednica), Anda Bukvić Pažin (tajnica), Željka Somun (blagajnica), Lara Hölbling Matković (članica), Dean Trdak (član) i Sead Muhamedagić (član)/Ursula Burger (članica), sastao se deset puta, a uz to se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem. Ursula Burger izabrana je u UO na mjesto Seada Muhamedagića, zbog čega je došlo do promjene sastava ostalih odbora, pa su tako sadašnji članovi Nadzornog odbora Snježana Husić, Saša Drach i Tatjana Peruško, a u Sudu časti su Vlatka Valentić, Ela Varošanec Krsnik i Katarina Penđer.

2. Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, rad na vidljivosti književnih prevoditelja kao autora i komunikacija na društvenim mrežama, prijava na poticaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba te osmišljavanje novih programa. Također smo nastavili uspješnu suradnju sa stranim institutima u Zagrebu (Goethe institut, Mađarski institut, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Aula Cervantes na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Francuski institut/Medijateka).

3. U želji da proširimo popis djela koje Povjerenstvo za Nagradu Josip Tabak za najbolja godišnja ostvarenja uzima u obzir, izbjegnemo eventualne propuste i nagradu učinimo što inkluzivnijom, UO donio je odluku da kandidate prijavljuju izravno članovi i članice DHKP-a.

4. 30. rujna 2020. DHKP je na svojim web stranicama počeo objavljivati Prevoditeljske portrete, intervjue mlađih članova DHKP-a sa starijim i iskusnijim kolegama, doajenima hrvatskog književnog prevodilaštva. Niz smo započeli objavom portreta Mije Pervan, prošlogodišnje dobitnice "Ise Velikanovića" za životno djelo, nakon čega su uslijedili portreti Mladena Martića, Dore Maček, Ludwiga Bauera, Xenije Detoni, Luka Paljetka, Trude Stamać, Mladena Machieda, Vjere Balen-Heidl, Milivoja Telećana te Nade Šoljan. S doajenima su razgovarali naši vrijedni mlađi članovi i članice, Ela Varošanec Krsnik, Josip Ivanović, Mišo Grundler, Ivica Baković, Ivana Jandras Szekeres, Petra Pugar, Vedrana Gnjidić i Katarina Penđer. Istu praksu nastavljamo i ove godine, i dalje s Elom Varošanec Krsnik kao voditeljicom projekta.

5. Četrnaesta godišnja izložba je u listopadu prošle godine bila postavljena u Križevcima, potom u Puli. Od polovice siječnja do početka veljače 2021. izložba je boravila Samoboru, a zatim je otputovala u Osijek. U ožujku je izložba gostovala u koprivničkoj knjižnici, a u travnju u Rijeci u ogranku riječke knjižnice Trsat, gdje je naša kolegica Snježana Husić održala i kratku radionicu književnog prevođenja za srednjoškolce. Nakon Rijeke, izložba je u svibnju još posjetila zadarsku sveučilišnu knjižnicu. Prije križevačkog i samoborskog gostovanja, izložba je najavljena na lokalnim radio-postajama.

6. Petnaesta izložba od 7. srpnja 2021. dostupna je za pregled i na web stranici DHKP-a, a postavljena je i uživo otvorena 7. lipnja 2021. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tom je prigodom pred ograničenim brojem posjetitelja održan i tradicionalni okrugli stol „Uloga stila u književnom prevođenju“, na kojem su sudionici okruglog stola, akademski profesori Tomislav Brlek i Nataša Govedić i uvaženi prevoditelj i član DHKP-a Sead Muhamedagić raščlanili ulogu stila i odnosa autor/prevodilac pri prevođenju književnih tekstova. Razgovor koji je moderirao prevoditelj i član DHKP-a Adrian Cvitanović bio je iznimno zanimljiv i dinamičan, a istaknuo je važnost stila kao temeljnog pojma u književnosti i jednog od najvažnijih elemenata koji izdvajaju dobar književni prijevod i omogućuju adekvatnu recepciju i interpretaciju prevedenog djela u kulturi ciljnog jezika. Nakon otvorenja i trotjednog boravka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba je krenula na svoju turneju po hrvatskim gradovima, predstavivši se prvo opet zagrebačkoj publici, u knjižnici Prečko, a potom u karlovačkoj knjižnici za mlade te u šibenskoj knjižnici Jurja Šižgorića povodom prvog izdanja međunarodnog festivala Škure, gdje ju je svečano otvorila dopredsjednica DHKP-a Lea Kovács. Daljnja gostovanja ovisit će o razvoju epidemiološke situacije.

7. Uz izložbu, u povodu jubilarne 15. izložbe, snimljen je film Beskonačni prijevod, koji se konceptom nastavlja na istoimeni film Nataše Medved snimljen 2008. godine. Ovogodišnji film pripremile su i realizirale Petra Pugar i Erika Koporčić, snimatelj je Denis Komljenović, a montažerka Dora Slakoper. U snimanju filma sudjelovalo je petnaestero članova DHKP-a. Cilj filma bio je predstaviti često nevidljive pojedince iza prevedenih knjiga i odgovoriti na pitanje što je književno prevođenje u Hrvatskoj 2021. godine. Sugovornicima su postavljena pitanja o prevodilačkoj svakodnevici (napose u pandemiji), alatima i tehnologijama, upravljanju vremenom, fazama prijevoda, prevođenju nekad i danas, komunikaciji s čitateljima, omiljenim i priželjkivanim prijevodima te o ovom poslu kao životnom pozivu. Kroz presjek više generacija prevodilaca i njihovih područja interesa film predočava književno prevodilaštvo kao široku i premreženu kulturnu djelatnost. Film je 24. lipnja projiciran u dvorani Matice hrvatske, a potom postavljen na YouTube kanal Društva. Upravo je završen prijevod filma na engleski jezik, koji potpisuje Sandra Mlađenović.

8. Projekt Književni prevoditelj u vašem gradu, koji su osmislile Ana Badurina i Ursula Burger, logični je nastavak projekta Književni prevoditelj u vašem kvartu koji nam je, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture, omogućio da tijekom 2018. godine predstavimo rad svojih članova publici do koje dosad nismo uvijek uspijevali doprijeti. Ovim projektom namjera nam je bila decentralizirati svoje aktivnosti i otići korak dalje u promociji rada i značaja književnih prevodilaca, upriličujući ovakve susrete diljem Hrvatske. Cilj je bio približiti građanima, u njima bliskom ambijentu, poziv književnih prevoditelja, povećati njihovu vidljivost u lokalnoj zajednici ali i u medijskom prostoru. Preostali susreti planirani za 2020. održali su se dijelom uživo: u listopadu je u sklopu Festivala europske kratke priče Ela Varošanec Krsnik razgovarala s Tomislavom Kuzmanovićem u Dnevnom boravku u Rijeci; u knjižari Fraktura u studenom 2020. Xenia Detoni i Lea Kovács, a na Zoomu u studenom i prosincu 2020. (Nikola Pezić i Željka Somun, Lucia Leman i Luka Miličević). U svibnju 2021. održan je i susret s učenicima srednje škole, moderirala ga je Korana Serdarević, a gostovala Ursula Burger, a u lipnju 2021. su Mladen Martić i Emilio Nuić razgovarali u knjižari Fraktura.

9. Do kraja 2020. uspješno je nastavljena i naša tribina Litterarum translatio na kojoj je osmislitelj i moderator Sead Muhamedagić ugostio naše članice, kolegice Natašu Medved u listopadu, te Laru Hölbling Matković u prosincu. Tijekom 2021. na tribini su s moderatorom razgovarali Stjepanka Pranjković i Goran Čolakhodžić, Tatjana Jukić Gregurić i Pero Mioč. Snimke tribina se mogu pogledati na YouTube kanalu DHKP-a te se redovito dijele na društvenim mrežama. Do kraja 2021. u planu su još dva susreta koje će moderirati Lara Hölbling Matković.

10. U veljači 2021. krenuli smo s realizacijom programa "Književno prevođenje pod lupom" koji se sastojao od 4 aktivnosti: 1. Četiri razgovora na temu prijevodne kritike koji su održani uživo i u live streamingu na YouTubeu, u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca. Ciklus je nazvan Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći, a tribine je osmislila i organizirala Anda Bukvić Pažin. 2. Opća radionica književnog prevođenja koju je osmislila i koordinirala Lara Hölbling Matković, koja je održana online na Zoomu, a u njoj je sudjelovalo gotovo 90 polaznika; 3. Radionica o autorskim pravima koju je osmislila Lea Kovács, a čiji je cilj bio educirati prevoditelje u Hrvatskoj o europskoj Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i njezinoj implementaciji, te obuhvatiti temeljna pitanja autorskih prava prevoditelja raznih profila. Na radionici su sudjelovali predstavnici relevantnih udruga te stručnjaci za autorska prava, a održana je online putem Zooma; 4. Prevodilački ring koji je održan na Zoomu sa sveukupno 3 susreta. Polaznici radionice u okviru KPPL-a radionicu su i čitav projekt ocijenili visokim ocjenama.

11. DHKP je u travnju 2021. deseti put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj tradicionalni i uspješni program Stihom na stih, ove godine u suradnji s Hrvatskim P.E.N. Centrom, posvećen poeziji, glazbi i njihovu ispreplitanju. Naši vrhunski prevoditelji i pjesnici svojom su nas čitačkom, pjevačkom i(li) glazbenom izvedbom uveli u svijet prevođenja glazbe i uglazbljene poezije. Susret je na internetskoj platformi Zoom moderirala Lea Kovács, a sudjelovali su Vlatka Valentić, Mišo Grundler, Lucia Leman, Krešimir Krnic, Snježana Husić, Sead Muhamedagić, Tomica Bajsić, Tanja Tarbuk, Marko Kovačić i Fred Lanz.

12. Krajem svibnja 2021. na valovima Yammat FM-a počelo je emitiranje emisije "Književni trenutak". Autorica emisije je Ana Badurina, i u njoj književni prevoditelji, pisci i književni kritičari preporučuju djela prijevodne književnosti. "Književni trenutak" emitira se svake druge srijede u 19 sati na Yammat FM, 102.5, a dosad je emitirano 10 emisija u kojima su prijevode preporučivali Adrian Cvitanović, Marija Ott Franolić, Snježana Husić, Ana Brnardić, Dinko Telećan, Roman Simić, Željka Somun, Luka Ostojić, Sead Muhamedagić, Monika Herceg, Lara Hölbling Matković, Ivica Prtenjača, Anda Bukvić Pažin, Miljenko Jergović, Lea Kovács, Korana Serdarević, Jagna Pogačnik, Kristian Novak, Patricija Horvat i Slavenka Drakulić. Do kraja godine bit će emitirano još 6 emisija "Književnog trenutka", a sljedeća je na programu 13. listopada u 19 sati.

13. Lara Hölbling Matković i Ela Varošanec Krsnik u listopadu 2021. će sudjelovati na godišnjoj skupštini europske krovne organizacije književnoprevoditeljskih udruga CEATL, koja se ove godine održava na otočju Åland.

14. Talijanski Translab – Laboratorij književnog prevođenja s talijanskog nastavio je s radom i u 2020. godini u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Tema radionica u 2020. bila je prevođenje dramskih tekstova s konkretnim radom na prevođenju djela Natalije Ginzburg „Ti ho sposato per allegria“. U 2020. održano je ukupno pet susreta pod mentorskom palicom dramaturginje Lade Martinac Kralj, prevoditeljica Snježane Husić i Ive Grgić Maroević te glumice i redateljice Bruna Bebić. Talijanski Translab nastavio je s radom i u 2021., a ove je godine tema radionica prevođenje (suvremene) poezije. Dosad je održano 5 radionica na kojima su kao mentori uz prevodioce sudjelovali i suvremeni hrvatski pjesnici i pjesnikinje: Monika Herceg, Dinko Telećan, Krešimir Bagić, Vanda Mikšić, Dorta Jagić. Sljedeći petak mentorsku palicu preuzima Snježana Husić, a do kraja godine održat ćemo ukupno još pet susreta. U srpnju 2021. nakladnička kuća Znanje objavila je roman „Metropolis“ Flavija Sorige koji su prevele polaznice Translaba 2017. g. Roman je uredila Snježana Husić, koja je iste godine sudjelovala u projektu. Radionice organizira i koordinira Ana Badurina.

15. Španjolski Translab i dalje uživa gostoprimstvo Instituta Cervantes na Filozofskom fakultetu, ali s obzirom na situaciju susreti uživo nisu održavani. Aktivnost se odvijala u vrlo suženom krugu, virtualno, povremeno vrlo dinamično i produktivno. Članovi se nadaju da će ubuduće biti u mogućnosti aktivnije djelovati.

16. Portugalsko-hrvatski Translab nastavio je s radom i ove godine. Od siječnja do lipnja, u sklopu programa za koji je Portugalsko-hrvatski Translab dobio potporu Ministarstva kulture na natječaju za digitalizaciju kulturnih sadržaja, održano je šest radionica putem internetske platforme Zoom na kojima su polaznici nastavili raditi na tekstovima za buduću antologiju luzofone pripovijetke. Mentori na radionicama i ove godine su bili Tanja Tarbuk i Dean Trdak. Osim toga, polaznici su, također putem platforme Zoom, tijekom pet susreta mogli upoznati neke od luzofonih pisaca koje su prevodili, a o svemu što ih muči prilikom prevođenja mogli su razgovarati s domaćim jezičnim stručnjacima Nives Opačić i Markom Kovačićem, urednikom Milanom Šarcem i Lanom Bitenc, koja je polaznicima održala zanimljivo predavanje o mogućnostima plasiranja prijevoda na mreži Fiverr. Svi ti sadržaji dostupni su na YouTube kanalu Tanje Tarbuk.

17. Francuski Translab profilirao se kao platforma u sklopu koje kolege redovito komentiraju vlastite prijevode tijekom online konzultacija. Tri susreta održala su se i uživo, u Francuskom institutu.

18. Sudjelovali smo na Međunarodnom festivalu slikovnice Ovca u kutiji koji se svake godine polovicom rujna održava u Pazinu, kao jedan od partnera Festivala. U sklopu programa Anda Bukvić Pažin održala je predavanje o književnom prevođenju književnosti za djecu i mlade te s prevodilačkom perspektivom sudjelovala u okruglom stolu o ulozi slikovnice u poticanju čitanja. Kao partneri, sudjelovali smo i u međunarodnom književnom festivalu Škure, koji je ove godine održan prvi put, i uoči kojega je u šibenskoj knjižnici Jurja Šižgorića postavljena naša 15. izložba prijevoda.

19. DHKP i Hrvatski P.E.N. centar su krajem rujna održali književno-prevodilačku tribinu Hommage Afganistanu, na kojoj je sudjelovao naš član Duško Čavić. Događaj se zbog osjetljivosti teme nije snimao niti se prenosio online.

20. Nastavili smo suradnju s portalom Moderna vremena: osim redovite rubrike Prevoditelj predstavlja, pozvali smo članstvo da se aktivno uključi prikazima književnih djela koja prevode ili su preveli, sa željom da uz razne vrste eseja i tekstova književnih kritičara i teoretičara dobijemo i književnoprevoditeljski pogled na djela svjetske književnosti.

21. Aktivno smo sudjelovali u radu Povjerenstva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja iz književnog i prevodilačkog stvaralaštva u kojemu nas je predstavljao Josip Ivanović, kao i u aktivnostima i sastancima s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika, gdje su naši predstavnici u skupštini Dinko Telećan, Sanja Lovrenčić, Damir Biličić i Lea Kovács, a u stručnom povjerenstvu Petra Matić i Dean Trdak.

22. Realizirali smo projekt Narodno blago: ponovno objavljivanje vrijednog jezičnog priručnika, za koji smo iskoristili novčani iznos dijela nagrade koji je Giga Gračan izdvojila od iznosa nagrade Josip Tabak koju je 2016. g. dobila za životno djelo te ga donirala DHKP-u. Priručnik će biti poklon našim umirovljenim članovima.

23. DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Vanja Veršić, Goran Čolakhodžić, Snježana Ercegovac, Nada Mirković, Stjepanka Pranjković, Maja Ručević, Matija Ivačić, Matea Krpina, Martin Mayhew, Lana Momirski, Mirna Potkovac-Endrighetti, Milena Ostojić, Tatjana Paić-Vukić, Martina Pranić, Robertina Tomić, Irena Škarica, Vojo Šindolić, Sanja Roić, Marijana Pasarić i Lora Tomaš.

24. Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobio Dalibor Blažina za prijevod proznog djela S. I. Witkiewicz – Nezasitnost, nagradu za prijevod publicistike dobio je Andy Jelčić za prijevod M. Rauchensteiner - Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914–1918., nagradu za prijevod poezije dobila je Zrinka Blažević za P. Ritter Vitezović - Dva stoljeća uplakane Hrvatske, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo Tonko Maroević.

U ožujku 2021. objavljena su imena dobitnika nagrade Ministarstva kulture Iso Velikanović: za životno djelo „Isu“ je dobio Mladen Machiedo, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2020. dobio je Adrian Cvitanović za prijevod s poljskog djela Dnevnik pisan noću Gustava Herlinga-Grudzinskog.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2019. do rujna 2020. 05.10.2020.

1. Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Lara Hölbling Matković (dopredsjednica), Anda Bukvić Pažin (tajnica), Lea Kovács (blagajnica), Tomislav Kuzmanović, Ksenija Banović i Sead Muhamedagić sastao se deset puta, a uz to se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

2. Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje članova DHKP-a za niz nagrada, rad na vidljivosti književnih prevoditelja kao autora i komunikacija na društvenim mrežama, prijava na poticaje Ministarstva kulture i Grada Zagreba te osmišljavanje novih programa.

3. Trinaesta godišnja izložba je u listopadu prošle godine bila postavljena u knjižnici u Belom Manastiru, gdje je tom prilikom gostovala Lea Kovács. Nakon Belog Manastira izložba je otputovala u Rijeku, a nakon Rijeke izložba je izložena i na zagrebačkom Interliberu, gdje je u suradnji sa ZNK 15. studenog održana i vrlo uspješna tribina pod nazivom „Dobar, loš, zao, prevoditelj“. Nakon Interlibera izložba je otputovala u Pulu, a od polovice siječnja do polovice veljače 2020. izložba je boravila u Malom Lošinju, gdje je, prema želji knjižnice, gostovala Ana Badurina. Zatim je izložba postavljena u auli knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu i ondje je, zbog lockdowna uslijed pandemije virusa Covid-19, neplanirano ostala do polovice svibnja. Daljnja planirana gostovanja u prvoj polovici 2020. su uslijed pandemije također otkazana.

4. Četrnaesta izložba od 8. lipnja 2020. dostupna je za pregled na web stranici DHKP-a, a postavljena je i uživo otvorena 9. lipnja 2020. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tom je prigodom pred ograničenim brojem posjetitelja održan i tradicionalni okrugli stol „Književno prevođenje u doba korone“, na kojemu su o književnom prevođenju u novim okolnostima i „novom normalnom“ s moderatoricom Andom Bukvić Pažin razgovarali članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Sead Muhamedagić i Ela Varošanec Krsnik, Ivan Sršen iz nakladničke kuće Sandorf te Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo pri Ministarstvu kulture. Nakon otvorenja i trotjednog boravka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba je krenula na svoju turneju po hrvatskim gradovima, predstavivši se prvo opet zagrebačkoj publici, u knjižnici Prečko, a potom u karlovačkoj knjižnici za mlade. Trenutačno zbog neizvjesne epidemiološke situacije nemamo potvrđena daljnja gostovanja.

