Bijenalna kulturna manifestacija pod naslovom Zagrebački prevodilački susreti pokrenuta je s ciljem da se pozornost šire javnosti svrati na iznimnu važnost književnog prevodilaštva kao jedne od okosnica cjelokupnog kulturnog djelovanja i s time povezana transfera raznovrsnih informacija i sadržaja što zahvaćaju sva područja ljudskog života.
Ovaj književno-prevodilački skup održava se svake druge godine a trebao bi biti mjesto susreta teorije i prakse književnog prevođenja kao i nastavak kontinuiranog rada Društva hrvatskih književnih prevodilaca na tome da se kod samih književnih prevodilaca, pisaca i ostalih subjekata u lancu nastajanja literarno respektabilne knjige učvrsti svijest o književnom prevođenju kao kreativnom činu.
Zagrebački prevodilački susreti obuhvaćaju tematski osmišljena predavanja, prevodilačke večeri na kojima bi se primjerice predstavljao životni opus nekog uglednog (nagrađenog) književnog prevodioca, zatim poluscenska čitanja novoprevedenih dramskih tekstova, večeri poezije na kojima bi se prezentirali noviji pjesnički prijevodi, okrugli stolovi o teoriji i praksi prevođenja i o ulozi književnog prevodilaštva u hrvatskoj kulturi.
8. zagrebački prevodilački susret
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca
srdačno poziva sve zainteresirane
na
8. zagrebački prevodilački susret
Svjetska književnost u prijevodima hrvatskih
prevodilačkih velikana
Susret će se održati u srijedu 21. listopada 2015. u Klubu književnika, Trg bana J. Jelačića 7/I., Zagreb, prema ovom programu.
Promjena programa 7. ZPS-a
U poslijepodnevnoj sesiji izlagači Tvrko Klarić i Iva Grgić Maroević ne mogu održati izlaganja, pa u 15.00 imamo izlaganje Katje Radoš Perković (prema predviđenom programu), a u 15.20 slijedi izlaganje Snježane Husić.7. zagrebački prevodilački susret
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca
srdačno poziva sve zainteresirane
na
7. zagrebački prevodilački susret
Svjetska književnost u prijevodima hrvatskih
prevodilačkih velikana
Susret će se održati u petak 25. listopada 2013. u Društvu hrvatskih književnika, Trg bana J. Jelačića 7/I., Zagreb, prema sljedećem programu:
10.00 pozdravna riječ, otvorenje Susreta10.30 Vojan Lukatela: Ujevićevi prijevodi Josepha Conrada10.50 Simona Delić: Romanistički obzori književnog prevoditelja Olinka Delorka11.10 razgovor11.30 stanka za kavu12.00 Nina Aleksandrov Pogačnik: Frangešov De Sanctis (hommage jednome prijevodu)12.20 Irena Lukšić: Prevoditelji s ruskog između dva rata, koristi i štete12.40 razgovor13.00 stanka za ručak15.00 Katja Radoš Perković: Gospar Frano Čale i gospar Tomo Brontulalo15.20 Tvrtko Klarić: Prevodilački udjel Tomislava Ladana15.40 razgovor16.00 stanka za kavu16.30 Iva Grgić Maroević: Prevodilački i prijevodnoteorijski opus Višnje Machiedo16.50 Snježana Husić: Srednjovjekovni bestijariji Višnje Machiedo17.10 razgovor17.30 završna riječ i razmjena dojmova
6. zagrebački prevodilački susret
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca
i
Hrvatsko društvo pisaca
srdačno pozivaju sve zainteresirane
na
Zagrebački prevodilački susret
Književno prevođenje u digitalno doba
Susret će se održati u petak 21. listopada 2011. u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb, prema sljedećem programu:
10.00 Uvodna riječ predsjednice DHKP Lare Hölbling Matković
10.10 Uvodna riječ moderatora Marka Kovačića
10.30 Andy Jelčić: Korisnička praksa digitalne knjige
11.00 Marko Jurić: Tehnički i pravni izazovi u zaštiti specifičnih interesa prevoditelja
11.30 Diskusija12.00 Pauza za kavu u gostionici ˝Pod starim krovovima˝ 12.30 Holger Fock: Njemačka situacija i nacionalne razlike u pristupu digitalnim pravima13.00 Seid Serdarević: Usporedba i usklađivanje izdavaštva u HR i EU13.30 Marko Korbar: Platforma za prodaju, kupovinu i čitanje elektroničkih knjiga – Planet914.00 DiskusijaNadamo se da ćete se odazvati u velikom broju!
