Društvo hrvatskih književnih prevodilaca tijekom godine organizira tribine Tragom prijevoda i Litterarum translatio, okrugle stolove koje se bave književnom prevođenju bliskim temama te sudjeluje u raznim manifestacijama koje potiču važnost čitanja.

U ovoj rubrici možete preslušati razgovore s naših tribina, okruglih stolova i drugih događanja koja ste možda propustili.

Okrugli stol „Prevoditelj kao pjesnik“ 05.06.2017.

O temi „Prevoditelj kao pjesnik“ s moderatoricom Andom Bukvić Pažin razgovaraju Ingrid Šafranek, Tonko Maroević, Branko Čegec i Lea Kovács, a u razgovoru su dotaknute mnoge zamke i radosti prevođenja poezije.


Tribina Litterarum translatio - predstavljamo Helen Sinković 22.05.2017.

U središtu pozornosti ove tribine je naša uvažena književna prevoditeljica Helen Sinković. Riječ je o nagrađivanoj prevoditeljici koja između ostaloga potpisuje hrvatske prijevode zahtjevnih romana dviju nobelovki (Elfriede Jelinek i Herta Müller). U razgovoru s ovom samozatajnom kolegicom moderator tribine Sead Muhamedagić dotiče se mnogih zanimljivih tema iz njezina književno-prevodilačkog opusa.


Noć knjige – Stihom na stih 21.04.2017.

I ove godine u programu Noći knjige Društvo hrvatskih književnih prevodilaca sudjeluje sa već tradicionalnom prevoditeljsko-pjesničkom večeri naslovljenom “Stihom na stih“, na kojoj naši vrhunski prevoditelji, dovoljno hrabri da se otisnu u poetske vode, čitaju pjesme u izvorniku i prijevodu. U programu sudjeluju prevoditeljice i prevoditelji Dubravka Dorotić Sesar, Lea Kovács, Mate Maras, Boris Perić, Ingrid Šafranek i Dinko Telećan. Pjesme na kineskom izvorniku čita Zhao Hong Mei. Susret moderira Nataša Medved, a u glazbenom intermezzu slušamo gitaristicu Anu Topić.


Tribina Tragom prijevoda – predstavljamo Vjeru Balen-Heidl i Koraljku Crnković 21.04.2017.

Na trećoj ovogodišnjoj tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” predstavljeni su sljedeći naslovi: Mark Twain, Broj 44, tajanstveni stranac (Šareni dućan, 2017.) u prijevodu Vjere Balen-Heidl, te Nikos Kazantzakis, Pismo Grecu (Sandorf, 2015.), u prijevodu Koraljke Crnković.


Tribina Tragom prijevoda – predstavljamo Irenu Lukšić i Irenu Gavranović Lukšić 13.03.2017.

Na drugoj ovogodišnjoj tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” predstavljeni su sljedeći naslovi: Konstantin Vaginov, Jarčeva pjesma (Disput, 2017.) u prijevodu Irene Lukšić, te Makis Tsitas, Bog mi je svjedok (OceanMore 2016.) u prijevodu Irene Gavranović Lukšić.


Tribina Litterarum translatio – predstavljamo Mladena Martića 27.02.2017.

U središtu pozornosti ovoga puta je naš uvaženi književni prevodilac, dramaturg, kazališni kritičar i novinar Mladen Martić. Riječ je o jednom od naših najvrsnijih poznavalaca poljske književnosti, a pojam kazalištarac (njem. Theatermacher) slikovito sažima njegovu ljudsku i umjetničku pojavnost. O prevodilačkom opusu našega nagrađivanog kolege govori doc.dr. Filip Kozina.


Tribina Tragom prijevoda – predstavljamo Deana Trdaka i Božidara Brezinščaka Bagolu 13.02.2017.

Na prvoj ovogodišnjoj tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” predstavljeni su sljedeći naslovi: Andrej E. Skubic, Samo dođi doma (Alfa, 2016.) u prijevodu Božidara Brezinščaka Bagole, te José Saramago, Kolebanje smrti (VBZ, 2009.) u prijevodu Deana Trdaka.


Tribina Litterarum translatio – predstavljamo Leu Kovács i Željku Gorički 30.01.2017.

Na prvoj ovogodišnjoj tribini iz ciklusa „Litterarum translatio“ u središtu pozornosti su mlade snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Ovom prigodom radi se o našim uvaženim kolegicama Željki Gorički i Lei Kovács. Naše već afirmirane članice upoznaju nas sa svojim pogledima na književno prevođenje. Kolegica Gorički predstavlja se kao prevoditeljica zahtjevne proze, a Lea Kovács vodi nas u osebujna prostranstva poezije.


Tribina Litterarum translatio – predstavljamo Matu Balića 05.12.2016.

Tribina Litterarum translatio – predstavljamo Tonka Maroevića


Tribina Litterarum translatio – predstavljamo Tonka Maroevića 26.10.2016.

Poslušajte razgovor o književnom prevođenju iz očišta našega uvaženog kolege, akademika Tonka Maroevića. Nipošto ne podcjenjujući duboku filološku utemeljenost književnog prevođenja, u razgovoru se moderator Sead Muhamedagić dotiče i nekih drugih itekako važnih aspekata književnog prevođenja koji su specifični za Maroevićevo bavljenje ovim nadasve suptilnim uranjanjem u poeziju koja se ne stidi svoga hrvatskog prijevodnog ruha.