5. Projekt Književni prevoditelj u vašem gradu, koji su osmislile Ana Badurina i Ursula Burger, logični je nastavak projekta Književni prevoditelj u vašem kvartu koji nam je, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture, omogućio da tijekom 2018. godine predstavimo rad svojih članova publici do koje dosad nismo uvijek uspijevali doprijeti. Ovim projektom namjera nam je decentralizirati svoje aktivnosti i otići korak dalje u promociji rada i značaja književnih prevodilaca, upriličujući ovakve susrete diljem Hrvatske. Cilj je bio približiti građanima, u njima bliskom ambijentu, poziv književnih prevoditelja, povećati njihovu vidljivost u lokalnoj zajednici ali i u medijskom prostoru. Dosad smo uspješno održali tri susreta u Zagrebu te jedan u Splitu, a sudjelovali su Dinko Telećan, Katarina Penđer, Vlatka Valentić, Sandra Ljubas, Tatjana Jambrišak, Adrian Cvitanović, Tatjana Radmilo i Patricija Horvat. Na tri susreta ulomke su čitale glumice Iva Kraljević i Iva Jerković te glumac Vicko Bilandžić. Preostali susreti održat će se tijekom jesenskih mjeseci dijelom uživo, dijelom na internetskoj platformi Zoom, a na njima će sudjelovati Ela Varošanec Krsnik, Tomislav Kuzmanović, Nenad i Alenka Patrun, Mladen Martić, Emilio Nuić, Xenia Detoni, Lea Kovács, Lucia Leman i Luka Miličević.

6. DHKP je deveti put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj tradicionalni i uspješni program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i članice, dovoljno hrabri da se otisnu u poetske vode, čitali pjesme u izvorniku i prijevodu. Susret je na internetskoj platformi Zoom moderirala Lea Kovács, a sudjelovali su Zrinka Blažević, Mišo Grundler, Snježana Husić, Tomislav Kuzmanović, Lucia Leman, Vanda Mikšić, Sead Muhamedagić, Romana Perečinec, Željka Somun, Dinko Telećan i Vlatka Valentić.

7. Do kraja 2019. uspješno su nastavljene i naše tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Na tribini Tragom prijevoda u studenom 2019. Ana Badurina razgovarala je s Patricijom Horvat i Tatjanom Radmilo. U razdoblju od listopada 2019. do veljače 2020. na tribini Litterarum translatio moderator Sead Muhamedagić ugostio je Dubravku Sesar, Irenu Gavranović Lukšić, Borislava Pavlovskog i Ivicu Bakovića. Tribine iz niza Litterarum translatio planirane za ožujak i svibanj otkazane su, međutim, 1. listopada 2020., umjesto dvije neodržane tribine, održat će se u Državnom arhivu poludnevni skup posvećen Isi Velikanoviću, u suradnji s Ministarstvom kulture. Također se nadamo da ćemo tribine planirane za listopad i prosinac uspjeti održati, no sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Tribine se snimaju i snimke se mogu pogledati na YouTube kanalu DHKP-a te se redovito dijele na društvenim mrežama.

8. Godinu 2019. zaključili smo predbožićnim maratonom, zamišljenim kao „sneak peek“ – uvid u književne tekstove koji će biti objavljeni tijekom 2020. Maraton je održan u zagrebačkom Botaničaru, a svoje je prijevode čitalo ukupno 17 prevoditelja i prevoditeljica.

9. U veljači 2020. održana je izvanredna skupštinana kojoj je izglasana izmjena Statuta. Radi izmjene vizualnog identiteta i loga Društva, a budući da Zakon o udrugama više ne predviđa obvezu da se u Statutu opisuju pečat i izgled loga, predloženo je da se izbriše stavak 2. članka 4. Statuta, kako bi se pojednostavilo poslovanje u slučaju budućih promjena vizualnog identiteta ili pečata. Skupština se s ovim prijedlogom jednoglasno složila pa članak 4. Statuta umjesto dosadašnjih pet točaka sada ima četiri točke. Članstvu su ovom prigodom pojašnjene i promjene u vezi s primjenom Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka u poslovanju DHKP-a te se raspravilo o prijedlogu nacrta Zakona o samostalnim umjetnicima i reakcijama članstva na dopis o radnoj etici koji je članstvu upućen u prosincu 2019.

10. Ohrabreni uspjehom prošlogodišnje priredbe U prevodilačkom ringu, održanom u okviru Festivala svjetske književnosti 2019., na kojoj su nastupili Dinko Telećan i Vlatka Valentić uz moderiranje Ande Bukvić Pažin, u 2020. smo započeli novi projekt istoga naziva. Na prvome ovogodišnjem Ringu u veljači nastupili su Mate Maras i Petra Pugar, a moderirala je Snježana Husić. Još dva susreta održana su putem internetske platforme Zoom. Na susretu 13. travnja snage su odmjerile Ita Kovač i Željka Somun, a susret je moderirala Vlatka Valentić. Dana 6. srpnja održan je još jedan ring, a ovoga puta je moderatorica Anda Bukvić Pažin ugostila Snježanu Božin i Romanu Perečinec.

11. Lara Hölbling Matković sudjelovala je i kao predstavnica Društva na sastancima radne skupine za izradu nacrta Zakona o samostalnim umjetnicima, koja se od prošle skupštine sastala nekoliko puta. Tekst još nije definiran, posljednji put je sastanak bio u rano ljeto, kad je Ministarstvo široj skupini zainteresiranih udruga predstavilo rad. Daljnji radni zadaci još nisu podijeljeni niti je zakazan novi sastanak.

12. Lara Hölbling Matković i Silvana Roglić sudjelovale su na godišnjoj skupštini europske krovne organizacije književnoprevoditeljskih udruga CEATL, koja je u svibnju održana preko platforme Zoom. Sve su uobičajene aktivnosti te organizacije svedene na minimum zbog pandemije, ali i dalje se objavljuje online časopis Counterpoint/Contrepoint, koji smo i mi podijelili na našim stranicama i slali mejlom. Iduća godišnja skupština predviđena je za svibanj 2021., ali o tom-potom.

13. Održana je i mješovita početnička radionica DHKP-a u rujnu i listopadu prošle godine.

14. S Cafeom Multikulti, na kojem se jednom mjesečno sastaju kolege i raspravljaju o dilemama i problemima u prevođenju djela na kojem trenutno rade, nastavili smo u studenom, prosincu i veljači, ali je zbog poznatih razloga daljnje druženje obustavljeno do daljnjega.

15. DHKP je u lipnju u okviru manifestacije Booksa u parku organizirao prevodilački maraton pod nazivom „Čitam te s užitkom“ gdje su članice i članovi DHKP-a čitali prijevode svojih kolega. S programom maratona sudjelovali smo i na ovogodišnjem Festivalu svjetske književnosti, i to s prevodilačkim maratonom simboličnog naziva „Nek zabava počne“. Svoje su prijevode na temu zabave, proslava, druženja općenito čitali Snježana Husić, Adrian Cvitanović, Vlatka Valentić, Dean Trdak, Snježana Božin, Željka Somun, Romana Perečinec i Ana Badurina, a susret je moderirala Lara Hölbling Matković.

16. Talijanski Translab – Laboratorij književnog prevođenja s talijanskog nastavio je s radom i u 2020.godini u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Opća tema radionica je prevođenje dramskih tekstova s konkretnim radom na prevođenju djela Natalije Ginzburg Ti ho sposato per allegria. Dosad su održana dva susreta jer nam je već u ožujku pandemija poremetila planove, no Translab nastavlja s radom u listopadu. Ovogodišnji su mentori dramaturginja Lada Martinac Kralj, prevoditeljice Snježana Husić i Iva Grgić Maroević, glumica i redateljica Bruna Bebić te lektorica Katarina Bistričić Glamuzina. Radionice organizira i koordinira Ana Badurina.

17. Španjolski Translab nažalost nije dobio nikakvu financijsku potporu ni od jedne institucije, ali svejedno se rad i okupljanje događalo u prostorijama Instituta Cervantes na FF. Polaznici su iskoristili dolazak Andrésa Neumana na Festival kratke priče u Zagrebu i komentirali s njime tekst koji su zajedno preveli i potom objavili za Festival. U sklopu Festivala svjetske književnosti organiziran je susret s argentinskom spisateljicom Samantom Schweblin. Ove je godine obećana financijska pomoć Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, što bi moglo donijeti mentorski sustav, ali ako potpora izostane, rad se nastavlja u vidu samostalnog pronalaženja tekstova i pisaca za suradnju i pokušaja da se nešto objavi, a sve u zabavnom i poticajnom okruženju.

18. Portugalski Translab nastavio je s radom i ove godine. Dosad je održan jedan susret u lipnju. Unatoč tomu što su nam potres i pandemija poremetili planove, cilj ostaje isti: nastavljamo raditi na tekstovima za buduću antologiju luzofone pripovijetke. Mentori su ove godine Tanja Tarbuk i Dean Trdak.

19. U vrijeme puno izazova koje je nastupilo s pogoršanjem pandemije od ožujka 2020., DHKP je uspio osigurati sredstva za skromnu pomoć članovima kojima su angažmani odgođeni ili otkazani, a sudjelovali smo i u pregovorima s Ministarstvom kulture oko uvjeta za razradu modela pomoći umjetnicima, članovima umjetničkih strukovnih udruga, koji nemaju reguliran status, nisu u registru poreznih obveznika, ne uplaćuju si sami doprinose ili nisu stekli pravo na uplatu doprinosa iz sredstava državnog proračuna. Sa zadovoljstvom možemo reći da su svi naši prijavljeni članovi tu pomoć i dobili.

20. akon potresa DHKP je kontaktirao starije članove kako bi im pružio pomoć ako im je potrebna.

21. DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Anita Peti-Stantić, Ivica Baković, Marina Alia Jurišić, Krešimir Krnic, Dariya Pavlešen, Ana Dugandžić, Edin Badić, Marijana Janjić, Anita Vuco, Suzana Kos.

22. Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

a. da plaća članarinu

b. da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

c. da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

d. da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

e. da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati.

23. I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Vlatka Valentić, za prijevod romana Amitava Ghosha Rijeka dima, nagradu za nebeletrističku prozu dobio je Damjan Lalović za djelo Razmatranja nepolitičnog čovjeka Thomasa Manna, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobila je Truda Stamać.

U travnju 2020. objavljena su imena dobitnica nagrade Ministarstva kulture Iso Velikanović: za životno djelo „Isu“ je dobila Mia Pervan, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2019. dobila je Maja Tančik za prijevod romana V. Thomasa Pynchona.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2018. do rujna 2019. 10.10.2019.

Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Lara Hölbling Matković (dopredsjednica), Anda Bukvić Pažin (tajnica), Lea Kovács (blagajnica), Tomislav Kuzmanović, Ksenija Banović i Sead Muhamedagić sastao se osam puta, a uz to se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.
Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda na zamjeni Vandom Kušpilić (a od 1. rujna ponovno s Erikom Koporčić) savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje članova DHKP-a za niz nagrada, rad na vidljivosti književnih prevoditelja kao autora i komunikacija na društvenim mrežama, prijava na poticaje Ministarstva kulture i Grada Zagreba te osmišljavanje novih programa.
Dvanaesta godišnja izložba je u studenome prošle godine bila postavljena na Interliberu, a onda je nastavila svoje putovanje: u siječnju 2019. bila je u Puli, potom u Koprivnici u veljači, u Slatini u ožujku, a u vremenu od 10. travnja do 3. lipnja 2019. posjetila je knjižnice i čitaonice u Vinkovcima, Splitu i Zadru. Ovogodišnja trinaesta izložba otvorena je 3. lipnja u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića. U sklopu izložbe u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je pred punim auditorijem i Okrugli stol pod nazivom Književnost za djecu nije dječja igra na kojemu su o važnosti i položaju prijevodne književnosti za najmlađe s moderatoricom Andom Bukvić Pažin razgovarali Marija Ott Franolić, Lara Hölbling Matković i Emica Calogjera Rogić. Trinaesta godišnja izložba je tijekom ljetne turneje gostovala i u zagrebačkoj Knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Sisku, a nedavno se odselila u Gradsku knjižnicu Samobor. U planu su još gostovanja u Belom Manastiru, Rijeci, Puli, Malom Lošinju, Osijeku, Daruvaru, Našicama, Vukovaru i Zaprešiću.

4. Projekt Književni prevoditelj u vašem gradu logični je nastavak projekta Književni prevoditelj u vašem kvartu koji nam je, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture, omogućio da, tijekom 2018. godine, predstavimo rad svojih članova publici do koje dosad nismo uvijek uspijevali doprijeti. Ovim projektom namjera nam je decentralizirati svoje aktivnosti i otići korak dalje u promociji rada i značaja književnih prevodilaca, upriličujući ovakve susrete diljem Hrvatske. Cilj je bio približiti građanima, u njima bliskom ambijentu, poziv književnih prevoditelja, povećati njegovu vidljivost u lokalnoj zajednici, ali i u medijskom prostoru. Planirano je i realizirano 10 susreta, od travnja do listopada, s ljetnom stankom u kolovozu. U Zagrebu, Rijeci, Zadru, Velikoj Gorici, Splitu, Sisku i Samoboru predstavili su se, redom, članovi i članice DHKP-a: Ozren Doležal, Romana Perečinec, Vanda Mikšić, Dalibor Joler, Tanja Radmilo, Mišo Grundler, Adrian Cvitanović.

Projekt su osmislile Ana Badurina i Ursula Burger, koje su, skupa s Andom Bukvić Pažin, susrete i moderirale.

U ožujku 2019. g. objavljen je 5. zbornik radova Zagrebačkog prevodilačkog susreta održanog 2013. i 2015. g. naslovljen O prijevodnom stvaralaštvu: Hrvatski prevodilački velikani. Oba su se prevodilačka skupa bavila nedovoljno istraženim doprinosom hrvatskih prevodilačkih velikana prijevodnom korpusu svjetske književnosti na hrvatskom jeziku, i cilj objavljivanja zbornika bio je užu prevodilačku i širu filološku struku potaknuti na što intenzivnije proučavanje prevodilačkog opusa mnogih ovdje neobrađenih književnih prevoditeljica i prevoditelja čiji su sjajni prijevodi uspostavili kontinuitet našega prijevodnog korpusa svjetske književnosti. Cijena zbornika je 70,00 kn, za članove 35,00 kn.
DHKP je sedmi put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj tradicionalni i uspješni program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i članice, dovoljno hrabri da se otisnu u poetske vode, čitali pjesme u izvorniku i prijevodu, a čitanje poezije i druženje svojom je glazbom obogatila kantautorica Nina Bajsić. Susret je moderirala Lea Kovács, a sudjelovali su Dinko Telećan, Sanja Lovrenčić, Sonja Bennet, Vanda Mikšić, Dean Trdak, Željka Somun, Tomislav Kuzmanović, Đurđica Čilić i Snježana Husić.
Uspješno su nastavljene i naše dvije tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio, u razdoblju od studenoga 2018. do rujna 2019. na tribini Tragom prijevoda predstavljeni su prijevodi naših članica i članova Željke Čorak, Mije Pervan, Simone Delić, Ane Badurina, Ivane Ostojčić, Anje Majnarić, Koraljke Crnković, Emilija Nuića, Igora Buljana i Ite Kovač. Do kraja godine u pripremi je još jedna tribina iz ovog niza. Tribine naizmjence moderiraju Ana Badurina i Anda Bukvić Pažin. U listopadu 2018. u središtu pozornosti tribine Litterarum translatio koju vodi i moderira Sead Muhamedagić bio je Andy Jelčić, na tribini u prosincu 2018. predstavili su se Saša Drach i Anda Bukvić Pažin. Tribina u siječnju 2019. bila je posvećena mladim snagama hrvatskog književnoprevodilačkog obzorja koje su predstavljale Hana Greta Matković i Petra Pugar, na tribini u ožujku moderator Sead Muhamedagić razgovarao je sa Željkom Somun, dok je u svibnju ugostio Kseniju Banović. U planu su još dvije tribine iz ovoga ciklusa do kraja godine. Tribine se snimaju i snimke se mogu pogledati na YouTube kanalu DHKP-a te se redovito dijele na društvenim mrežama.
Suradnja sa ZNK-om - Na proširenoj sjednici ZNK-a održanoj 26.9.2019. Ana Badurina iznijela je prijedloge za jačanje suradnje DHKP-a i ZNK-a. Predložen je nastavak suradnje na zagrebačkom Interliberu u vidu gostovanja izložbe Od izvornika do prijevoda i organiziranja barem jednog događaja na kojem bi sudjelovali članovi DHKP-a. Predložen je i nastavak suradnje na sajmovima i književnim festivalima u čijoj organizaciji sudjeluje ZNK, u prvom redu na Mediteranskom festivalu knjige u Splitu. Predstavljen je i takozvani pečat kvalitete, "zlatnik" koji bi izdavači lijepili na knjige čiji su prevoditelji dobili Nagradu Josip Tabak za najbolji prijevod. Također, predloženo je da sličan pečat izradi i Ministarstvo kulture RH za dobitnike Nagrade Iso Velikanović i za dobitnike međunarodnih nagrada za najbolji prijevod. Važnost uloge prevoditelja prikazan je i na konkretnim primjerima čime smo željeli ilustrirati koliko je važno tko je (i kako) preveo književno djelo, a primjeri su poslužili i za predstavljanje inicijative #Tkojepreveo. Nakladnici i knjižari ponovno su upozoreni na obvezu isticanja imena prevoditelja u svakom kontekstu u kojem se spominje prevedeno djelo.
Godinu 2018. zaključili smo Božićnim maratonom, zamišljenim kao „sneak peek“ – uvid u književne tekstove koji su u procesu prevođenja ili već prevedeni, ali još nisu ugledali svjetlo dana i nisu dostupni široj čitateljskoj javnosti. Maraton je održan u baru Grif, a svoje je prijevode čitalo ukupno 18 prevoditelja i prevoditeljica.
13. ožujka 2019. g. objavili smo Natječaj za izradu idejnog rješenja vizualnog identiteta Društva, otvoren za sve studente-studentice i studentske kreativne timove sa svih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Na natječaj je pristiglo ukupno 8 prijedloga rješenja vizualnog identiteta od isto toliko studenata/studentica. Nakon detaljnih konzultacija s gostujućim profesionalnim dizajnerom, Dušanom Jungićem, tim od devet članova upravnih tijela DHKP-a (Ana Badurina, predsjednica; Lara Hölbling Matković, dopredsjednica; Anda Bukvić Pažin, članica Upravnog odbora; Lea Kovács, članica Upravnog odbora; Sead Muhamedagić, član Upravnog odbora; Ksenija Banović, članica Upravnog odbora; Tomislav Kuzmanović, član Upravnog odbora; Helen Sinković, Sud časti i Željka Gorički, članica Nadzornog odbora) razmotrio je sve pristigle prijedloge s obzirom na Kriterije za ocjenjivanje navedene u tekstu Natječaja, a to su: kvaliteta i originalnost predloženog rješenja, prepoznatljivost predloženog rješenja, preglednost i razumljivost rješenja; jasnoća, logičnost i funkcionalnost rješenja u skladu s djelatnošću Naručitelja te ekonomičnost i prilagodljivost rješenja u različitim medijima. Kao najbolje idejno rješenje odabran je projekt pod šifrom 12TR, autora Erika Burića.
Lara Hölbling Matković sudjelovala je i kao predstavnica Društva na sastancima radne skupine za izradu nacrta Zakona o samostalnim umjetnicima, koja se od prošle skupštine sastala nekoliko puta. Tekst još nije definiran, posljednji put je sastanak bio u rano ljeto, kad je Ministarstvo široj skupini zainteresiranih udruga predstavilo rad. Daljnji radni zadaci još nisu podijeljeni niti je zakazan novi sastanak.
Lara Hölbling Matković je ponovo izabrana za generalnog tajnika europske krovne organizacije književnoprevoditeljskih udruga, a Silvana Roglić, kao druga delegatkinja, članica je radne skupine za mobilnost i cjeloživotno obrazovanje. Najveće ovogodišnje postignuće CEATL-a jest objavljivanje online časopisa Counterpoint/Contrepoint, koji smo i mi podijelili na našim stranicama i slali mejlom. Priprema se povelja o ljudskim pravima zbog teških slučajeva kršenja ljudskih prava prevoditelja, osobito u Turskoj. Stvara se nova platforma za prikupljanje najboljih praksi, kakvom je prije dvanaest godina proglašena i naša Izložba. To će biti portal na kojem će se objavljivati aktivnosti i programi društava članica CEATL-a koji se smatraju osobito uspješnima za jačanje društva, povećanje članstva, obrazovanje daljnjih prevoditelja itd.
Budući da među strateškim smjernicama našega Društva važno mjesto zauzimaju zalaganje za vidljivost u kulturnoj sredini i poticanje stvaranja kvalitetnih prijevoda, uz sve ovo ranije rečeno, pokrenuli smo suradnju s portalom Moderna vremena kroz novu rubriku Prevoditeljski kutak. Planirano je da tekstovi budu posvećeni najavama prevedenih djela kao i djela koja bi tek trebalo prevesti i na koja želimo privući pozornost potencijalnih nakladnika. Pozivamo sve zainteresirane da se jave urednici portala Ivi Perković.
Cafe Multikulti sastajao se jedanput mjesečno u proljeće i ljeto i bio pozdravljen kao dobra ideja za druženje i rješavanje trenutačnih problema i dilema u prevođenju. Nastavit će se na rođendan našega Društva, jedanaestoga studenoga ove godine.
DHKP je na poticaj Silvane Roglić sudjelovao i na ovogodišnjem Festivalu svjetske književnosti, i to s novim programom U prevodilačkom ringu. Format je takozvani translation slam, odnosno prevodilački dvoboj. Na prvom su dvoboju u Ateljeu Meštrović sudjelovali Dinko Telećan i Vlatka Valentić, koji su bez suradnje preveli istu pjesmu te potom o svojim kreativnim rješenjima detaljno razgovarali s moderatoricom Andom Bukvić Pažin i mnogobrojnom publikom.
Jučer je počela nova Osnovna radionica književnog prevođenja DHKP-a za početnike koji prevode s engleskog, njemačkog, talijanskog, portugalskog i ruskog. Mentori su Lara Hölbling Matković, Anda Bukvić Pažin, Ana Badurina, Dean Trdak i Igor Buljan, a lektorica je Ksenija Šćuric. Radionicu je potpomogao Grad Zagreb, a održava se u suradnji s Filozofskim fakultetom, Odsjekom za talijanistiku.
Talijanski Translab - sa zadovoljstvom možemo reći da je ove godine potvrđeno da će prijevod romana Metropolis Flavija Sorige na kojem su polaznice Translaba radile tijekom 2017. godine biti objavljen u 2020. Laboratorij književnog prevođenja s talijanskog nastavio je s radom i u 2019. godini, a ove se godine radi na talijanskim bajkama koje je prikupio i priredio Italo Calvino. Mentori su ove godine članovi DHKP-a Tatjana Peruško, Morana Čale, Snježana Husić, Dean Trdak, Ana Badurina i Vanda Mikšić te lektorica Katarina Glamuzina-Bistričić i urednik Roman Simić.
Španjolski Translab nažalost nije dobio nikakvu financijsku potporu ni od jedne institucije, ali svejedno se rad i okupljanje događalo u prostorijama Instituta Cervantes na FF. Polaznici su iskoristili dolazak Andrésa Neumana na Festival kratke priče u Zagrebu i komentirali s njime tekst koji su zajedno preveli i potom objavili za Festival. U sklopu Festivala svjetske književnosti organiziran je susret s argentinskom spisateljicom Samantom Schweblin. Ove je godine obećana financijska pomoć Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, što bi moglo donijeti mentorski sustav, ali ako potpora izostane, rad se nastavlja u vidu samostalnog pronalaženja tekstova i pisaca za suradnju i pokušaja da se nešto objavi, a sve u zabavnom i poticajnom okruženju.
Portugalski Translab odvijao se u skraćenom izdanju: kroz pet radionica u kojima se radi na tekstovima za buduću antologiju luzofone pripovijetke. Mentori su ove godine Tanja Tarbuk i Dean Trdak te lektorica Katarina Glamuzina Bistričić.
Nastavljamo i našu stalnu i važnu suradnju s Goethe institutom: upravo večeras imamo zajednički program uoči Međunarodnog dana prevoditelja, u Botaničaru, u 19 h, pod nazivom Nevidljivi suputnici. Razgovarat ćemo s prevoditeljima Helen Sinković i Klausom Detlefom Olofom te „njihovim“ piscima, Clemensom Meyerom i Damirom Karakašem. Pisci će ovaj put predstaviti svoje prevoditelje, i svi ste najsrdačnije pozvani.
DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Eva Martić, Ana Gotovac, Marta Schwaiger, Srđan Dvornik, Petra Pugar, Josip Ivanović, Katarina Penđer, Luka Miličević, Lada Furlan Zaborac, Radovan Lučić, Vedrana Gnjidić, Ana Vasung, Sandra Ljubas, Borislav Pavlovski, Snježana Rodek, Domagoj Kliček.