5. Zagrebački prevodilački susret - Prevodilac i pisac
4. Zagrebački prevodilački susret - Pjev i prepjev
Pred nama je zbornik Četvrtoga zagrebačkog prevodilačkog susreta, održanog 2007.godine u Hrvatskom glazbenom zavodu. U zborniku pišu Marcel Bačić, Jakša Fiamengo, Iva Grgić Maroević, Andy Jelčić, Zvonimir Mrkonjić, Sead Muhamedagić, Tahir Mujičić i Katja Radoš-Perković. 3. Zagrebački prevodilački susret - Tradicija i individualni talent
Pred nama je zbornik Trećega zagrebačkog prevodilačkog susreta, održanog 2005. godine, što je, u prvotnoj zamisli, želio ocrtati povijesni kontinuitet teorijskog promišljanja koje, još od Cicerona i Kvintilijana, prati praksu (književnog) prevođenja. U izvedbi tekstovi doduše ne započinju od antike, ali zato ističu najprelomniji trenutak razmatranja kompleksnog fenomena prevođenja – njemačkog i francuskog romantizma (s bitnom filozofskom dionicom). Dalje prate i njihove odjeke u Italiji, kao, poslije iskustava i spoznaja dugovanih Baudelaireu i Mallarméu, i nezaobilaznu ranodvadesetostoljetnu refleksiju o predmetu iz pera velikih pjesnika i prozaista poput Pirandella, Pounda, Brodskog. Dakako da iz ovako naznačenog konteksta nikako nije mogla biti izostavljena hrvatska traduktologija. S druge strane, da europska tradicija nije jedina, i u ovom je slučaju valjalo podsjetiti - ˝Drugo˝ i drukčije jezgrovito je ilustrirano prilozima o problemima prevođenja kineske književnosti kroz ruska i engleska iskustva (Aleksejev te, opet, Pound). Posudbom slavnog Eliotova naslova sugerirano je da je i na polju prevođenja, kao i u sferi ˝izvornih˝ književnosti, na snazi povezanost, otklon, sukob između tradicije i prevodiočeva individualnog talenta – čak i na crti povremeno neizbježnog pragmatizma.U zborniku pišu Mirko Tomasović, Alida Bremer, Višnja Machiedo, Sanja Roić, Morana Čale, Jan Jankovič, Irena Lukšić, Vesna Crnolatac Janjić, Dinko Telećan i Suzana Glavaš. 2. Zagrebački prevodilački susret - Prevođenje kultura
Nemali broj autora, čitajući recentnije tekstove posvećene (književnom) prevođenju, primjećivalo je kako u njima prevladava stanovita neprozirnost diskursa, pa i metaforičnost koja kao da je sama sebi svrhom. Drugi su pak već kritizirali napuštenost prevodilačke prakse od strane jezične znanosti, koja kao da je tretira nahočetom i u izradi se formalnih modela više vodi željom za logičkom dosljednošću negoli pozornošću prema samim prijevodima kao tekstovima. Prijevodni korpusi na različitim jezicima pritom neprestano rastu, a njihovi se autori (prevodioci) rijetko upuštaju u područje (teorijske) refleksije.U Društvu hrvatskih književnih prevodilaca prije nekoliko se godina počelo razgovarati o nužnosti da se poveća poroznost ovako naznačenih granica; pojavila se potreba za promišljanjem temeljenim koliko na vlastitom iskustvu toliko i na usporedbi s tuđim, prošlim ili suvremenima. ˝Sklizne˝ li se u takvom razmišljanju, kojem je tekstualna analiza uvjet sine qua non, povremeno s jedne strane u teoriju, a s druge u autobiografiju, ono se time, mislili smo, ne izgubi li iz vida svoj primarni cilj, može samo obogatiti.Na tragu ovakvih namjera DHKP je u listopadu 2001. godine prvi put organiziralo Zagrebački prevodilački susret, s temom 'Prevođenje drame i kazališta'?. Prilozi s toga Susreta objavljeni su kao