Od prošle su nas godine napustili: Anamarija Paljetak, Irena Lukšić, Ivan Golub, Mira Buljan, Leticija Šuljić.

Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

a. da plaća članarinu

b. da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

c. da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

d. da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

e. da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

23. Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobio Igor Buljan, za prijevod romana Ljudmile Ulicke Zeleni šator, nagradu za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobila je Željka Černok za djelo Diktator Ulfa Starka i Linde Bondestam, nagradu za prijevod filozofskog djela dobio je Kiril Miladinov za djelo Strašna djeca novog vijeka Petera Sloterdijka, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobio je Luko Paljetak.

U ožujku 2019. dodijeljene su i nagrade Ministarstva kulture Iso Velikanović: za životno djelo Mate Maras, godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2018. Anda Bukvić Pažin, i posebno priznanje Lea Kovács.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice UO za 2017./2018. godinu 22.10.2018.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2017. do rujna 2018.

Upravni odbor u sastavu: Petra Mrduljaš Doležal (predsjednica), Nataša Medved (dopredsjednica), Ana Badurina (tajnica), Tomislav Kuzmanović (blagajnik), Ursula Burger, Sead Muhamedagić i Helen Sinković sastao se šest puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.
Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić (a od 1. lipnja s njezinom zamjenicom Vandom Kušpilić) savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje članova DHKP-a za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Jedanaesta godišnja izložba je u listopadu prošle godine nastavila svoje proputovanje, pa je tako nakon ljetne turneje posjetila još Vukovar, Rijeku i Pulu, u veljači je postavljena u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, u ožujku u knjižnici u Malom Lošinju, a u svibnju u Gradskoj knjižnici u Zadru. Ovogodišnja dvanaesta izložba otvorena je 4. lipnja u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a tijekom ljetne turneje gostovala je i u zagrebačkoj Knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Sisku, a uskoro se seli u Hrvatski dom u Vukovaru. U sklopu izložbe u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je pred punim auditorijem i Okrugli stol pod nazivom Ime s naslovnice – prevoditelj kao autor na kojemu su o mjestu prevoditelja na knjižarskoj i nakladničkoj sceni danas i ubuduće s moderatoricom Andom Bukvić Pažin razgovarali Ellen Elias-Bursać, Silvia Sinković, Vladimir Cvetković Sever i Mišo Nejašmić.
U listopadu 2017. održan je 9. zagrebački prevodilački susret pod nazivom Znanje o književnom prevođenju – Unapređivanje traduktolškog diskursa gdje je jedanaestero sudionika argumentirano raspravljalo o različitim aspektima unapređivanja traduktološkog promišljanja književnog prevođenja. Sadržajna izlaganja uglednih referenata bila su popraćena diskusijom zainteresirane publike. Sva izlaganja bit će kao trajni doprinos još uvijek oskudnoj traduktološkoj literaturi dostupna u zborniku koji će se, bude li sredstava, osim u elektroničkom, pojaviti i u ukoričenom izdanju. Također, do kraja godine Društvo će objaviti zbornik radova koji objedinjuje referate sa Zagrebačkh prevodilačkih susreta 2013. i 2015. godine.
DHKP je šesti put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj tradicionalni i uspješni program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi, dovoljno hrabri da se otisnu u poetske vode, čitali pjesme u izvorniku i prijevodu, a čitanje poezije bilo je popraćeno i zvucima violine u izvedbi Ivana Zovka.
Uspješno su nastavljene i naše dvije tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio. Od rujna 2017. do svibnja 2018. na tribini Tragom prijevoda predstavljeni su prijevodi naših članica i članova Snježane Husić, Ozrena Doležala, Dubravka Torjanca, Sanje Lovrenčić, Dalibora Jolera, Romane Perečinec i Tvrtka Klarića. 17. rujna ove godine održana je tribina s Leom Kovács i Anom Badurinom, a do kraja godine u pripremi je još jedna tribina iz ovog niza. Tribine naizmjence moderiraju Ana Badurina i Anda Bukvić Pažin. U listopadu 2017. u središtu pozornosti tribine Litterarum translatio koju vodi i moderira Sead Muhamedagić bio je nakladnik i književno-prevodilački kolega Nenad Popović, na tribini u prosincu 2017. Željka Čorak i Tonko Maroević predstavili su nam opus Stjepana Pavića, tribina u siječnju 2018. bila je posvećena mladim snagama hrvatskog književno-prevodilačkog obzorja čiji su predstavnici bili Ivana Jandras Szekeres i Damjan Lalović, na tribini u ožujku moderator Sead Muhamedagić razgovarao je s Mladenom Machiedom o prevođenju poezije s romanskih jezika te posebnom doprinosu prevođenju hrvatske poezije na talijanski jezik, a na svibanjskoj tribini gostovao je Dean Trdak. Do kraja godine održat će se još dvije tribine iz ovog niza.
U svibnju 2018. naše predstavnice na Godišnjoj skupštini CEATL-a bile su Lara Hölbling Matković, u svojstvu potpredsjednice Upravnog odbora CEATL-a i Silvana Roglić koja je upoznala ostale članove s novim, starim i budućim projektima koji se odvijaju u okviru DHKP-a te se uključila u rad radne skupine za obrazovanje i mobilnost prevoditelja na projektu u sklopu kojega bi se prevoditelji s malih jezika sastajali da doznaju štošta o stanju (i popularne i lijepe) književnosti toga maloga jezika danas, učili o tome kako se ta djela trebaju predstavljati agentima i izdavačima (malih i velikih) tržišta i stvarali europsku mrežu prevoditelja malih jezika. I Hrvatska, odnosno DHKP, želi uz potporu Ministarstva kulture i ostalih relevantnih institucija biti dio toga projekta.
Krajem svibnja 2018. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca dvama je programima sudjelovalo u kulturno-umjetničkom projektu Q'ART Ilica: u maratonskom čitanju prijevoda svoje je prijevode predstavilo dvadeset naših članova, a u programu Na djeci jezik ostaje predstavnice DHKP-a i Društva hrvatskih audiovizualnih prevodilaca Lara Hölbling Matković i Anda Bukvić u razgovoru s Petrom Mrduljaš Doležal ukazale su na problem opadanja kakvoće jezika u TV emisijama namijenjenima djeci.
Od veljače do srpnja 2018. DHKP je održao deset susreta svog novog programa Književni prevoditelj u vašem kvartu čiji je cilj bio približiti građanima, u njima bliskom ambijentu, poziv književnog prevoditelja, povećati njegovu vidljivost u lokalnoj zajednici, ali i u medijskom prostoru. Sa stanovnicima zagrebačkih četvrti, na najrazličitijim lokacijama, susreli su se tako Ksenija Banović, Anda Bukvić Pažin, Željka Gorički, Lara Hölbling Matković, Snježana Husić, Lea Kovács, Anja Majnarić, Vanda Mikšić, Ivana Ostojčić i Dean Trdak. DHKP se u narednom periodu želi povezati se s knjižnicama Grada Zagreba kako bi u suradnji s njima pokušao doći do publike u pojedinim manje centralnim kvartovima Zagreba i okolice. Projekt su osmislile i naizmjence moderirale Ana Badurina i Ursula Burger.
2. veljače održano je u suradnji s Društvom hrvatskih audiovizualnih prevoditelja porezno savjetovanje s Asjom Nuredinović-Matas, direktoricom knjigovodstvenog servisa Damiani d. o. o., koja je zainteresirane članove DHAP-a i DHKP-a provela kroz šumu poreznih zakona i propisa te im odgovorila na pitanja koja se tiču njihovih specifičnih situacija.
Lara Hölbling Matković sudjelovala je i kao predstavnica Društva na sastancima radne skupine Ministarstva kulture oko novog Zakona o umjetnicima.
U srpnju 2018. poslali smo dopis određenim medijima i portalima da poštuju Zakon o autorskim pravima te da u svojim objavama navode ime prevoditelja.
U listopadu će predstavnice DHKP-a Lara Hölbling Matković, Ursula Burger i Irena Lukšić sudjelovati na 43. beogradskim prevodilačkim susretima, a Lara Hölbling Matković tom će prilikom održati uvodnu riječ za drugi po redu okrugl stol, na temu Dobre prakse u prevođenju: autorska prava, autorski ugovori, tantijemi, prava na elektronička izdanja, itd.
Talijanski Translab i suradnja s Talijanskim institutom nastavili su se i ove godine. Susreti se i dalje održavaju jednom mjesečno, a talijanski će se Translab predstaviti i u sklopu Pulskog sajma knjige, 6. prosinca u 12.30 sati u kavani Mozart. Od naših članova mentori su ove godine Iva Grgić Maroević, Snježana Husić, Vanda Mikšić i Dean Trdak.

Šest prevoditeljica i polaznica francuskog Translaba osmislile su temat „Belgijska frankofonska književnost“, napravile izbor belgijskih autorica i prevele ih za posljednji broj časopisa Tema, objavljen u srpnju 2018.

DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Sara Profeta, Mišo Grundler, Boris Dumančić, Dubravka Celebrini, Svetlana Grubić Samardžija, Lucia Leman, Hana Greta Matković, Tatjana Radmilo, Ana Stanić, Marija Vuksanović Kursar i Ellen Elias-Bursać.
Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

16. Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Od 1. lipnja 2018. voditeljicu ureda Društva Eriku Koporčić mijenja Vanda Kušpilić.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Viktorija Šantić, za prijevod romana Lászla Krasznahorkaija Seiobo je bila tamo dolje, nagradu za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobio je Daniel Bučan za djelo Ibn Batuta čudesna putovanja Fatime Sharafeddine, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobila je Bosiljka Brlečić.

Andy Jelčić dobio je Austrijsku državnu nagradu za književno prevođenje 2017.

Dobitnik ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Dubravko Torjanac, za prijevod Brod Luđaka Sebastiana Branta, a Isu za životno djelo dobila je Dora Maček.

Tonko Maroević dobitnik je Goranovog vijenca za pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti kao i Povelju RH za osobiti doprinost u promicanju kulturnog razvitka Republike Hrvatske.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice UO za 2016./2017. godinu 02.10.2017.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2016. do rujna 2017.

1. Upravni odbor u sastavu: Petra Mrduljaš Doležal (predsjednica), Nataša Medved (dopredsjednica), Ana Badurina (tajnica), Tomislav Kuzmanović (blagajnik), Ursula Burger, Sead Muhamedagić i Helen Sinković sastao se pet puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

2. Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje članova DHKP-a za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Deseta godišnja izložba je u listopadu prošle godine nastavila svoje proputovanje, pa je tako nakon ljetne turneje posjetila još Vukovar, Rijeku i Pulu, a u svibnju ove godine postavljena je i u holu, kabinetu stranih jezika te knjižnici srednje škole Mate Blažine u Labinu; izložbu u labinskoj srednjoj školi otvorio je član DHKP-a Nenad Patrun koji je tom prilikom za učenike održao i predavanje o radu književnih prevodilaca. Ovogodišnja jedanaesta izložba otvorena je 5. lipnja u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a tijekom ljetne turneje gostovala je i u zagrebačkoj Knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Sisku, a trenutačno gostuje u riječkoj Narodnoj knjižnici. U sklopu izložbe u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je pred punim auditorijem i Okrugli stol „Prevoditelj kao pjesnik“ na kojem su sudjelovali Branko Čegec, Lea Kovács, Tonko Maroević i Ingrid Šafranek, a razgovor je moderirala Anda Bukvić Pažin.

3. U studenom 2016. održana je mješovita radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 25 polaznika, a bilo je zastupljeno devet jezika: engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski, portugalski, ruski, češki i latinski. Radionicu je vodila Lara Hölbling Matković, a kao mentori su sudjelovali: Zrinka Blažević, Lara Hölbling Matković, Renata Kuchar, Irena Lukšić, Vanda Mikšić, Silvana Iva Roglić, Lada Silađin, Dean Trdak te lektorica Andrea Fišer.

4. DHKP je peti put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj tradicionalni i uspješni program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i prijatelji Društva čitali svoje prijevode poezije hrvatskih i stranih pjesnika, a čitanje poezije bilo je popraćeno i zvucima gitare u izvedbi Ane Topić.

5. Uspješno su nastavljene i naše dvije tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio. Od listopada 2016. do svibnja 2017. na tribini Tragom prijevoda predstavljeni su prijevodi naših članica i članova Božidara Brezinščaka Bagole, Vjere Balen-Heidl, Koraljke Crnković, Željke Černok, Irene Gavranović Lukšić, Irene Lukšić, Anje Majnarić i Deana Trdaka. 18. rujna ove godine održana je tribina s Ksenijom Banović i Andom Bukvić Pažin, a do kraja godine u pripremi je još jedna tribina iz ovog niza. Tribine naizmjence moderiraju Ana Badurina i Anda Bukvić Pažin. U listopadu 2016. u središtu pozornosti tribine Litterarum translatio koju vodi i moderira Sead Muhamedagić bio je naš član Tonko Maroević, na tribini u siječnju 2017. bilo je govora o mladim snagama hrvatskog književno-prevodilačkog obzorja, Željki Gorički i Lei Kovács, tribina u veljači bila je posvećena književno-prevodilačkom radu našeg člana Mladena Martića o kojem je s moderatorom razgovarao Filip Kozina, a svibanjska tribina bila je posvećena Helen Sinković. Do kraja godine održat će se još dvije tribine iz ovog niza.

6. U svibnju 2017. naša predstavnica u CEATL-u Lara Hölbling Matković sudjelovala je na Godišnjoj skupštini CEATL-a u Utrechtu gdje je izabrana za generalnu tajnicu te krovne europske udruge književnih prevodilaca.

7. DHKP je, u suradnji s Francuskim institutom, nastavio projekt Translab koji se od siječnja 2015. jednom mjesečno održava u Medijateci. Idejne začetnice ovog projekta su naše članice Ursula Burger, Nataša Medved i Mirna Šimat te prevoditeljica s francuskog Marija Spajić. U 2016. su u suradnji s Goethe institutom i Talijanskim kulturnim institutom pokrenute i Translab radionice za njemački i talijanski jezik koje se također uspješno održavaju a mentori su bili članovi DHKP-a. Ursula Burger predstavila je Translab i u Sarajevu gdje se održala francuska radionica.

8. U listopadu će predstavnice DHKP-a Lara Hölbling Matković, Ursula Burger i Irena Lukšić sudjelovati na 43. beogradskim prevodilačkim susretima, a Lara Hölbling Matković će tom prilikom održati završni okrugli stol koji će se baviti temom neprevodivosti. Za kraj listopada u pripremi je i deveto izdanje ZPS-a na kojem će 11 sudionika održati izlaganja na zadanu temu.

9. DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Ivo Alebić, Aleksandra Barlović, Adrian Cvitanović, Gabrijel Jurić, Damjan Lalović, Gordana Matić, Selma Muftić Pustički, Emilio Nuić, Nikola Pezić, Vladimir Šeput, Petar Ušković, Ela Varošanec i Boris Vidović.

10. Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

11. Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić.

12. I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Ana Pranjković Karas, za prijevod romana Thomasa Bernharda Mraz, nagradu za najbolji prijevod publicistike dobila je Ivana Jandras Szekeres za Kod kuće Billa Brysona, nagradu za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobila je Snježana Husić za djelo Grimmove bajke za male i velike Philipa Pullmana, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobila je Giga Gračan.

Ana Pranjković Karas je za prijevod romana Mraz Thomasa Bernharda dobila i priznanje Ureda saveznog kancelara Republike Austrije za posebno uspješan prijevod austrijskog autora.

Bojana Bajić, prevoditeljica s njemačkoga, za prijevod romana Kasiopeja Bettine Balake dobila je priznanje Odjela za umjetnost i kulturu Ureda saveznog kancelara Republike Austrije za posebno uspio prijevod austrijske beletristike.

Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u 2016. godini dobila je istaknuta povjesničarka književnosti, talijanistica i prevoditeljica, članica DHKP-a Morana Čale za knjigu "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković".

Dobitnik ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Dinko Telećan, za prijevod Bijela božica – povijesna gramatika pjesničkog mita Roberta Gravesa, a Isu za životno djelo dobila je Mira Hećimović.

Dagmar Ruljančić je dobila Nagradu za životno djelo "Marija i Stjepan Radić" Hrvatsko-češkog društva, zbog njezinih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini.

Društvo slovenskih književnika nagradilo je Božidara Brezinščaka Bagolu kao zaslužnog prevoditelja slovenske književnosti na hrvatski jezik jednomjesečnim boravkom u njihovoj rezidenciji u samom središtu Ljubljane, a 27. rujna su povodom te nagrade Društvo slovenskih književnika i Društvo slovenskih književnih prevoditelja zajedno organizirali razgovor s laureatom.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice UO za 2015./16. godinu 28.09.2016.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu od rujna 2015. do rujna 2016.

Upravni odbor u sastavu: predsjednica Petra Mrduljaš Doležal, dopredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Nataša Medved, blagajnica Tanja Tarbuk te članovi Ozren Doležal, Tomislav Kuzmanović i Lada Silađin sastao se sedam puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.
Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje svojih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Deveta godišnja izložba je u listopadu prošle godine nastavila svoje proputovanje, pa je tako nakon ljetne turneje posjetila još Vukovar i Rijeku. Ovogodišnja, jubilarna deseta izložba otvorena je 6. lipnja u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a tijekom ljetne turneje gostovala je i u zagrebačkoj Knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Sisku. Za koji dan bit će postavljena u Vukovaru, a nakon Vukovara otputovat će u Rijeku i Pulu. U sklopu izložbe u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je pred punim auditorijem i Okrugli stol „Što je umjetnost prevođenja“ na kojem su sudjelovali Ursula Burger, Antonija Ćutić, Marko Gregorić i Mate Maras, a razgovor je moderirala Petra Mrduljaš Doležal.
U listopadu 2015. održan je 8. zagrebački prevodilački susret pod nazivom Svjetska književnost u prijevodima hrvatskih prevodilačkih velikana II. gdje je sedmero sudionika argumentirano raspravljalo o hrvatskim velikanima književnog prevođenja. Sadržajna izlaganja uglednih referenata bila su popraćena diskusijom zainteresirane publike. Sva izlaganja bit će kao trajni doprinos još uvijek oskudnoj traduktološkoj literaturi dostupna u zborniku koji će se, bude li sredstava, osim u elektroničkom, pojaviti i u ukoričenom izdanju.
U studenom 2015. održana je početna radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 21 polaznika, a bilo je zastupljeno devet jezika: engleski, njemački, španjolski, francuski, talijanski, portugalski, ruski, švedski i poljski. Radionicu je vodila Lara Hölbling Matković, a kao mentori su sudjelovali: Goranka Antunović, Dalibor Blažina, Lara Hölbling Matković, Dora Jelačić Bužimski, Irena Lukšić, Petra Matić, Nataša Medved, Silvana Iva Roglić, Lada Silađin, te lektorica Andrea Fišer.
DHKP je četvrti put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši svoj sada već tradicionalan i uspješan program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i prijatelji Društva čitali svoje prijevode poezije hrvatskih i stranih pjesnika, a čitanje poezije bilo je popraćeno je i zvucima lutnje u izvedbi Dražena Franolića.
Uspješno su nastavljene i naše dvije tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio. Od listopada 2015. do svibnja 2016. na tribini Tragom prijevoda predstavljeni su prijevodi naših članica Ksenije Banović, Koraljke Crnković, Alenke Mirković-Nađ i Romane Perečinec. 18. rujna održana je tribina s Mijom Pervan i Ivanom Ostojčić a do kraja godine u pripremi je još jedna tribina iz ovog niza. Tribine naizmjence moderiraju Ana Badurina i Anda Bukvić. U listopadu 2015. u središtu pozornosti tribine Litterarum translatio koju vodi i moderira Sead Muhamedagić bio je naš član Marko-Marija Gregorić koji je tom prilikom nastupio kao autor, na tribini u siječnju 2016. bilo je govora o Gigi Gračan i njezinom književno-prevodilačkom, novinarskom i uredničkom djelovanju. Tribina u veljači bila je posvećena književno-prevodilačkom radu naše članice Mije Pervan o kojoj su s moderatorom razgovarale Tatjana Jukić i Vanda Mikšić. Ožujska tribina bila je posvećena Trudi Stamać, a u svibnju je DHKP tribinom na kojoj je nastupio Mate Maras obilježilo 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea. Do kraja godine će se održati još dvije tribine iz ovog niza.
U listopadu 2015. Ozren Doležal je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji Udruženja prevoditelja Republike Makedonije gdje je sudionike upoznao s uvjetima rada književnih prevoditelja u Hrvatskoj i stanjem u hrvatskom izdavaštvu, predstavljen je DHKP-ov prijedlog tipskog ugovora i raspravljalo se o izazovima struke. Susret je bio plodonosan za obje strane, jer problemi s kojima se prevoditelji u Makedoniji susreću gotovo su istovjetni našima pa je bilo zanimljivo i korisno razmijeniti ideje za njihovo rješavanje. Također smo, kao društvo s velikom tradicijom, izlaganjem o našim aktivnostima ponudili smjernice djelovanja mladom i poletnom makedonskom društvu prevoditelja koje je tek na početku svoga puta. Suradnju nastavljamo gostovanjem na ovogodišnjoj konferenciji.
Krajem svibnja 2016. Irena Lukšić sudjelovala je na ovogodišnjim Beogradskim prevodilačkim susretima, a početkom lipnja su Lara Hölbling Matković (predstavnica DHKP-a u CEATL-u i članica Međunarodnog odbora DHKP-a), Petra Mrduljaš Doležal i Ozren Doležal sudjelovali na Godišnjoj skupštini CEATL-a u Barceloni.
Sudjelovali smo u radnoj skupini za Knjigu i nakladništvo u sklopu izrade Nacionalne strategije kulturnih i kreativnih industrija RH.
DHKP je, u suradnji s Francuskim institutom, nastavio projekt Translab koji se od siječnja 2015. jednom mjesečno održava u Medijateci. Idejne začetnice ovog projekta su naše članice Ursula Burger, Nataša Medved i Mirna Šimat te prevoditeljica s francuskog Marija Spajić. U 2016. su u suradnji s Goethe institutom i Talijanskim kulturnim institutom pokrenute i Translab radionice za njemački i talijanski jezik koje se također uspješno održavaju a mentori su bili članovi DHKP. Translab se uspješno predstavio i na Noći knjige.
DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Mladen Kopjar, Petra Petrač, Zrinka Budak, Bojana Bajić, Mirjana Valent, Mirna Šimat, Mirjana Čanić, Duško Čavić, Mirna Stehlikova Đurasek, Martina Kramer, Ivana Olujić, Luca-Ioan Frana.

Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.

13. Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Xenia Detoni, za prijevod romana Pétera Nádasa Knjiga sjećanja, nagradu za najbolji prijevod drame dobio je Sead Muhamedagić za Posljednje dane čovječanstva Karla Krausa, nagradu za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobio je Ozren Doležal za djelo Zla zubarica Davida Walliamsa, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobila je Nada Šoljan.

Dobitnik ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Stjepan Pavić, za prijevod Zlatne legende Jacobusa de Voragine, a Isu za životno djelo dobila je Nedeljka Paravić.

Ksenija Banović je dobila književnu nagradu "Pero" bugarskog Nacionalnog centra za knjigu u kategoriji "Prijevod" za 2016. godinu i to za dva povijesna romana Vere Mutafčieve - Alkibijad Veliki i Slučaj Džem (izd. Sandorf) te za prijevod romana 18% sivo suvremenog pisca Zaharija Karabašlieva (izd. Hena.com).

Snježana Božin, dobitnica je priznanja Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture Republike Austrije za posebno uspješan prijevod austrijskog autora, što je Snježani uspjelo prenošenjem na hrvatski jezik romana F Daniela Kehlmanna u izdanju Frakture.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!

Izvještaj tajnice UO za 2014/15. godinu 18.09.2015.

UO u sastavu: predsjednica Petra Mrduljaš Doležal, dopredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Nataša Medved, blagajnica Tanja Tarbuk te članovi Ozren Doležal, Tomislav Kuzmanović i Lada Silađin sastao se šest puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.
Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje svojih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Osma godišnja izložba je u listopadu prošle godine nastavila svoje proputovanje, pa je tako nakon ljetne turneje posjetila i Vukovar, Rijeku. Ovogodišnja, deveta izložba otvorena je 1. lipnja u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a tijekom ljetne turneje gostovala je i u zagrebačkoj Knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Rijeci. Za koji dan bit će postavljena u Vukovaru. U sklopu izložbe u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je pred punim auditorijem i Okrugli stol „Književno prevođenje nekad i sad“ na kojem su sudjelovali Damir Biličić, Anda Bukvić, Tomislav Kuzmanović, Ivan Matković i Nada Šoljan, a moderirala je Lada Silađin.
U studenom 2014. održana je početna radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 30 polaznika, a bilo je zastupljeno devet jezika: engleski, njemački, španjolski, francuski, talijanski, portugalski, ruski, slovački i češki. Radionicu je vodila Lara Hölbling Matković, a kao mentori su sudjelovali: Ludwig Bauer, Lara Hölbling Matković, Renata Kuchar, Irena Lukšić, Petra Matić, Kiril Miladinov, Silvana Iva Roglić, Lada Silađin, Tanja Tarbuk te lektorica Andrea Fišer. U travnju 2015. održana je i napredna radionica književnog prevođenja s engleskog jezika.
DHKP je treći put sudjelovao u Noći knjige, ponovivši prošlogodišnji vrlo uspješan program Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i prijatelji Društva čitali svoje prijevode poezije hrvatskih i stranih pjesnika, a čitanje portugalske poezije bilo je popraćeno je i zvucima gitare i fada u izvedbi Joshke Jurić i Pedra Abreua.
U prosincu je objavljena knjiga “Josip Tabak, O prijevodima i prevođenju“, koju su priredili Iva Grgić Maroević i Tonko Maroević.
Uspješno su nastavljene i naše dvije tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio. Od listopada 2014. do svibnja 2015. na tribini Tragom prijevoda predstavljeni su prijevodi naših članica i članova Xenije Detoni, Alenke Mirković-Nađ, Mije Pervan, Ksenije Banović, Irene Gavranović Lukšić, Mladena Martića, Vande Mikšić, Irene Lukšić, Deana Trdaka, Ive Grgić Maroević i Romane Perečinec. Tribine je moderirala Ana Badurina, a do kraja godine u pripremi su još dvije tribine iz ovog niza. U listopadu 2014. u središtu pozornosti tribine Litterarum translatio koju vodi i moderira Sead Muhamedagić bio je naš laureat, dobitnik DHKP-ove nagrade za životno djelo Mate Maras, a na tribini u prosincu bilo je govora o Sanji Lovrenčić i njezinom književno-prevodilačkom, pjesničkom i nakladničkom radu. Prva novogodišnja tribina, održana potkraj siječnja, bila je posvećena zadnjoj publikaciji u izdanju DHKP-a, Josip Tabak: O prijevodima i prevođenju, a o njoj su s moderatorom razgovarali Iva Grgić Maroević i Tonko Maroević, priređivači ovog izdanja. Ožujska tribina bila je posvećena Marku Kovačiću kojeg nam je pobliže predstavila Vjera Balen-Heidl, a u svibnju su gosti tribine Božidar Petrač i Zvonko Kova, govorili o radu našeg člana Božidara Brezinščaka Bagole, koji je uz to što književno prevodi prozu i poeziju sa slovenskog i ugledni pjesnik i romanopisac. Do kraja godine će se održati još dvije tribine iz ovog niza.
Potkraj svibnja, Lara Hölbling Matković (predstavnica DHKP-a u CEATL-u i članica Međunarodnog odbora DHKP-a), Nataša Medved (članica UO-a), Irena Lukšić i Dinko Telećan sudjelovali su na ovogodišnjim Beogradskim prevodilačkim susretima gdje su svojim prevodilačkim, autorskim i uredničkim iskustvom doprinijeli razgovorima pod naslovom Ploviti i prevoditi se mora. Kolegica Hölbling Matković moderirala je četvrti razgovor o e-knjizi pod naslovom „Budućnost je stigla“. Početkom lipnja Lara Hölbling Matković je, kao predstavnica DHKP-a u CEATL-u, sudjelovala na Godišnjoj skupštini u Milanu koja je bila i izborna, te je kolegica Hölbling Matković, uz još dvoje kolega, izabrana u Upravni odbor CEATL-a kao jedna od troje potpredsjednika.
DHKP je u suradnji s Francuskim institutom pokrenuo radionicu prevođenja s francuskog jezika Translab koja se od siječnja 2015. jednom mjesečno održava u Medijateci. Idejne začetnice ovog projekta su naše članice Ursula Burger i Nataša Medved te prevoditeljice s francuskog Mirna Šimat i Marija Spajić. Na radionicama su mentorirali: Vlatka Valentić, Vanda Mikšić, Marinko Koščec, Yvonne Le Calvé Ivičević. U 2016. će se u suradnji s Goethe institutom i Talijanskim kulturnim institutom održavati i radionice za njemački i talijanski jezik.
Novi Statut kao i novi tipski ugovor izrađen u suradnji s izdavačima stoji na mrežnm stranicama.
DHKP je primio sljedeće nove članove i članice: Željka Gorički, Matija Janeš, Đurđica Žlebačić Sorensen, Stjepan Pavić, Ursula Burger Oesch, Marinko Raos, Ivana Jandras Szekeres, Dubravka Poljak Samardžić, Tanja Čale, Lea Kovacs, Maja Zorica, Tonči Orlandini.

Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:- da plaća članarinu- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,- da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)- da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama.Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić. I šećer na kraju: naši laureati.Počnimo s prošlogodišnjom skupštinom DHKP-a, kada je nagradu za najbolji prijevod proze dobila Iva Grgić Maroević, za prijevod romana Virginije Woolf Izlazak na pučinu, nagradu za najbolji prijevod poezije dobio je Dinko Telećan za prijevod zbirke Pjesme – moj izbor, Roberta Gravesa, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobio je Mate Maras. Prvi puta u povijesti nagrade dodijeljena je i nagrada za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima, a nju je dobio Ivan Zorić za prijevod djela Gregov dnevnik – ljetna žega Jeffa Kinneya.Dobitnica ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Vanda Mikšić, za prijevod romana Georgesa Pereca Život način uporabe, a Isu za životno djelo dobio je Zvonimir Mrkonjić.Mate Maras dobitnik je Kiklopa za 2014 za prijevod Izgubljenog raja Johna Miltona.Vanda Mikšić dobila je i odličje Vitez reda umjetnosti i književnosti koje dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Francuske.Ivan Zorić uvršten je na časnu listu IBBY-a (International Board on Books for Young People) za izvrstan prijevod knjige Shermana Alexieja Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme.

Izvještaj tajnice UO za 2013/14. godinu 06.11.2014.

UO u sastavu predsjednica Petra Mrduljaš Doležal, dopredsjednica Lada Silađin, tajnica Nataša Medved, blagajnik Ozren Doležal te članovi Duška Gerić Koren, Petra Matić i Sead Muhamedgić sastao se sedam puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.
Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova, predlaganje svojih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Sedma godišnja izložba je u listopadu prošle godine nastavila svoje proputovanje, pa je tako nakon ljetne turneje posjetila i Vukovar, Rijeku i Split, gdje je u okviru izložbe članica DHKP Mia Pervan održala predavanje pod naslovom „Književno prevođenje – zanat ili umijeće“. Izložba je prvi puta predstavljena i u područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici gdje se predstavila s izborom od 8 plakata, a tom su prilikom naše članice Ana Pranjković, Romana Perečinec i Nataša Medved predstavile Društvo i govorile o radu književnih prevodilaca. Ovogodišnja, osma izložba otvorena je krajem svibnja u zagrebačkom Bogdanu Ogrizoviću, tijekom ljetne turneje gostovala je i u zagrebačkoj knjižnici Prečko te u knjižnicama u Karlovcu i Rijeci. Za koji dan bit će postavljena u Vukovaru, potom će otputovati u Pulu, Split te početkom sljedeće godine i u Zadar. U sklopu izložbe održan je i Okrugli stol Prevođenje u ženskom ključu pred punim auditorijem.
U listopadu 2013. održan je 7. zagrebački prevodilački susret pod nazivom Svjetska književnost u prijevodima hrvatskih prevodilačkih velikana gdje je šestero sudionika argumentirano raspravljalo o hrvatskim velikanima književnog prevođenja (T. Ujević, I. Velikanović, O. Delorko, I. Frangeš, F. Čale, T. Ladan, V. Machiedo). Sadržajna izlaganja uglednih referenata bila su popraćena dojmljivom diskusijom očito zainteresirane publike. Sva izlaganja bit će kao trajni doprinos još uvijek oskudnoj traduktološkoj literaturi dostupna u zborniku koji će se, bude li sredstava, osim u elektroničkom, pojaviti i u ukoričenom izdanju.
U studenom 2013. održana je početna radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 27 polaznika, a bilo je zastupljeno sedam jezika: engleski, ruski, francuski, švedski, mađarski, poljski i prvi put dosad, hindski, a u travnju 2014. održana je i napredna radionica književnog prevođenja s engleskog jezika. Radionicu je vodila Lara Hölbling Matković, a kao mentori su sudjelovali: Valentić Vlatka, Blažina Dalibor, Lukšić Irena, Detoni Xenia, Antunović Goranka, Grabovac Višnja i lektorica Andrea Fišer.
Petra Mrduljaš Doležal predstavila je rad Društva studentima Filozofskog fakulteta, u sklopu susreta na kojem su se predstavljale prevoditeljske strukovne udruge, a Sead Muhamedagić predstavio je rad Društva na projektu Transstar Europa, u kojem je jedan od voditelja Andy Jelčić, a kao sudionica i članica Ana Pranjković. DHKP drugi put je sudjelovao u Noći knjige programom Stihom na stih, na kojemu su naši članovi i prijatelji Društva čitali svoje prijevode poezije hrvatskih i stranih pjesnika.
U studenom je održana i prva u nizu tribina Litterarum translatio, a u središtu pozornosti je ovaj put bio književni prevoditelj i pisac Dinko Telećan. O njegovom prevodilačkom i spisateljskom radu s autorom je razgovarao moderator i začetnik tribine Sead Muhamedagić, a u razgovoru je sudjelovala i ugledna spisateljica Nada Gašić. U siječnju 2014. održana je druga tribina iz istog niza, ovaj put su tema tribine bili hrvatski prijevodi djela Virginije Woolf o kojima su govorili Iva Grgić Maroević, Mate Maras i Lovro Škopljanac. U ožujku su tema tribine bile radionice književnog prevođenja, a o svojim su nam iskustvima govorili Lara Hölbling Matković, Tomislav Kuzmanović i Ana Pranjković. Svibanjska se tribina uklopila u ovogodišnju izložbu prijevoda, govorilo se o Čitanju i prevođenju u ženskom ključu, a o ovoj slojevitoj tematici govorile su Nadežda Čačinovič i Iva Grgić Maroević. Do kraja godine će se održati još dvije tribine iz ovog niza.
U travnju i rujnu održane su tribine Tragom prijevoda u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, a predstavljeni su prijevodi naših članica i članova Lare Hölbling Matković, Vjere Balen Heidl, Štefice Martić, Irene Lukšić, Simone Delić te Božidara Brezinščaka Bagole. Tribine je moderirala Ana Badurina, a do kraja godine u pripremi su još tri tribine iz ovog niza.
Potkraj svibnja, Lara Hölbling Matković (predstavnica DHKP-a u CEATL-u i članica Međunarodnog odbora DHKP-a) i Irena Lukšić (predstavnica DHKP-a u HZSU-u) sudjelovale su na ovogodišnjim Beogradskim prevodilačkim susretima kako bi svojim prevodilačkim, autorskim i uredničkim iskustvom doprinijele razgovorima pod naslovom Od izvornika do prevedene knjige. Kolegica Hölbling Matković moderirala je prvi okrugli stol pod naslovom 'Otkrivanje novog, otkrivanje starog', a obje su kolegice sudjelovale u diskusiji tijekom ostalih okruglih stolova o radu i statusu prevodilaca. Tijekom susreta otvorila se mogućnost suradnje DHKP-a sa slovenskom udrugom Zrakogled te, slijedom toga, pokretanju zajedničkog projekta u sklopu programa Culture EU.

Planovi za budućnost:- 8. Zagrebački prevodilački susret, listopad 2015.- njemačko-hrvatska radionica Viceversa- rad na našoj mrežnoj stranici, novi dizajn- 9. Izložba prijevoda- daljnje radionice književnog prevođenja- tribine „Tragom prijevoda“ i „Litterarum Translatio“- unošenje podataka o članovima na wikipediju i dopuna postojećih članaka Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

da plaća članarinu
da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,
da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)
da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu
da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama

Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić. I šećer na kraju: naši laureati.Počnimo s prošlogodišnjom skupštinom DHKP-a, kada je nagradu za najbolji prijevod proze dobio Dean Trdak, za prijevod romana Toma McCarthyja K, nagradu za najbolji prijevod poezije dobila je Sonja Bennet za prijevod zbirke švedskog pjesnika, nobelovca Tomasa Tranströmera Pjesme i proza 1954.- 2004., a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo dobila je Mia Pervan.Truda Stamać osvojila je Kiklopa 2013. za prijevod godine za knjigu Ingeborg Bachmann, Paul Celan: Vrijeme srca: dopisivanje, uz pisma što su ih razmijenili Paul Celan i Max Frisch te Ingeborg Bachmann i Gisele Celan-Lestrange (Naklada OceanMore). Kiklopa za inozemnog autora/icu godine dobila je Alice Munro s Previše sreće, u prijevodu Maje Šoljan, također u izdanju OceanMora. Irena Lukšić odnijela je Kiklopa za knjigu eseja godine s knjigom Gradovi, sela, dvorci: vodič za literarne putnike (Hrvatsko filološko društvo, Disput).Dobitnik ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Mirko Tomasović, za prijevod jednog od temeljnih djela svjetske književnosti, epa Luzitanci Luisa Vaza de Camoesa, a Isu za životno djelo dobila je Vjera Balen-Heidl.Gigi Gračan dodijeljena je Nagrada Grada Zagreba, a Tonko Maroević dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u području književnosti.Ingrid Šafranek dobitnica je godišnje Nagrade Višnja Machiedo Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku, za knjigu 'Bijela tinta', zbirku studija i ogleda o francuskoj književnosti.Mladen Machiedo dobitnik je nagrade 'Premio Cultura Mediterranea 2014'.

Izvještaj tajnice UO za 2012/13. godinu 03.10.2013.

UO u sastavu predsjednica Petra Mrduljaš Doležal, dopredsjednica Lada Silađin, tajnica Nataša Medved, blagajnik Ozren Doležal te članovi Duška Gerić Koren, Petra Matić i Sead Muhamedgić sastao se osam puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova (Andrea Bagović, Sonja Bennet, Sabine Marić, Maja Markunović, Ivana Ostojčić, Viktorija Š antić, Laila Šprajc, Nataša Šprljan, Bruno Štefić i Andrea Weiss Sadeh), predlaganje svojih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Upravni odbor ove je godine, nakon duljeg vremena, proglasio i dva počasna člana, a to su naši uvaženi talijanisti prof. Mladen Machiedo te gospodin Juraj Gracin. Šesta izložba prijevoda nastavila je svoje proputovanje, pa je tako posjetila Karlovac, Sisak, Vukovar, Pulu, Zadar, Split i Rijeku, a ovogodišnja, sedma izložba po prvi je puta predstavljena na još jednoj zagrebačkoj lokaciji, u Knjižnici Prečko, dok se popisu gradova koje će izložba ove godine posjetiti pridodaje i Velika Gorica.

U listopadu 2012. održana je mješovita radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 26 polaznika, a bilo je zastupljeno osam jezika: engleski, španjolski, njemački, ruski, češki, francuski, slovenski i poljski.

11. studenog DHKP je u svečanom ozračju Palače Dverce proslavilo 60. obljetnicu postojanja, a tom prigodom su na web stranicama DHKP-a objavljeni i razgovori s nekadašnjim predsjednicama i predsjednicima.

U ožujku 2013. pokrenuta je nova prevoditeljska tribina Tragom prijevoda. Tribina se do ljetne stanke održala četiri puta, u ožujku, travnju, svibnju i lipnju, u prostorijama Društvu hrvatskih književnika i tom prilikom su prevoditelji članovi DHKP-a predstavili svoje prijevode koji do sada nisu bili adekvatno predstavljeni u javnosti. Voditeljica i moderatorica tribine je bila Ksenija Banović. Travanjska tribina bila je uključena u program ovogodišnje Noći knjige. U tijeku su prijave i organizacija novog ciklusa tribine Tragom prijevoda, te još jedne, vjerujemo, stalne tribine Translatio, koju će voditi Sead Muhamedagić

U svibnju je pokrenuta i jezična tribina Jezik u jeziku na inicijativu naše članice Ksenije Banović čiji je cilj predstavljanje jezične raznolikosti nacionalnih manjina prisutnih u Republici Hrvatskoj. Niz tribina Jezik u jeziku otvoren je tribinom o talijanskom jeziku, nakon čega su uslijedile tribina o bugarskom, bosanskom i srpskom jeziku, o hebrejskom jeziku te o slovenskom i makedonskom jeziku. Do 10. prosinca kada će se obilježiti Međunarodni dan nacionalnih manjina održat će se još šest tribina. Tribine Jezik u jeziku održavaju se u sklopu projekta 'Jezična raznolikost' pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca i Filozofskim fakultetom. Voditeljica i moderatorica tribina je Ksenija Banović.

UO sudjelovao je u raspravi na temu Pravilnika o naknadi za javnu posudbu na koju je DHKP bio pozvan od strane Društva hrvatskih književnika koji je koncesionar za prikupljanje naknade.

Budući da je 1. srpnja 2012. godine Nacionalno vijeće za znanost prihvatilo zajedničke napore HDP-a, DHK-a, DHKP-a i njegove bivše predsjednice Lare Hölbling Matković da se pisci i književni prevodioci prepoznaju kao akademska umjetnička zvanja, UO je osnovao radnu grupu za pisanje Prijedloga nužnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u umjetničko-nastavna zvanja u Umjetničkom području, polje 7.08 Književnost, grana 7.08.02. Književno prevođenje, koji smo poslali Nacionalnom vijeću za znanost – do danas bez odgovora. U radnoj skupini sudjelovali su: Tomislav Kuzmanović, Iva Grgić Maroević, Morana Čale, Vanda Mikšić, Dalibor Blažina, Nataša Medved.

Oformljen je novi odbor za Nagradu 'Josip Tabak'? u sastavu: Petra Matić (predsjednica), Mladen Martić, Snježana Husić, Helen Sinković, Tanja Tarbuk.

Početkom lipnja je održana 7. godišnja Izložba prijevoda članova i članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca naslovljena «Od izvornika do prijevoda» u knjižnici Bogdana Ogrizovića. Izložba je nakon Zagreba gostovala u Karlovcu, Sisku, za koji dan će biti postavljena u Vukovaru, zatim u Rijeci, Puli, Splitu. U sklopu izložbe održan je i Okrugli stol pred punim auditorijem. Ove godine temom Rječnici na prevoditeljevu stolu? pokušali smo rasvjetliti stanje hrvatske leksikografije po pitanju rječničke građe. O tome čime trenutačno raspolažemo u Hrvatskoj i koji su projekti u tijeku te hoće li oni i u kojoj mjeri pridonijeti kvaliteti prijevoda razgovarali su Maja Bratanić, Jasna Bilinić Zubak, Lara Hölbling Matković i Mate Maras, a razgovor je moderirala Petra Mrduljaš Doležal. Okrugli stol snimao je Treći program Hrvatskog radija te će emisija koju autorski potpisuje Giga Gračan biti emitirana u listopadu.

Od 23. do 27. svibnja 2013. Lara Hölbling Matković, Irena Lukšić i Petra Matić sudjelovale su na Beogradskim prevodilačkim susretima. Bilo je još pedesetak sudionika, što domaćina, što stranih gostiju iz Bugarske, Italije, Slovenije, Rusije, Meksika, Njemačke, Francuske, Ukrajine, Armenije, Danske i Mađarske. Koncepcija susreta bili su okrugli stolovi na kojima su se razmjenjivala iskustva iz različitih zemalja o položaju prevodioca u društvu, odnosu prevodioca s autorom čija djela prevodi, o raznim stručnim poteškoćama s kojima se prevoditelj susreće u svakodnevnom radu te o odnosu medija prema prevodilačkoj struci. Na okruglom stolu na ovu temu uvodnu riječ održala je Lara Hölbling Matković koja je prikazala kakvo je stanje u Hrvatskoj što se tiče odnosa medija prema struci književnih prevodilaca i prema prijevodima. Budući da je kultura u medijima sve manje zastupljena, a unutar nje kritike prijevodne književnosti praktički ne postoje, na prevoditeljima je da sami pomognu sebi, pri čemu naše Društvo kao krovno udruženje književnih prevodilaca ima ključnu ulogu pokretača i inicijatora akcija kao što su tribine o prevodilaštvu, izložbe prijevoda, napori koje ulažemo da se na internetskim portalima posvećenim prodaji knjiga i u osvrtima na prijevodna izdanja u medijima spomene i vrednuje ime prevoditelja. Shvatili su da su naša iskustva vrlo vrijedna zemljama u regiji, ali i da nismo samo dali dobre ideje, nego ih i dobili od drugih, na primjer što se tiče uporabe društvenih mreža kao alata za skretanje pozornosti na knjigu, prevodioca i upozoravanje na propuste spominjanja prevoditeljeva imena u medijima.

Redovito se održavala i naša Društvena čajanka koja je u veselom raspoloženju okupljala razne generacije i jezike.

Planovi za budućnost:

- 7. Zagrebački prevodilački susret, 25.10., s 8 sudionika, na temu hrvatski književno-prevodilački velikani.

- njemačko-hrvatska radionica Viceversa koja je bila planirana za listopad odgođena je za sljedeću godinu zbog premalog broja prijavljenih.

- daljnje putovanje naše Izložbe prijevoda, prvi put gostovanje u Velikoj Gorici s odabirom 8 plakata uz predstavljanje Društva uz sudjelovanje Ane Pranjković, Romane Perečinec i Nataše Medved u okviru Mjeseca hrvatske knjige 6. studenog.

- daljnji rad na našoj mrežnoj stranici

- 8. Izložba prijevoda

- daljnje radionice književnog prevođenja

- tribine Tragom prijevoda i Translatio

- čajanka

Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:

da plaća članarinu
da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze
da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)
da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu
da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama

Podsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić.I šećer na kraju: naši laureati. Počnimo s prošlogodišnjom skupštinom DHKP-a, kada je nagradu za najbolji prijevod proze dobila Maja Šoljan, za prijevod romana Alice Munro Služba, družba, prošnja, ljubav, brak, nagradu za najbolji prijevod poezije dobio je Mislav Ježić za Amarukinu zbirku pjesama Amarukina stotina, a Nagradu 'Josip Tabak' za životno djelo dobio je Daniel Bučan. Dobitnica ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Xenia Detoni, za prijevod romana Pétera Nádasa Paralelne pripovijesti, a Isu za životno djelo dobio je Vladimir Gerić. Latica Bilopavlović Vuković dobitnica je priznanja Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture Republike Austrije za posebno uspješan prijevod austrijskog autora, što je Latici uspjelo prenošenjem na hrvatski jezik romana Slava Daniela Kehlmanna, dok je Ana Pranjković od istog ministarstva dobila priznanje za posebno uspješan prijevod romana Hladnoća. Izolacija Thomasa Bernharda. Željka Černok istaknuta je na Časnoj listi IBBY-ja za svoj prijevod dječjeg romana Pera Olova Enquista, Planina tri pećine. Dinko Telećan dobio je Europsku nagradu za poeziju na 17. međunarodnom festivalu 'Noći poezije u Curtea de Arges', koji se održavao od 11. do 16. srpnja 2013. u gradu Curtea de Arges u Rumunjskoj.

Izvještaj tajnice UO za 2011/12. godinu 24.07.2012.

UO u sastavu predsjednica Lara Hölbling Matković, dopredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Lada Silađin, blagajnica Petra Mrduljaš Doležal, te članovi Nataša Medved, Vanda Mikšić i Andy Jelčić sastao se osam puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i virtualno, elektroničkim putem.Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova (Ana Badurina, Una Bauer, Ozren Doležal, Leira Harabalja i Vesna Paravić), predlaganje svojih uglednih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. Upravni odbor ove je godine, nakon duljeg vremena, proglasio i jednoga počasnog člana, a to je naš uvaženi talijanist prof. Mladen Machiedo. Ured se marljivo trudio prikupiti sredstva i iz uobičajenih i iz alternativnih izvora, od donacija i sponzorstava, katkad uspješno, katkad manje uspješno. Kao zamjenica voditeljice ureda pomagala je i gospođa Suzana Škorić.Naša izložba prijevoda nastavila je svoje proputovanje, pa je tako posjetila Kostrenu, Rijeku, Karlovac, Vukovar, Zadar, Split i Vis.U listopadu 2011. održan je 6. zagrebački prevodilački susret, pod naslovom Književno prevođenje u digitalno doba. Andy Jelčić predstavio je tehničku stranu prenošenja teksta na medije od knjige do elektroničkih uređaja, u svojem izlaganju «Korisnička praksa digitalne knjige», a Marko Jurić pravnu («Tehnički i pravni izazovi u zaštiti specifičnih interesa prevoditelja»). Holger Fock iznio je njemačka iskustva, a Seid Serdarević proširio je problematiku izlaganjem naslovljenim «Usporedba i usklađivanje izdavaštva u HR i EU». Marko Korbar predstavio je mrežnu knjižaru. Razvila se i živa rasprava, što ukazuje na to da je tema ovogodišnjeg ZPS-a vrlo važna i višeslojna.U listopadu 2011. održana je mješovita radionica književnog prevođenja. Radionica je okupila 30 polaznika, a bilo je zastupljeno devet jezika: češki, slovenski, slovački, mađarski, engleski, talijanski, francuski, njemački i novogrčki.U veljači 2012. održana je napredna radionica književnog prevođenja s engleskog jezika. Interes je bio velik, pa smo obećali održavanje barem još jedne ujesen.23. travnja uključili smo se u obilježavanje Noći knjige programima «Ljubavni dvoboj» i «Vampirski sat».Od 17. do 19. svibnja u Zadru je održana Godišnja konferencija CEATL-a (Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca), u organizaciji DHKP-a, Sveučilišta u Zadru i CEATL-a, a uz pomoć Ministarstva kulture RH, Zane, Zadarske županije i Grada Zadra. Bilo je 32 sudionika iz 27 zemalja i s ponosom ističemo da je sve izvrsno prošlo, i sadržajno i organizacijski.U svibnju je održana 6. godišnja Izložba prijevoda članova i članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca naslovljena «Od izvornika do prijevoda» u knjižnici Bogdana Ogrizovića. U sklopu izložbe održan je i okrugli stol «Hrvatsko prevodilaštvo u europskom kontekstu» na kojem su sudjelovali Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture, Andy Jelčić, potpredsjednik Izvršnog odbora Europskog vijeća nacionalnih udruga književnih prevodilaca (CEATL) i Vanda Mikšić, književna prevoditeljica i članica UO DHKP-a. Okrugli stol moderirala je Petra Mrduljaš Doležal. Naša kolegica Giga Gračan organizirala je radijsko snimanje cijelog događaja, pa će se gotova emisija moći poslušati ujesen. O datumu emitiranja ćete biti pravodobno obaviješteni mejlom i na našoj mrežnoj stranici.Od 16. do 20 svibnja 2012. naša članica i lanjska dobitnica nagrade DHKP-a za životno djelo Vjera Balen-Heidl sudjelovala je Međunarodnoj konferenciji PEN-a u Bledu.Od 25. do 27. svibnja 2012. Lara Hölbling Matković, Irena Lukšić i Nataša Medved sudjelovale su na Beogradskim prevodilačkim susretima na temu «Postati i ostati književni prevodilac», gdje su predstavile našu udrugu, izložbu prijevoda i film «Beskonačni prijevod».Od 4. do 6. lipnja članice DHKP-a Iva Grgić Maroević i Ingrid Šafranek sudjelovale su na sastanku Odbora međunarodnog PEN-a za prevođenje i jezična prava u Barceloni. Nakon što je prošle godine sastavljen, a ove godine promoviran Manifest o jezičnoj raznolikosti (The Girona Manifesto), odlučeno je da će se u sljedeće dvije godine skupljati ideje za Manifest međunarodnog PEN-a o prevođenju. Taj bi manifest imao sadržavati osnovne razloge zbog kojih je prevođenje (a misli se ponajviše na književno prevođenje) jedna od ključnih vrijednosti svjetske kulture, te osnovna načela kojima se ono uvijek mora voditi.Redovito se održavala i naša Društvena čajanka koja je u veselom raspoloženju okupljala razne generacije i jezike.DHKP kao kontakt-partner sudjeluje u projektu PETRA, europskoj platformi za književno prevodilaštvo.Ponovno smo pokrenuli pitanje prevodilačke kuće, pa smo tako novu ekipu u Ministarstvu kulture zamolili za pomoć. O daljnjem ćemo vas tijeku projekta pravodobno izvijestiti.Upravni je odbor zbog pojačane međunarodne aktivnosti DHKP-a i s obzirom na skori ulazak u EU osnovao Međunarodni odbor. Članovi odbora su Andy Jelčić, Lara Hölbling Matković i Vanda Mikšić. Međunarodni odbor bavit će se suradnjom sa CEATL-dom, PETRA-om, srodnim društvima u inozemstvu i projektom Prevodilačke kuće. Pozivamo članove koji se žele uključiti u rad odbora da pošalju mail sa svojim idejama na ured Društva.Planovi za budućnost:- Zbornik 6. Zagrebačkog prevodilačkog susreta (koji dosad nije izašao zbog nedostatka sredstava)- daljnje putovanje naše Izložbe prijevoda- daljnji rad na našoj mrežnoj stranici- 7. Izložba prijevoda- daljnje radionice književnog prevođenja- obilježavanje 60. obljetnice osnutka DHKP-aČlanstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:• da plaća članarinu• da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze• da se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)• da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu• da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradamaPodsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić.I šećer na kraju: naši laureati.Počnimo s prošlogodišnjom skupštinom DHKP-a, kada je nagradu za najbolji prijevod proze dobila Helen Sinković, za prijevod romana Herte Müller Ljuljačka daha, a Nagradu DHKP-a za životno djelo dobila je Vjera Balen-Heidl.Dobitnik ovogodišnje nagrade Iso Velikanović je Sead Muhamedagić, za prijevod romana Thomasa Bernharda Brisanje. Raspad, a Isu za životno djelo dobila je Giga Gračan.Maja Šoljan dobitnica je Kiklopa za prijevod knjige Služba, družba, prošnja, ljubav, brak autorice Alice Munro, koja je ujedno osvojila i Kiklopa za najbolju knjigu stranog autora. Naša članica Irena Lukšić dobitnica je Kiklopa za urednicu godine, a naš član Ludwig-Lujo Bauer dobio je Kiklopa za prozno djelo godine, za roman Zavičaj, zaborav a nedavno i nagradu za životno djelo Sisačko-moslavačke županije.U zabavnoj igri na Facebooku, u kojoj smo tražili tko će najduhovitije prevesti ime Morris Lessmore, nagradu – godišnju članarinu u knjižnici Bogdan Ogrizović i CD naše izložbe – dobila je naša članica Ana Pranjković za rješenje Punko Praznunko.Akademiku Mislavu Ježiću, vodećemu hrvatskom indologu, Sveindijska akademija za sanskrtsku književnost dodijelila je priznanje za proučavanje Veda i sanskrtskih epova.