posebni blok u časopisu Književna smotra, XXXV/2003, br. 128-129 (2-3), str. 3-24. Blok je uredila Giga Gračan, a autori priloga su, redom, Sead Muhamedagić (Dramatičnost književnog prevođenja), Heinz Schwarzinger (Prevoditi Horvatha - Nemoguće, mislio sam...), Slobodan Šnajder (Kako me prevode), Vladimir Gerić (Novela od stanca, ili Shakespeare na kajkavskome – zašto i kako), Ljiljana Avirović (Dundo Maroje u Italiji) i Lara Hölbling Matković (Kako prevoditi fukativ).A svezak koji je pred nama pisano je svjedočanstvo o drugom Zagrebačkom prevodilačkom susretu. Tema se ovaj put artikulirala dvojako – željelo se, ˝dvosmjerno˝ i na način konkretniji, izravniji od uobičajenog, kako je već i prvi Susret zacrtao, govoriti o prevođenju kao tekstualnoj intervenciji čija je narav uvijek i bitno kulturloška, pa su na taj način, uglavnom s polazišta onih kultura koje su im najbliže, pisali Dinko Telećan, Sead Muhamedagić, Irena Lukšić, Ljiljana Avirović, Dalibor Blažina, Tatjana Jukić i Iva Grgić.Iskristalizirala se, međutim, i želja da se dio priloga okupi oko velike figure Antuna Šoljana, čiji je prevodilački opus, premda jednako poznat, dosada manje istraživan od onoga ˝izvorno˝ književnog. Kvalificirani prilozi u tom smislu potječu iz pera Sonje Bašić, Tonka Maroevića i Maje Tančik. Ne manje vrijedni prilozi su o prevođenju Šoljana na strane jezike Alide Bremer, Silvija Ferarija i Ellen Elias-Bursać. Svi zajedno predstavljaju stanovit iskorak iz tradicionalne samozatajnosti što ju je još José Ortega y Gasset namijenio 'najskromnijem od svih zanimanja'. 5. Zagrebački prevodilački susret 2009.
5. ZAGREBAČKI PREVODILAČKI SUSRET
PREVODILAC I PISAC
Zagreb, 16. i 17. listopada 2009.
Petak, 16. listopada 2009. (od 16.30 do 20.30 sati), Društvo sveučilišnih nastavnika, Hebrangova 17/I, Zagreb
16.30 Pozdravna riječ, otvorenje Susreta
- Razgovor vodi Morana Čale -
16.40 Boris A. NOVAK
Povijest odnosa između autora i prevodioca s obzirom na kriterij originalnosti
17.00 Miklavž KOMELJ
Prevodilačka praksa, poezija i granice jezika
17.20 Silvia MONROS
Žmurke
17.40 Sava BABIĆ
Dvostruki stvaralac i njegov pisac
18.00 O k r e p a
- Razgovor vodi Sead Muhamedagić -
18.20 Višnja MACHIEDO
Prevođenje u zrcalu pisanja
18.40 Kolja MIĆEVIĆ
Dante, i prevodilac!
19.00 Ivan GOLUB
Prevođenje s 'nepostojećeg' jezika - Moje prevođenje sa 'sveslavenskog' jezika Jurja Križanića
19.20 R a z g o v o r
20.00 Četvrti Zagrebački prevodilački susret revisited: o zborniku Pjev i prepjev Dinko Telećan
Subota, 17. listopada 2009. (od 10.00 do 14.00 sati), Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Ilica 42/II, Zagreb
- Razgovor vodi Sead Muhamedagić -
10.00 Irena LUKŠ IĆ
Pisac kao prevodilac: tipologija unutarnje komunikacije
10.20 Fikret CACAN
Strategija prevodiočeve mimikrije
10.40 Tonko MAROEVIĆ
Rimske i Rajnske elegije (Goethe i Pirandello)
11.00 Simona DELIĆ
Spisateljskim stopama nakon babilonske katastrofe: hispanističke prevoditeljske nedoumice
11.20 O k r e p a
- Razgovor vodi Dinko Telećan -
11.40 Andy JELČIĆ
Prevoditelj kao autor, umjetnik i pisac
12.00 Tatjana JUKIĆ
Pasaži: Danilo Kiš i Walter Benjamin
12.20 Iva GRGIĆ MAROEVIĆ
Prevoditeljica kao protagonistkinja
12.40 Sead MUHAMEDAGIĆ
Borba bez pobjednika. Prevodilačko iskustvo s Thomasom Bernhardom
13.00 R a z g o v o r