Izvještaj tajnice UO za 2010/11. godinu 01.10.2011.

UO u sastavu predsjednica Lara Hölbling Matković, dopredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Lada Silađin, blagajnica Petra Mrduljaš Doležal, Nataša Medved, Vanda Mikšić i Andy Jelčić sastao se devet puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i virtualno, elektroničkim putem.Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: primitak novih članova (Ksenija Banović, Karmela Cindrić, Ekrem Čaušević, Tatjana Jambrišak, Dora Jelačić Bužimski, Tomislav Kuzmanović, Barbara Martinec, Petra Matić, Sandra Nikoletić, Marija Paprašarovski, Tajana Pavićević, Ana Pranjković i Vida Živković), predlaganje svojih uglednih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP-a u knjižarama i na internetu. S ponosom ističemo da je objavljen zbornik 5. Zagrebačkog prevodilačkog susreta pod naslovom «Prevodilac i pisac» pod uredničkom palicom Erike Koporčić i Dinka Telećana. Puštena je u pogon i naša nova, interaktivna web stranica. Ured se marljivo trudio prikupiti sredstva i iz alternativnih izvora, od donacija i sponzorstava. U posljednjih je nekoliko godina kao savjetnica i dalje djelovala kolegica Zdenka Drucalović, koja je nekoliko puta i mijenjala voditeljicu ureda Eriku Koporčić. Kao zamjenica voditeljice ureda pomagala je i gospođa Suzana Škorić.U rujnu je Lara Hölbling Matković sudjelovala na Kongresu IBBY-a (Međunarodnog odbora za mladenačku knjigu) u Santiagu de Composteli u Španjolskoj, gdje je istaknuta na Časnoj listi IBBY-a za izvrsnost u bavljenju dječjom književnošću, za prijevod djela Olivin ocean Kevina Henkesa.U listopadu su Lara Hölbling Matković, Nataša Medved i Sead Muhamedagić sudjelovali na susretu u Rijeci, naslovljenom «Korice izbliza: Pronađeni u prijevodu.»U studenome 2010. održan je Simpozij o prevođenju tekstova o suvremenoj umjetnosti u suradnji s MSU-om, na kojem su predavanja održali naš Andy Jelčić, Shaun Whiteside (prevoditelj tekstova za Tate Modern i ine druge časopise o umjetnosti), Sandra Križić-Roban i Nika Radić.U studenom 2010. održana je radionica prevođenja sa španjolskog jezika (Silvana Roglić, Dinko Telećan, Željka Somun, Tomislav Brlek, Andrea Fišer dijelili su svoje znanje s mladim snagama), u siječnju 2011. na radionici prevođenja s engleskog jezika isto su radili Vjera Balen-Heidl, Lara Hölbling Matković, Sandra Mlađenović, Petra Matić, Andrea Fišer), a u ožujku na mješovitoj radionici Irena Lukšić, Ivana Olujić, Marija Georgijeva, Dalibor Blažina, Željka Černok, Nataša Medved, Lara Hölbling Matković, Petra Mrduljaš Doležal, Silvana Roglić, Vanda Mikšić i Nives Opačić.U studenom smo se prvi puta predstavili na Interliberu, zahvaljujući trudu ureda, UO-a i osobito njegove članice Nataše Medved, te ljubaznosti uprave ZV-a koja je uvidjela važnost predstavljanja djelatnosti DHKP-a ondje, usprkos našim vrlo ograničenim financijskim sredstvima, i izašla nam u susret, čemu se nadamo i ove godine. Tom je prigodom izdan CD s prve četiri izložbe prijevoda, a održano je i predstavljanje Društva pod nazivom «Prevodilački svjetovi».U prosincu 2010. Tonko Maroević i Dinko Telećan sudjelovali su kao predavači na seminaru o prevođenju pjesništva održanom u Zadru i na Ugljanu. Gosti seminara bili su katalonski pjesnici Francesco Parserisas i Laia Martinez Lopez, čije su pjesme tijekom seminara prevođene na hrvatski.U sklopu Tjedna dobre knjige Društvo hrvatskih književnih prevodilaca pozvalo je filološke grupe na hrvatskim sveučilištima da organiziraju i 14. travnja održe okrugle stolove na temu «Školovanje i budućnost književnih prevodilaca u Hrvatskoj». Mnogi su se pozivu i odazvali, a 19. travnja održan je i veliki okrugli stol u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu gdje su predstavnici fakulteta iz Osijeka, Splita, Zadra, Pule i Zagreba razmijenili iskustva i iznijeli zaključke s okruglih stolova održanih 14. travnja na pojedinim fakultetima.Godišnja skupština CEATL-a, Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca, održala se u svibnju u Pragu. Budući da je 2011. bila izborna godina, dva su člana Upravnog odbora razriješena, a umjesto njih izabrani su novi članovi, Taina Helkamo (Finska) i Andy Jelčić (Hrvatska), koji je ujedno izabran i na mjesto potpredsjednika CEATL-a, a imenovan je i nositeljem skupine zadužene za elektronička prava.U svibnju je održana 5. godišnja Izložba prijevoda članova i članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca naslovljena «Od izvornika do prijevoda» u knjižnici Bogdana Ogrizovića. U sklopu izložbe održan je i okrugli stol «Podvojeni u prijevodu» na kojem su sudjelovali Zlatko Crnković (ujedno i dobitnik ovogodišnje nagrade za životno djelo Iso Velikanović), Irena Lukšić (dobitnica godišnje nagrade Iso Velikanović za prijevod Sanjina Mihaila Arcibaševa), Vjera Balen-Heidl (urednica, novinarka i prevoditeljica) i Lara Hölbling Matković, predsjednica DHKP-a. Okrugli stol moderirala je Petra Mrduljaš Doležal.U svibnju je Lara Hölbling Matković predstavila izložbu na XXV. Međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku u Osijeku. Uz izbor od 20 plakata sa zadnje četiri izložbe, zainteresirani su mogli pogledati i film Nataše Medved Beskonačni prijevod te kupiti CD «Od izvornika do prijevoda». Izložba DHKP 2007.-2010. U Osijeku je, ali u ulozi predavača na Filozofskom fakultetu, tom prilikom bila i Vanda Mikšić.Od 15. do 18. rujna održan je godišnji sastanak UO CEATL-a u Zagrebu/Samoboru, kao i radne skupine Visibility, a sve to u nastavku tradicije održavanja tog sastanka u zemlji domaćinu iduće godišnje skupštine CEATL-a.Izložba nam je bila u Rijeci, Karlovcu, Kostreni, Vukovaru, Zadru i Splitu.Redovito se održavala i naša novouvedena Društvena čajanka (svakoga zadnjeg utorka u mjesecu, u kavani «Argentina») koja je u veselom raspoloženju okupljala razne generacije i jezike.DHKP se aktivno, kao kontakt-partner, uključilo u projekt PETRA, europsku platformu za književno prevodilaštvo.DHKP aktivno sudjeluje u izradi novog teksta zakona o samostalnim umjetnicima.Za kraj, prisjetimo se da su naši članovi i ove godine dobili mnoga priznanja i nagrade: uz već spomenutu dobitnicu godišnje nagrade Iso Velikanović za prijevod Sanjina Mihaila Arcibaševa, Irenu Lukšić, te Zlatka Crnkovića, dobitnika nagrade Iso Velikanović za životno djelo, tu je i Lorena Monica Kmet, dobitnica nagrade Istarske županije za prijevod romana Djevojka iz Petrovije Fulvija Tomizze. Akademik Mirko Tomasović za svoj je prijevod Oslobođenog Jeruzalema Torquata Tassa osvojio nagradu Kiklop za najbolji prijevod godine, a istom je prilikom i vrijedna suradnica i prijateljica Društva Nives Opačić za Reci mi to kratko i jasno primila Kiklopa za leksikografsko djelo godine. Ludwig-Lujo Bauer osvojio je već drugi put Hviezdoslavovu nagradu, ovaj put za antologiju slovačke poezije Crna violina, a dobitnik je i književne nagrade Meša Selimović za 2011., za djelo Zavičaj, zaborav, koja se na godišnjoj razini dodjeljuje za najbolji roman napisan na govornom području Hrvatske, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine. Svima od srca čestitamo!Planovi za budućnost:6. Zagrebački prevodilački susret.Radionica prevođenja s engleskog jezika u listopadu, te češkog jezika u studenom (ili mješovita radionica, pokaže li se za istom potreba)Nastup na InterliberuDaljnji rad na našoj web stranici6. Izložba prijevoda - CEATL 2012. (60-godišnjica DHKP-a). U postupku smo pribavljanja sredstava za organizaciju ovog događaja, prijavili smo se na razne natječaje za dodjelu sredstava i nadamo se pozitivnom ishodu. Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:da plaća članarinuda se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obavezeda se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvuda redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodimaPodsjećamo: vrata Društva za rad s članstvom otvorena su od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva je Erika Koporčić.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2009/10. 16.03.2011.

Upravni odbor u sastavu predsjednica Iva Grgić, dopredsjednik Andy Jelčić, tajnica Lara Hölbling Matković, blagajnica Lada Silađin, Morana Čale, Sead Muhamedagić i Dinko Telećan sastao se pet puta i usto redovito održavao virtualne sastanke elektroničkim putem.Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić, savjesno je radio na svojim redovnim djelatnostima: primitak novih članova, predlaganje svojih uglednih članova za niz nagrada, promidžba izdanja DHKP u knjižarama i na Internetu. Sretni smo što su zbornici Zagrebačkog prevodilačkog susreta polučili interes. Cijelo vrijeme ured je surađivao s webmasterom Danijelom Dubičancem na ažuriranju svojih podataka koji za Društvo mogu biti važni: rubrika Prevodioci o prevođenju, predstavljanje novih izdanja, unošenje podataka o članovima i o prijevodima članova. Web stranica se obogatila i podacima o povijesti Društva (o nagrađenima i o predsjednicima). Ured je radio i na prikupljanju sredstava iz alternativnih izvora, donacija i sponzorstva. U posljednjih dvije godine, kao savjetnica je i dalje djelovala kolegica Zdenka Drucalović, koja je nekoliko puta i mijenjala voditeljicu ureda Eriku Koporčić. Kao zamjenica voditeljice ureda pomagala je i gospođa Suzana Škorić.U listopadu prošle godine održan je peti Zagrebački prevodilački susret, pod naslovom 'Prevodilac i pisac'. Neposredno prije susreta izašao je, kao što je bilo obećano, i zbornik s prošlog ZPS-a pod naslovom Pjev i prepjev koji su uredili Iva Grgić i Sead Muhamedagić, a na skupu ga je predstavio Dinko Telećan. U pripremi skupa sudjelovali su Morana Čale, Iva Grgić, Erika Koporčić, Tonko Maroević, Sead Muhamedagić i Dinko Telećan. Također je u pripremi Zbornik s tog susreta, a uređuju ga Erika Koporčić i Dinko Telećan.U studenom je održana Radionica književnog prevođenja s jezika male rasprostranjenosti, u kojoj su bili zastupljeni češki, poljski, ruski, makedonski, mađarski, portugalski, slovenski i nizozemski. Pritom se pokazalo da bismo mogli popuniti i jednu radionicu samo s polaznicima za češki pa ćemo to imati na umu za budućnost.Plakati s naših Izložbi 2008. i 2009. godine prvi puta su izloženi izvan Zagreba, u Hrvatskom domu Vukovar, tijekom Mjeseca hrvatske knjige, zahvaljujući našoj članici Alenki Mirković-Nađ.Upravni odbor DHKP nije odustao od projekta Prevodilačke kuće. Stoga je u prosincu 2009. Iva Grgić putovala u Pazin kako bi posjetila tamošnju Kuću za pisce i ustanovila da, iako ta Kuća ima stanovitih potencijala, ona još uvijek nije ostvarenje našega prevodilačkog sna. U međuvremenu još se jedna takva mogućnost pojavila na Pašmanu, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i katalonskim Institutom Ramon Llull. Za susret hrvatskih i katalonskih pjesnika i prevodilaca u tom prostoru angažirali smo se i tražeći sredstva od tvrtke Dalmacijacement koja je raspisala javni natječaj za doprinos razvoju društvene zajednice.U siječnju, potaknuti glasinama o PDV-u, nepriznavanju prava umjetnika i sl. osnovali smo Povjerenstvo za porezna pitanja, a članovi su Andy Jelčić, Lara Hölbling Matković i Lada Silađin. To će povjerenstvo pokušati riješiti razne nedoumice koje porezni referenti imaju u vezi s različitim poreznim kategorijama u koje spadamo i informirati naše članove o tome. Zasad znamo sljedeće: samostalni umjetnici prevoditelji NE MORAJU se prijaviti u sustav PDV-a ma što njihovi referenti o tome mislili, a svi članovi DHKP-a imaju pravo na dodatnu poreznu olakšicu od 25% za rad na umjetničkom djelu, ako zatraže takvu potvrdu u našem uredu i predaju je naručitelju prije isplate. Imajte na umu da ste time svome naručitelju jeftiniji od prevoditelja koji nisu članovi strukovne udruge pa valjda time i poželjniji.Godišnja skupština CEATL-a, Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca Europe, održala se u ožujku u Lisabonu.U svibnju smo održali i 4. godišnju izložbu radova književnih prevodilaca, ovaj puta u proširenom izdanju u Francuskoj medijateci i knjižnici Bogdan Ogrizović. Održao se i Okrugli stol o Vrhovima svjetske književnosti i vrhovima domaćeg prevodilaštva na kojem su sudjelovali: Dalibor Blažina, Tatjana Jukić, Iva Grgić, Irena Lukšić, Mladen Machiedo, Sead Muhamedagić, Božidar Petrač i Josip Užarević.Ankete koje smo podijelili na prošlogodišnjoj skupštini poslužile su svrsi jer smo tako uspjeli okupiti ekipu mlađih članova koji su spremni aktivno sudjelovati u radu Društva. Naravno, tko god osjeti potrebu da svojim radom doprinese boljitku DHKP, neka se slobodno javi i mimo ankete, rado ćemo prihvatiti pomoć.Planovi za budućnost:- Zbornik sa posljednjeg ZPS-a. Osim redovitog obraćanja Ministarstvu kulture, koje nas podupire, za ovaj zbornik prijavili smo se i na natječaj HEP-a kako bismo ojačali financijsku konstrukciju za ovaj projekt.- Radionica- Nastup na Interliberu- Stavljanje svih plakata Izložbi na naš web- Objavljivanje članaka o DHKP, ZPS-u, Izložbi i sl. te preminulim članovima na Wikipediji- CEATL 2012. (60.-godišnjica DHKP). U postupku smo pribavljanja sredstava za organizaciju ovog događaja, te smo se prijavili na natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris i nadamo se pozitivnom ishodu.Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:da plaća članarinu (o eventualnom dugovanju raspitajte se kod voditeljice ureda Erike Koporčić)da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obavezeda se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga i sami cijenite!)da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvuda redovito prijavljuje podatke o sebi i svojim prijevodimaPodsjećamo: Vrata Društva za rad s članstvom su otvorena od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva jest Erika Koporčić.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2008/09. 15.03.2011.

Upravni odbor u sastavu predsjednica Iva Grgić, potpredsjednik Andy Jelčić, tajnica Lara Hölbling Matković, blagajnica Lada Silađin, Morana Čale, Sead Muhamedagić i Dinko Telećan sastajao se redovito, u više nego punom sastavu, s obzirom na to da je Lada Silađin na sastanke dolazila okrugla trbuha i ljetos rodila dva dečka.Upravni odbor za to je vrijeme primio u članstvo, abecednim redom: Snježanu Božin, Marka Gregorića, Filipa Krenusa, Anju Majnarić, Miodraga Pavića, Romanu Perečinec, Milana Soklića i Paulinu Tomić.Naši članovi su i u proteklom razdoblju osvojili ugledne nagrade pa tako čestitamo Mirku Tomasoviću na nagradi 'Iso Velikanović' za životno djelo i Andyju Jelčiću na godišnjoj nagradi, pri čemu želimo istaknuti da su u radu Povjerenstva za dodjelu te nagrade vrlo aktivne i naše članice Nada Šoljan, Višnja Machiedo i Iva Grgić Maroević. Autor prijedloga za godišnju nagradu bio je naš član Sead Muhamedagić. Nadalje čestitamo i Mati Marasu na Kiklopu za prijevod godine te Ireni Lukšić na Kiklopu za najbolju biblioteku godine.U svrhu prevodilačkog izlaženja iz sjene, naši su članovi sudjelovali i na raznim okruglim stolovima i tribinama. Susreti pod nazivom 'Prevoditelji nisu hodajući rječnici' nastavili su se od jeseni 2008. u knjižnici Marije Jurić Zagorke, a u prosincu je naše Društvo bilo suorganizator Okruglog stola. Moderatorica je bila naša članica Jagna Pogačnik, a gosti koji su razgovarali o prijevodima klasika bili su Giga Gračan, Neven Jovanović, Višnja Machiedo i Sead Muhamedagić.U travnju održana je tribina u Profil Megastoreu pod naslovom 'Tko tu koga žednog prevodi preko ceste?' u kojoj su uz druge goste sudjelovali i naši članovi Marko Kovačić i Lara Hölbling Matković. Moderatorica je, uz Jadranku Pintarić, i tada bila Jagna Pogačnik.Osim toga, časopis Tema neumorno je i ponovo uputio poziv našim članovima za suradnju pri pisanju prikaza prijevoda i novih knjiga.CEATL, godišnja skupština Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca Europe, održala se u lipnju u Oslu. Poseban rezultat te sjednice bio je Pregled uvjeta rada prevoditelja u cijeloj Europi po zemljama i raznim kategorijama. Taj se izvještaj može pročitati na web stranici CEATL-a, www.ceatl.org.Ove godine održana je i 3. izložba radova književnih prevodilaca, opet u knjižnici Bogdan Ogrizović i opet popraćena kasnijim Okruglim stolom, ovaj puta na temu lekture.S veseljem možemo ovom prilikom najaviti održavanje novog, ovaj puta već petog Zagrebačkog prevodilačkog susreta s temom 'Prevodilac i pisac', i to 16. listopada u Društvu sveučilišnih nastavnika i 17. listopada u prostorijama Društva hrvatskih književnih prevodilaca. U organizacijskom odboru su Morana Čale, Sead Muhamedagić i Dinko Telećan. Sudjelovat će 10 izlagača iz Hrvatske i 5 iz inozemstva. Pozivnicu ste trebali naći na svojoj stolici a ako niste, dobit ćete ju od naše marljive voditeljice ureda Erike Koporčić.Na Zagrebačkom prevodilačkom susretu promovirat će se i zbornik prijašnjeg ZPS-a, Pjev i prepjev, urednika Seada Muhamedagića i Ive Grgić Maroević.Iva Grgić Maroević i Sead Muhamedagić cijele su godine aktivno radili, i to u našem prostoru, na održavanju biblioteke 'Vrhovi svjetske književnosti', zajedno s izvršnim urednikom, također našim članom, Božidarom Petračem.Naša web stranica ne samo što i dalje funkcionira zahvaljujući Danijelu Dubičancu i Vlatki Valentić, već je i modernizirana. Naime, sada podatke o sebi i svojim prijevodima možete upisivati izravno na stranicu, a ne putem onih dosadašnjih zamornih formulara, tako da se nadamo kako ćete to predano i činiti.Društvo će u svrhu daljnje izobrazbe mladih kolega, posebno onih manje iskusnih, uz potporu Ministarstva kulture ove godine održati radionicu prevođenja s jezika male rasprostranjenosti. Voditeljica je Lara Hölbling Matković a zastupljeni su jezici češki, ruski, mađarski, turski, makedonski, slovenski, portugalski i nizozemski.Osim toga, Društvo je zatražilo sredstva od Ministarstva kulture za održavanje radionice prevođenja sa španjolskog jezika u 2010. godini. Nadajmo se da će nam i ovaj puta izaći u susret.U suvremenom duhu timbildinga i jačanja dijaloga pripremili smo vam Anketu, jer je Upravni odbor zaključio kako vrlo rijetko dobivamo fidbek od naših članova pa je ovo dobra prilika. Osim toga se nadamo kako ćemo tako naći i nove voljne suradnike za naše radionice i ostale projekte. Nadamo se da ste Ankete ispunili i predali.Planovi za budućnost obuhvaćaju, osim već spomenute eventualne radionice prevođenja sa španjolskog jezika i nastavljanja sada već tradicionalnih događaja kao što su Zagrebački prevodilački susret i Izložba prijevoda, održavanje okruglog stola o prevođenju tekstova s područja povijesti umjetnosti koji bi organizirali DHKP i Muzej suvremene umjetnosti, zatim sudjelovanje na CEATL-ovoj konferenciji u Portugalu 2010. godine te pronalaženje novog partnera za naš projekt osnivanja Prevodilačke kuće. Žalosno je, naime, da se nakon mnogo uloženog truda, novca i rada s obje strane, Podstrana povukla iz projekta zbog nerješivih unutrašnjopolitičkih problema.Članstvo i ovaj put u najboljoj namjeri molimo:da plaća članarinu (o eventualnom dugovanju raspitajte se kod voditeljice ureda Erike Koporčić)da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obavezeda se drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društva (ponavljamo: svatko će vaš rad cijeniti samo onoliko koliko ga sami cijenite!)da potiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u DruštvuPodsjećamo: radno vrijeme ureda Društva jest od ponedjeljka do petka od 10-13 sati. Voditeljica ureda Društva jest Erika Koporčić.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2007/08. 20.01.2011.

Upravni odbor u starom sastavu (predsjednica Iva Grgić, potpredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Lara Hölbling Matković, blagajnik Andy Jelčić, Nada Šoljan, Višnja Machiedo, Dinko Telećan) sastajao se redovito, uglavnom u punom broju.Od prošle skupštine pridružili su nam se: Nataša Medved (franc., njem), Zlatan Mrakužić (engl.), Petra Mrduljaš (engl.), Adaleta e Dinasi (romski), Domagoj Orlić (engl.), Sanja Širec Rovis (slovenski, tal.) te Božidar Petrač (tal., franc.).U listopadu prošle godine održan je Zagrebački prevodilački susret, bienalna manifestacija našega društva, ovaj put naslovljen Pjev i prepjev – o prevođenju uglazbljene poezije.Na Zagrebačkom prevoditeljskom susretu promoviran je i zbornik prijašnjeg ZPS-a, Tradicija i individualni talent, urednice Šoljan, Machiedo, Grgić. To izdanje, zajedno s drugim izdanjima DHKP-a, može se, zahvaljujući novoj suradnji DHKP-a sa Superknjižarom, kupiti internetskom prodajom preko web stranice Superknjižare. Više o tim izdanjima naći ćete i na mrežnoj stranici Društva.CEATL, godišnja skupština Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca Europe, održala se u studenom 2007. u Arlesu i u lipnju 2008. u Stockholmu. U Arlesu naša je Izložba istaknuta kao Best New Practice.Naši članovi su i u proteklom udarničkom razdoblju osvojili razne nagrade pa tako čestitamo najprije Milivoju Telećanu za nagradu 'Iso Velikanović' za životno djelo, zatim Mati Marasu za godišnju nagradu 'Iso Velikanović' i za novoosnovanu nagradu Matice hrvatske 'Mihovil Kombol' te na kraju, ali nimalo nevažno, dragom kolegi Dušanu Karpatskom za novoosnovanu nagradu Matice hrvatske 'Ljudevit Jonke' – za promicanje hrvatskog jezika i književnosti u svijetu.U svibnju ove godine održana je 2. godišnja izložba DHKP. U organizacijskom odboru bili su inicijator izložbe Andy Jelčić, Lara Hölbling Matković te naša nova članica Nataša Medved, koja je za tu priliku snimila i film Beskonačni prijevod koji možete pogledati na mrežnoj stranici Društva. Sponzor Izložbe i ovaj put bila je nakladnička kuća ArTresor a novčanu pomoć Društvo je dobilo od Grada. U sklopu Izložbe održan je i Okrugli stol pod nazivom Zastarijevanje prijevoda.Naši članovi sudjelovali su i na nizu tribina u organizaciji knjižnice Marije Jurić Zagorke, moderatorica Jadranka Pintarić, pod nazivom Prevodioci nisu hodajući rječnici. Na zadnjem susretu sezone bilo je govora o tome da bi se takva suradnja mogla i nastaviti.Budući da mrežna stranica i dalje funkcionira zahvaljujući Danijelu Dubičancu i Vlatki Valentić, pozivamo članove da daju svoje priloge za Bibliografiju članova, za Imenik članova te za rubriku Prevodioci o prevođenju. Osim toga, molimo članove da redovito osvježavaju postojeće podatke o sebi, svojim prijevodima i aktivnostima.Na našoj mrežnoj stranici uskoro će osvanuti i novi Pravilnik o primanju novih članova.Planirane aktivnosti:Mješovita radionica u studenom 2008 godine namijenjena prevoditeljima početnicima za jezike manje rasprostranjenosti.Okrugli stol Prijevod klasika u hrvatskoj književnosti – tradicija i inovacijaZbornik Zagrebačkog prevodilačkog susreta: Prevođenje uglazbljene poezije, urednici Muhamedagić, Grgić3. godišnja izložba DHKP u svibnju 2009. godineZagrebački prevoditeljski susret u listopadu 2009. godineČlanstvo molimo da:plaća članarinuse aktivira u radu Društvase drži, što je moguće više, Cjenika objavljenog na stranicama Društvapotiče kvalitetne mlade prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2006/07. 20.01.2010.

UO u starom sastavu (predsjednica Iva Grgić, potpredsjednik Sead Muhamedagić, tajnica Lara Hölbling Matković, blagajnik Andy Jelčić, te članovi Višnja Machiedo, Nada Šoljan, Dinko Telećan) sastajao se redovito, baveći se tekućim poslovima recenziranja, odnosa sa HZSU-om, suradnjom s Ministarstvom kulture i srodnim društvima itd. Na veliku žalost, u razdoblju od prošle skupštine oprostili smo se od dragih kolegica i kolega Martine Aničić, Branka Brusara, Božene Magačić, Slavka Mihalića i Ljiljane Šćurić. Sa zadovoljstvom smo pak primili nove članove: Željku Somun, Ljiljanu Šućur - Perišić, Branku Paunović, Alenku Mirković-Nađ, Sašu Dracha, Silvanu Ivu Roglić, Deana Trdaka, Laticu Bilopavlović, Martinu Čičin-Šain.U razdoblju od prošlogodišnje Skupštine uvela se u rad nova voditeljica ureda Erika Koporčić (podsjećamo: radno vrijeme ureda Društva jest ponedjeljak, srijeda i petak od 10-13 sati) uz podršku i mentorstvo kolegice Zdenke Drucalović, na čemu smo joj zahvalni.Posebne aktivnosti Društva u razdoblju od prošlogodišnje skupštine, održane 20. svibnja 2006. godine, bile su uvelike usmjerene na vidljivost prevodilačke struke i prevodilaca kao nosilaca kulturnog identiteta u javnosti, ne samo kao rezultat našeg Prevodioca iliti nevidljivog čovika, već i u očekivanju obilježavanja 55. godišnjice Društva. Podsjećamo: prva osnivačka skupština Društva hrvatskih književnih prevodilaca održana je 11. studenog 1952. godine.Tako su se u svrhu vidljivosti, članovi Upravnog odbora te ostali članovi i članice Društva javljali tekstovima u tisku (istaknimo npr. Vjesnik i rubriku Prijedlog za prijevod), u televizijskim programima posvećenim prijevodnoj problematici (primjerice Vjera Balen-Heidl i Mate Maras u emisiji Drugi format o prevođenju Shakespearea) te internetskim stranicama (npr., Dinko Telećan na T-portalu pod naslovom Prevedeni žedni preko vode). Članovi i članice Upravnog odbora također su sudjelovali u radu Odbora nagrade Iso Velikanović te biblioteke Vrhovi svjetske književnosti.U okviru suradnje s Centrom za kulturu općine Podstrana na početku funkcioniranja Prevodilačke kuće (koje je još uvijek u tijeku, uz aktivnosti kao što je zajedničko natjecanje za CARDS program) predsjednica Društva i podpredsjednik Sead Muhamedagić prisustvovali su pjesničkom festivalu Dobro jutro, more u Podstrani u kolovozu 2006., gdje je Sead Muhamedagić i nastupio, vrlo uspješno, ne samo kao potpredsjednik Društva na Okruglom stolu te kao prevoditelj, već i kao pjesnik.CEATL, godišnja skupština Europskog savjeta nacionalnih udruga književnih prevodilaca Europe, održala se 2006. godine u Zürichu, od 4. do 8. listopada, a za novu predstavnicu Društva Upravni odbor je izabrao Ivu Grgić. Osim izvještaja o radu udruženja, ovogodišnja je skupština posvetila posebnu pozornost trima temama: 1) edukaciji književnih prevodilaca, 2) tipskim ugovorima s nakladnicima te 3) vidljivosti književnih prevodilaca na kulturnim scenama pojedinih zemalja.U okviru prve navedene teme, jasno se iskazala podjela na institucionalnu i izvaninstitucionalnu izobrazbu književnih prevodilaca, pri čemu nijednom od ta dva načina izobrazbe ne treba automatski davati prednost: potrebna su oba, te smo sa zadovoljstvom zaključili da su i u Hrvatskoj na tri sveučilišta pokrenuti preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji prevođenja – razlika je u tome što u Hrvatskoj nijedan program nije posvećen isključivo književnom prevođenju. Na izvansveučilišnoj razini hrvatska udruga pohvaljena je što organizira radionice književnog prevođenja za mlade prevodioce, iako se još uvijek primjećuje da se slične radionice u Europi organiziraju uglavnom u okviru prevodilačkih kuća, koji se ponajviše nazivaju 'kolegijima'?, što u nas još nije zaživjelo.Druga tema, pravna zaštita autorskog književnoprevodilačkog rada, istaknula je razlike u tradicijama pojedinih zemalja, te možemo ustanoviti da se Hrvatska u tom smislu nalazi negdje u sredini: između Velike Britanije, u kojoj je sve prepušteno tržišnom pregovaranju (a u toj zemlji upravo prijevodi i prevodioci, zbog razloga koje nije potrebno posebno objašnjavati, osobito loše stoje) i zemalja kao što je Njemačka, u kojoj je udruga prevodilaca podržana sindikatom pisaca. Preciznim podatcima raspolagat ćemo kad budu obrađeni rezultati međunarodne ankete o financijskom, socijalnom i društvenom statusu književnih prevodilaca u europskim zemljama, u kojoj je sudjelovalo i naše Društvo.U skladu s temama CEATL-a (vidljivost, izobrazba i ugovori) Društvo je u svrhu daljnje izobrazbe članova, posebno onih manje iskusnih, održalo i 5 tribina o hrvatskom jeziku koje je vodila Nives Opačić, a moderatorica je bila Lara Hölbling Matković.Društvo je redizajniralo svoje web-stranice, koje su u funkciji nekoliko mjeseci. Članovi koji na adresu Društva mailom pošalju podatke o svojim novim prijevodima, za što formular mogu također naći na web-stranici, odsada na pojavljivanje tih podataka na stranici neće morati čekati više od mjesec dana. Već smo spomenuli da su ove godine važne teme europskog prevodilaštva izobrazba i vidljivost, ali ne valja zaboraviti ni na poslovanje, pa smo tako uz obnovljen tipski ugovor na web-stranicama Društva objavili i novi, modificirani cjenik te ovom prilikom apeliramo na članove da ga se, koliko god je to moguće, pridržavaju. Cijenite svoj rad!U prosincu 2006. Društvo je bilo suorganizator susreta talijanskih književnika Umberta Eca i Claudija Magrisa s međunarodnom mrežom njihovih prevodilaca (glavna organizatorica bila je naša članica Ljiljana Avirović) u okviru Sajma knjige u Puli. Zahvaljujući ponajprije istaknutosti spomenutih autora, ali i kvaliteti izlaganja na skupu, te promociji Ecove traduktološke knjige Dire quasi la stessa cosa («Otprilike isto» u prijevodu Nine Raspudića), koju je vodila Iva Grgić, prijevodna je problematika dobila i odgovarajući odjek u tisku.25. svibnja, održana je 1. godišnja izložba DHKP (koju želimo učiniti tradicionalnom), dok je dana 31. svibnja održan Okrugli stol pod nazivom «Od izvornika do prijevoda», na kojemu su, uz istaknute prevodioce, sudjelovali i ugledni hrvatski urednici, lektori, književni kritičari. U organizacijskom odboru bili su inicijator izložbe Andy Jelčić te Lara Hölbling Matković i Lada Silađin. Sponzori su bili nakladničke kuće ArTresor i Algoritam a novčanu pomoć Društvo je dobilo od Grada Zagreba.U tijeku je pripremanje zbornika radova sa Zagrebačkog prevodilačkog susreta održanog 2005. godine pod naslovom «Tradicija i individualni talent. Misao o prevođenju kroz stoljeća». Zbornik uređuju Iva Grgić, Višnja Machiedo i Nada Šoljan.Aktivnosti planirane za 2007/8. godinu:Nastavlja se rad na Prevodilačkoj kući Podstrana, koja je ove godine u eksperimentalnoj fazi, a prvi natječaji za boravak u prevodilačkoj kući očekuju se u proljeće 2008. godineZagrebački prevodilački susret, 25. listopada 2007. godine: Prevođenje uglazbljene poezije, u suradnji s Hrvatskim glazbenim zavodom.U sklopu ZPS-a priredit će se i promocija Zbornika prošlog ZPS te obilježiti 55. godišnjica Društva.Društvo planira i izradu Poslovnika koji bi preciznije regulirao pitanja svakodnevnog poslovanja, primjerice: izdavanje potvrda članovima i onima koji to nisu, primanje u članstvo, standardizaciju pisanja recenzija prijevoda i sl.Izradit će se i prijedlog za održavanje prevodilačkih radionica u suradnji sa zainteresiranim izdavačima i prevodilačkim agencijama.U svrhu osposobljavanja članova DHKP za život u informatičko doba, Društvo će, u suradnji s gospodinom Danijelom Dubičancem, održati tečaj o služenju e-mailom i internetom.Željena suradnja između predsjednice udruženja CEATL, engleske književne prevoditeljice Ross Schwartz, koja na University of Norwich organizira susrete engleskih prevodilaca s piscima iz manje poznatih zemalja, i našega Društva, ostvarite će se, kako se nadamo, uz pomoć Društva pisaca, Ambasade Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji i Ministarstva Kulture.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2005/06. 20.01.2009.

Skupštine su nam učestale – prošlu smo održali u rujnu 2005. – no unatoč zimskim klimatskim i financijskim nepogodama, uspjeli smo održati stari ritam aktivnosti. Tako smo se već u mjesecu studenom okupili oko okruglog stolića o (Ne)kvaliteti prevođenja dječje književnosti, u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim centrom za dječju knjigu, o čemu će nas potanje izvijestiti moderatorica skupa Lara Hölbling Matković. Neposredno prije toga, u listopadu, tradicionalno smo kao suorganizator sudjelovali na 27. zagrebačkim književnim razgovorima Društva hrvatskih književnika na temu Suvremena književnost i jezici Europe.Na samomu kraju prošle godine DHKP je organizirao još jedan zagrebački prevodilački susret, ovaj put pod naslovom Tradicija i individulani talent: Misao o prevođenju kroz stoljeća, o čemu ćemo nešto više čuti od voditeljice skupa, predsjednice Društva Ive Grgić.Osobito nas veseli što vas možemo podsjetiti da je u razdoblju od prošle skupštine zaživjela državna književnoprevodilačka nagrada Iso Velikanović, koju u dvije kategorije – za prijevod godine i životno djelo – dodjeljuje Ministarstvo kulture. Iskoristili bismo i ovu priliku da čestitamo laureatima za 2004. i 2005. godinu – doajenima Društva Nadi Šoljan i Josipu Tabaku, dobitnicima nagrade za životno djelo, istaknutoj članici Društva Trudi Stamać, za antologiju suvremenog austrijskog pjesništva Jezik i svijet u izdanju naklade Ceres iz Zagreba, kao i nečlanovima - Bratislavu Lučinu i Darku Novakoviću za prijevod Marulićevih latinskih stihova u izdanju Književnoga kruga Split.Kad smo već kod nagrada, spomenimo da su u sklopu ovogodišnjega 11. Sajma knjige u Istri dodijeljene knjižne nagrade Kiklop za postignuća u hrvatskoj knjižnoj produkciji od 1. listopada 2004. do 1. listopada 2005. Ponosni smo što je nagradu za prijevod godine osvojila članica DHKP-a Xenia Detoni za prijevod djela Harmonia Caelestis Petera Esterhazyja u izdanju Frakture, ali i na članove Društva koji su osvajali nagrade na drugim područjima. Tako je Kiklop u kategoriji proznog djela pripao knjizi Luke Paljetka Skroviti vrt: Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke u izdanju nakladničke kuće Profil International, za knjigu eseja godine djelu Borgesov čitatelj: Portreti i prikazi Tonka Maroevića u izdanju Antibarbarusa, a za dječju knjigu Lari Hölbling Matković za knjigu Moj prvi hrvatski rječnik: Za djecu i odrasle u izdanju nakladničke kuće Novi liber. Nagrada u kategoriji knjige inozemnog autora pripala Harukiju Murakamiju za knjigu Norveška šuma u prijevodu naše članice Maje Tančik i izdanju nakladničke kuće Vuković&Runjić.Na veliku žalost, u razdoblju od prošle skupštine oprostili smo se od drage kolegice i zaslužne članice DHKP-a Karmen Milačić. Sa zadovoljstvom smo pak primili nove članove: Patriciju Vodopiju, Lorenu Kmet, Alenku Zupičić, Ljerku Car Matutinović, Jagodu Milinković i Mirka Sladeka.Na financijskom planu, uspjeli smo osigurati donacije i sponzorstva za projekte u tijeku. Tako nam je INA donirala 20.000 kuna za Prevodilačku kuću u osnivanju, a ovih dana potpisujemo sponzorski ugovor s tvrtkom Iskon za prilagodbu postojeće baze podataka i internetske tražilice. Taj će zahvat na internetskim stranicama Društva olakšati pretraživanje postojeće baze prijevoda članova i omogućiti pretraživanje baze referalnog centra HRPUS (Hrvatski pisci u svijetu).Drago nam je što Ured za kulturu Grada Zagreba sufinancira Ciklus tribina o hrvatskom jeziku, koji će vodititi Nives Opačić. S Gradskom knjižnicom pak dogovaramo sustavno predstavljanje aktivnosti i članova Društva u okviru tradicionalnoga Književnog petka. Istaknuli bismo i pozdravili vrijednu inicijativu redakcije kulture dnevnika Vjesnik: niz članaka o nepravedno zanemarenim stranim autorima i naslovima u prijevodnoj književnosti na hrvatskom jeziku.Nakon niza dobrih vijesti, silom prilika spominjemo i loše. Ministarstvo kulture uskratilo je potporu književnoprevodilačkim radionicama i HRPUS-u, ali i Prevodilačkoj kući. Za sve programe u 2006. godini odobrilo nam je samo 10.000 kuna. Međutim, to nas nije obeshrabrilo: programe održavamo na životu zahvaljujući dobroj volji i drugim spomenutim izvorima, a veoma nam je stalo i da objavimo zbornik radova sa Zagrebačkoga prevodilačkog susreta.

Izvještaj tajnice Upravnog odbora za godinu 2004/05. 20.01.2008.

U razdoblju od prošle godišnje skupštine, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organiziralo je međunarodni okrugli stol pod naslovom Prevodilac iliti nevidljivi čovik 23. listopada 2004. u prostorijama Matice hrvatske. Na Okruglom stolu raspravljali smo o dvije teme: nezavidnu položaju književnog prevodioca u društvu i kako ga popraviti, te o lošim prijevodima i njihovu utjecaju na sveukupnu kulturu. Razmijenili smo iskustva sa stranim kolegama: Snježanom Hefti iz Italije, Dušanom Karpatskym iz Češke, Alicom Kulihovom iz Slovačke, Istvanom Lokosom iz Mađarske, Irenom Frelih iz Slovenije, Klausom Detlefom Olofom iz Austrije. Od domaćih, izlagale su Nives Opačić, Snježana Husić i Lara Hölbling Matković, a susret je vodio Milivoj Telećan. Radosno ističemo da su mediji (radio i tisak) veoma dobro popratili skup.Prevodilačke radioniceDruštvo je nastavilo tradiciju radionica književnog prevođenja i u studenome i prosincu održalo čak dvije, koje su polaznici veoma pozitivno ocijenili. Radionicu za početnike-angliste vodila je Lara Hölbling Matković, a prvi put smo organizirali i radionicu hrvatskog jezika za književne prevodioce (članove Društva), koju je osmislila i vodila prof. dr. Nives Opačić. Za ovu godinu, nažalost, Ministarstvo kulture nije nam odobrilo sredstva za radionicu, no živimo u nadi pa računamo da će to ispraviti u proračunu za sljedeću godinu, a mi je organizirati u prvoj polovici 2006.Referalni centarNeposredno nakon prošle skupštine DHKP je osnovao referalni centar HRPUS (Hrvatski pisci prevedeni u svijetu). Referalni centar stvara bazu podataka o svim prijevodima djela hrvatske književnosti u inozemstvu, na potezu od djela suvremene književnosti unazad, do najranijih podataka Voditelj projekta je Dinko Telećan, koji će nam o njemu potanje govoriti.KiklopČlanovi Društva sudjelovali su u glasovanju za novu nagradu Kiklop priredbe Sa(n)jam knjige u Istri, održane od 2. do 11. prosinca 2004. Tom nagradom utemeljitelj želi pridonijeti revaloriziranju nakladničke struke i postavljanju stručnih kriterija u vrednovanju autorskog rada. Glasovala je cijela šira struka, elektronskim putem u organizaciji T-com portala, a nagrada je dodijeljena u 12 kategorija. Kiklopa za prijevod godine osvojio je Mladen Machiedo za antologiju Zrakasti subjekt: talijanski pjesnici 20. stoljeća u izdanju nakladne kuće Ceres. U užem izboru bila je i članica Društva Maja Tančik, s prijevodom zbirke pripovjedaka Flannery O'Connor Teško je naći dobra čovjeka u izdanju AGM-a. Pozivamo članove da i ove godine sudjeluju u glasovanju za nagradu Kiklop, uz napomenu da, ako ne žele, ne moraju glasovati u svim kategorijama, ali da je osobito važno da svojim glasom pridonesu književnoprevodilačkoj struci.Prevodilačka kućaDHKP i Odsjek za društvene djelatnosti općine Podstrana osnovali su Prevodilačku kuću u Podstrani (8 km od Splita), koja bi s radom trebala početi tijekom 2006. Kuća je prije svega namijenjena stranim prevodiocima koji prevode hrvatsku književnost, a omogućit će im da borave i rade u Hrvatskoj, na licu mjesta provode istraživanja i eventualno se savjetuju s autorom čije djelo prevode. U Kući bi mogli provesti dva tjedna do dva mjeseca, a ondje bi istodobno s njima boravio jedan hrvatski književni prevodilac koji bi, radeći zajedno sa stranim kolegom ili paralelno na nekom svojem prijevodu, stranom prevodiocu ujedno bio prvi savjetnik. Pojedinosti o osnivanju Kuće čuti ćete od nositeljice projekta, naše predsjednice Ive Grgić.NagradeVeoma nam je drago što su nagrade Vladimir Nazor za književnost (za životno djelo), te, na prijedlog Društva, Nagrada Grada Zagreba, godine 2005. dodijeljene našem istaknutom članu Josipu Tabaku. Ovom mu prilikom još jednom čestitamo na tim uglednim priznanjima, kao i na Andersenovoj nagradi, te na odličju časnika reda Izabele Katoličke koje mu je u svibnju dodijelio španjolski kralj Juan Carlos I. za izvanredne zasluge u približavanju blaga španjolske književnosti hrvatskom čitateljstvu.Osobito smo ponosni što vas možemo izvijestiti da je 30. lipnja 2005. Vlada posebnom odlukom ustanovila nagradu za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva. Nagrada nosi ime hrvatskog prevoditelja Ise Velikanovića, a dodjeljivat će se svake godine 29. ožujka na dan njegova rođenja, u dvije kategorije: za životno djelo i za ostvarenje u prošloj godini. Potanje će nas izvijestiti predsjednica Iva Grgić, kojoj treba pripisati velik dio zasluge za to postignuće.Web stranica DHKPDruštvo planira preoblikovati svoje internetske stranice čim za to osigura sredstva. Međutim, unatoč formatu koji nas u postojećoj inačici ograničava, uvrstili smo nove rubrike. Zato još jednom molimo članove da posjete stranice Društva i uključe se svojim prilozima. Pošaljite nam podatke za web-imenik, koji zasad ima skromnih tridesetak zapisa: obrazac možete naći na internetskoj adresi www.dhkp.hr u rubrici «obrasci». Također vas još jednom molimo da nam ustupite članke o prevođenju i recenzije prijevoda za arhivu članaka Prevodioci o prevođenju. Naše baze podataka mogu prerasti u važnu referalnu točku od koje će koristi imati šira struka, ali za to nam je ipak prijeko potreban minimalni angažman svakoga pojedinog člana Društva. Članove bismo željeli podsjetiti i na bibliografsku bazu Društva, koju također mogu pretraživati na našim internetskim stranicama. Članove ponovno molimo da nas upozore na eventualne manjkavosti, pregledaju bazu i ponovno ispune obrazac za jedinice koje treba nadopuniti, ili pak ispraviti. Također molimo članove da redovito izvješćuju Društvo o objavljenim prijevodima i promocijama, jer bismo ih veoma rado oglasili u rubrici «novosti», a tako ćete i komisiji za dodjelu godišnjih nagrada dati bolji uvid u produkciju.Društvo je lani uspostavilo i internetski forum, koji je nakon prvotnoga polemičkog zamaha do proljeća ove godine zamro, ali ne i umro - na članovima je da ga reanimiraju. I tu je riječ o potencijalno korisnom i informativnom alatu - ali funkcionirat će samo ako ga budemo redovito upotrebljavali. Zato, podijelite iskustva s kolegama, potražite savjet, sudjelujte!Pojavljivanje u medijimaSpomenimo da su časopisi Tema i Zarez te redakcija kulture dnevnika Vjesnik pokazali zanimanje za objavljivanje recenzija književnih prijevoda i pozvali članove DHKP-a na suradnju. Vjesnik je, primjerice, ponudio 1,5 kartice prostora i pomoć u nabavi recenzentskih primjeraka knjiga. U nekoliko navrata na radiju su objavljeni i razgovori s našom predsjednicom (o radu DHKP-a i Prevodilačkoj kući, a Okrugli je stol dobio cijelu radijsku emisiju).Akcije do kraja ove godineDo kraja godine organizirat ćemo još dva prevodilačka susreta. U suradnji sa zagrebačkom Gradskom knjižnicom krajem studenoga okupit ćemo se oko Okruglog stolića o (ne)kvaliteti prevođenja dječje književnosti. Odmah zatim, 9. i 10. prosinca, organiziramo 3. zagrebački prevodilački skup pod naslovom Tradicija i individualni talent: misao o prevođenju kroz stoljeća. Tom ćemo prilikom predstaviti i već objavljeni Zbornik radova s prošlog Skupa, održanog u listopadu 2003.Suradnja sa srodnim DruštvnimaNa području suradnje sa srodnim nam društvima, ističemo da Društvo hrvatskih književnika i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca pripremaju 27. zagrebačke književne razgovore koji će se održati u Zagrebu od 13. do 16. listopada 2005. godine. Tema ovogodišnjih Razgovora jest Suvremena književnost i jezici Europe.Novi članoviOd prošle skupštine članovima Društva postali su: Vesna Valenčić, Igor Buljan, Jasenka Šafran, Katica Ivanković, Jelena Rajak, Suzana Glavaš, Irena Skrt, Andy Jelčić, Simona Delić, Xenia DetoniInformacije o HZSUU tijeku je izrada novog pravilnika za reviziju članstva u Zajednici Samostalnih umjetnika. Upozoravamo vas da je razdoblje između revizija s pet godina povećano na šest pa smo razmjerno morali povećati i broj stranica književnog prijevoda kao uvjet za obnovu članstva. Osobito nas veseli što tajništvo Društva odnedavna funkcionira u obnovljenom uredu i pozivamo vas da ga posjetite!

Izvještaj tajnika Upravnog odbora za godinu 2002/2003. 20.01.2007.

U razdoblju od prošle godišnje skupštine, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca 29. je listopada 2002. proslavilo pedesetu obljetnicu svog utemeljenja. Svečanosti u Europskome domu nazočili su doajeni Društva Sonia Bičanić i Ivo Frangeš, a skupu su se, između ostalih uglednih gostiju, obratili pomoćnik ministra kulture Branko Maleš i dragi gost iz Italije, počasni član Društva Silvio Ferrari, dok je cijelu veselu i poučnu priredbu majstorski orkestrirala Giga Gračan.U mjesecu studenome Društvo je organiziralo dvije usporedne radionice književnog prevođenja, ovaj put za talijanski i francuski jezik. Iva Grgić je u suradnji s Ingrid Šafranek zanimljivo koncipirala niz predavanja i praktikuma na kojima je nastupio niz uglednih prevodilaca i nastavnika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radionica je pobudila veliko zanimanje među mladim romanistima koji se žele okušati u književnome prevođenju, a polaznici su je veoma pozitivno ocijenili. Društvo je u suradnji s bibliotekarkama Sonjom Pigać i Ivom iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice tijekom cijele godine radilo na ažuriranju Bibliografije prijevoda članova. Postojeću smo bazu dotjerali i unijeli 2784 novih jedinica, čime smo obradili sve podatke kojima raspolažemo. Bazu je danas moguće pretraživati pojednostavljenom i poboljšanom web tražilicom na Internet stranicama društva (adresa: www.dhkp.hr) pa članove molimo da nas upozore na eventualne manjkavosti i redovito izvješćuju Društvo o objavljenim prijevodima jer ćemo bazu i nadalje redovito osvježavati.Na području međunarodne suradnje posebno ističemo sudjelovanje Društva na Godišnjoj skupštini C.E.A.T.L.-a u San Sebastianu o čemu ćemo čuti i potanji izvještaj Milivoja Telećana.Do kraja godine planiramo organizirati još jedan Zagrebački prevodilački susret, a teme će biti Prevođenje kultura i Antun Šoljan prevodilac i prevodioci Antuna Šoljana u povodu 10. obljetnice smrti Antuna Šoljana. U okviru Susreta održat će se i okrugli stol Odnosi medija prema književnom prevodiocu – autoru prijevoda.U suradnji s Goethe Institutom organizirat ćemo radionicu za književno prevođenje s njemačkog jezika, a Društvo će sudjelovati u Zagrebačkim književnim razgovorima, gdje će ga zastupati predsjednica Nada Šoljan i Lara Hölbling Matković.Na kraju treba osobito istaknuti veliki uspjeh naše »diplomacije«: Ministarstvo kulture prihvatilo je prijedlog Upravnog odbora, točnije potpredsjednika Društva Ivana Matkovića, da pri otkupu knjiga, kada je riječ o prijevodima, traži recenziju DHKP-a.

Učlanjenje

Prevodilac koji želi postati redovnim članom DHKP podnosi pismenu prijavu u kojoj navodi svoje biografske i bibliografske podatke, prilaže objavljene prijevode kulturno relevantnih književnih ili srodnih djela (najmanje jednu knjigu) i izvornike, te se upoznaje sa Statutom DHKP.

Online prijava za članstvo

Popunite i predajte prijavu online klikom na gumb

Prijava za članstvo

Pravilnik za prijem kandidata u članstvo DHKP

1. Molba za prijem u DHKP podnosi se u skladu s čl. 8 Statuta DHKP-a.

2. O tome je li književna razina i zahtjevnost izvornika prevedenog djela dostatna da relevantno predstavlja svojega prevoditelja odlučuje Upravni odbor DHKP-a.

3. O tome je li opseg prevedenog djela dostatan da pokaže znanja i sposobnosti kandidatkinje/kandidata odlučuje Upravni odbor DHKP-a.

4. Kandidatkinja/kandidat je dužna/dužan u svrhu troškova recenzije uplatiti 100,00 EUR (u slučaju pozitivne recenzije, u iznos je uključena i prva godišnja članarina) na račun DHKP-a.

Napomena: i u slučaju negativne recenzije njezin trošak pada na teret kandidata/kandidatkinje. U slučaju da se od kandidata/kandidatkinje iz bilo kojeg razloga traži dodatni materijal na uvid, to za njega/nju ne povlači daljnje troškove.

5. Prije podnošenja službenog zahtjeva i uplate troškova recenzije, kandidati/kandidatkinje osnovne informacije mogu dobiti u uredu DHKP. Također se mogu upisati na mailing-listu DHKP i primati informacije o radionicama, godišnjoj izložbi i okruglim stolovima. U tim prigodama će im iskusni prevodioci rado pomoći pri odluci oko stupanja u članstvo.

Napomena: koristite mogućnosti usklađivanja kriterija prije službene prijave, jer tako će se izbjeći teškoće u procesu primanja novih članova.

Upute kandidatima i kandidatkinjama

Draga kolegice/dragi kolega,

molimo Vas da pažljivo pročitate ovih nekoliko napomena proizašlih iz dosadašnjih iskustava primanja novih članova.

1. U apsolutnom je interesu DHKP-a da primi što više novih članova, dakle svakog tko se prijavi i zadovolji minimalne uvjete. Veći broj članova osigurava opstanak i društvenu vidljivost DHKP-a, pa nam je svaki novoprimljeni član dragocjen.

2. Književno prevođenje službeno se smatra umjetničkom djelatnošću, pa se stoga i ocjenjuje prema umjetničkim kriterijima. To znači da baš kao i glumce ili glazbenike, službeno tijelo sastavljeno od iskusnih prevodilaca s raznih jezika kandidate/kandidatkinje ocjenjuje na temelju vlastitih znanja, sposobnosti i uvjerenja. To znači da se odvaguje ukupan dojam dobrih i loših strana prijevoda temeljem kojega se traži učlanjenje u DHKP, a ne da se kao na testu boduju pojedinačna leksička ili sintaktička rješenja.

3. Recenziju piše pojedinac. Odabire ga Upravni odbor na temelju njegovih/njezinih posebnih interesa, prethodnog obrazovanja i objavljenih prijevoda, odnosno sveučilišnih, spisateljskih, predavačkih i drugih aktivnosti. Razmatranje dobrih i loših strana prijevoda (s primjerima), recenzent završava preporukom koja ne mora biti identična s odlukom Upravnog odbora. U više je slučajeva Upravni odbor preinačio preporuku recenzenta na jednu i drugu stranu, što dokazuje da nije riječ o formalnosti. Upravni je odbor također i nositelj odgovornosti za svoju odluku, pozitivnu ili negativnu, a ne recenzent.

4. Ovaj postupak je često frustrirajući i za kandidate/kandidatkinje i za one koji o prijemu odlučuju, no imajte za njega razumijevanja, budući da ćete se na taj način vrlo brzo naći u položaju da sami ocjenjujete tuđi rad, bilo kao recenzent, bilo kao član nekog povjerenstva, a i da sudjelujete u krojenju sudbine cijele prevodilačke struke, pa je barem solidna razina uvida u problematiku književnog prevođenja nužna.

5. DHKP organizira: godišnju izložbu na kojoj se može usporediti izvornik i prijevod koji je rad čitavog niza etabliranih kolega/kolegica, okrugle stolove, tribine i radionice. Mnogi članovi objavljuju polemičke napise na temu prevođenja. Sve navedeno može Vam dati prilično točan odgovor na pitanje o kvaliteti vlastitog rada i njegovog položaja u odnosu spram uzorka iz kvalitetnijeg dijela prakse.

6. Molimo Vas da odvojite nešto vremena i pozornosti za našu web-stranicu, jer date li si truda i otvorite rubrike pobrojane na naslovnici, od povijesti do napisa o prevođenju, dobit ćete jasnu sliku djelatnosti i kriterija DHKP.

Sve nabrojano pomoći će da postupak prijema u društvo bude ugodan i jednostavan, a Vaš daljnji rad koristan i za DHKP i za struku u cjelini.

O nama

Kratka povijest DHKP-a

Temeljni zadaci Društva

Statut Društva

Statut Društva hrvatskih književnih prevodilaca

Upravna tijela

Upravni odbor

Nadzorni odbor

Sud časti

Skupština

Zapisnici sa Skupštine

ZAPISNIK

Izvještaji o radu

Učlanjenje

Online prijava za članstvo

Pravilnik za prijem kandidata u članstvo DHKP

Upute kandidatima i kandidatkinjama