DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).

U prevodilačkom ringu, 7. svibnja u 15 sati, Filozofski fakultet u Osijeku, dvorana 39

---

Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 30. travnja u Šibeniku

Sve vas pozivamo na treće od deset gostovanja u sklopu projekta DHKP-a Posudite od prevodilaca.

Putujući čitateljski klub Društva hrvatskih književnih prevodilaca dolazi u Šibenik.

Prevodioci osim knjiga koje sami prevode rado čitaju i prijevode svojih kolegica i kolega, ne bi li nešto iz njih naučili, ali i oduševili se. U projektu Posudite od prevodilaca po dvoje prevodilaca gostuje u gradskim knjižnicama diljem Hrvatske i predstavljaju jedni druge kroz jedan prijevod koji im se naročito svidio.

U Art Podrum (Ulica Šibenske narodne glazbe) u srijedu 30. 4. 2025. u 18h dolaze prevoditeljice Stjepanka Pranjković i Irena Škarica. 
Prevoditeljica Stjepanka Pranjković predstavlja roman "Svjetlo koje ne vidimo" američkog autora Anthonyja Doerra u prijevodu Irene Škarice.
Prevoditeljica Irena Škarica predstavlja roman "Bijes koji ostaje" austrijske autorice Mareike Fallwickl u prijevodu Stjepanke Pranjković.

Program financijski podupire Ministarstvo kulture i medija RH.

---

Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 29. travnja u Umagu

Sve vas pozivamo na drugo od deset gostovanja u sklopu projekta DHKP-a Posudite od prevodilaca.

Putujući čitateljski klub Društva hrvatskih književnih prevodilaca dolazi u Umag.

Prevodioci osim knjiga koje sami prevode rado čitaju i prijevode svojih kolegica i kolega, ne bi li nešto iz njih naučili, ali i oduševili se. U projektu Posudite od prevodilaca po dvoje prevodilaca gostuje u gradskim knjižnicama diljem Hrvatske i predstavljaju jedni druge kroz jedan prijevod koji im se naročito svidio.

U Gradsku knjižnicu Umag u utorak 29. 4. 2025. u 19h dolaze prevodioci Ursula Burger i Dean Trdak.
Prevoditeljica Ursula Burger predstavlja roman ˝Knjige koje su progutale mog oca˝ portugalskog autora Afonsa Cruza u prijevodu Deana Trdaka.
Dean Trdak roman ˝Najskrovitiji spomen na ljude˝ senegalskog autora Mohameda Mbougara Sarra u prijevodu Ursule Burger.

---

Tribina Litterarum translatio, 14. travnja 2025. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 14. travnja 2025. u 18 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Travanjsko izdanje tribine “Litterarum translatio” bit će tematsko, poučno i nešto drukčije od uobičajenih. Uobičajeno je mjesto, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u kojoj ćemo u ponedjeljak, 14. travnja, razgovarati o CEATL-u. Zacijelo ste svi čuli za taj akronim – svakog petka naša je objava na društvenim mrežama posvećena upravo CEATL-u – ali koliko zapravo znate o toj krovnoj udruzi? Gdje je sjedište Europskog saveza književnoprevodilačkih udruga? Čime se Savez bavi? Kakva mu je struktura? A geopolitička važnost? Za što se zalaže i protiv čega se bori? U goste nam dolaze dvije stručnjakinje za CEATL, koje će nam odgovoriti na ta i mnoga druga pitanja: Ela Varošanec Krsnik i Lara Hölbling Matković.

Lara Hölbling Matković, književna i AV prevoditeljica s njemačkog i engleskog jezika, bila je predstavnica DHKP-a u CEATL-u od 2013. Sudjelovala je u radnim skupinama za vidljivost i za cjeloživotno obrazovanje. Godine. 2015. izabrana je u Upravni odbor kao potpredsjednica, a 2017. preuzima funkciju izvršne tajnice, koju je obavljala u tri mandata. Istekom maksimalnog dopuštenog broja mandata izašla je iz Upravnog odbora CEATL-a i povukla se s mjesta predstavnice DHKP-a.

Ela Varošanec Krsnik, književna prevoditeljica sa španjolskog i engleskog, DHKP-ova je predstavnica u CEATL-u od 2021. godine. Bila je članica radne skupine za najbolje prakse, a sada je vrlo aktivna članica Radne skupine za umjetnu inteligenciju i Radne skupine za autorska prava.

Razgovor će voditi Patricija Horvat.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Veselimo se tom razgovoru i pozivamo vas da nam se pridružite!

Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija.

---

Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 2. travnja u Velikoj Gorici

---

Tribina Litterarum translatio, 17. veljače 2025. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 17. veljače 2025. u 18 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

U ovogodišnjem ciklusu tribina Litterarum translatio predstavit ćemo nekoliko kolegica i kolega koji se osim književnim prevođenjem bave i pisanjem – poezije, proze, kritika, antologija…

Prva je od njih Jagna Pogačnik, prevoditeljica sa slovenskog, književna kritičarka i urednica, koja je nedavno objavila knjigu o kojoj se na našoj književnoj sceni puno priča: Područje signala, antologiju (mapiranje) suvremene proze u Hrvatskoj od 2000. do 2020. Jeste li se ikada zapitali koliko različito čitamo kada čitamo za zabavu i kada nam je cilj da književno djelo prevedemo, ili napišemo osvrt o njemu, ili ga ocijenimo kao članovi žirija, ili se premišljamo o njegovu uvrštenju u antologiju? Jagna zacijelo ima odgovor. Osim o specifičnostima profesionalnog i „amaterskog“ čitanja, s njom ćemo porazgovarati i o škakljivosti ukoričavanja subjektivnih izbora, o potencijalnom mapiranju suvremene slovenske proze te sličnostima i razlikama između naših dviju književnosti, o možebitnim predrasudama i zamkama kada je riječ o prevođenju sa srodnih jezika, o stanju u domaćoj književnoj kritici, o kulturi u medijima i drugim nadamo se poticajnim temama. 

Razgovor će voditi Patricija Horvat.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornici:

Jagna Pogačnik književna je kritičarka, prevoditeljica i urednica. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književne kritike, eseje, rasprave i prijevode objavljuje od 1989. u novinama i časopisima te radijskim emisijama a kao stalna književna kritičarka surađivala je i u emisijama Hrvatske radiotelevizije Knjižnica i Dobro jutro Hrvatska. Uređivala je biblioteku konTEKST (EPH i Novi liber), koja je objavljivala recentne prozne naslove hrvatskih prozaika i pisaca iz regije, a od 2020. povremeno uređuje knjige za nakladničku kuću Hena com. Od 2009. vodi radionice kreativnog pisanja književne kritike i proze u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu. Sudjelovala u radu žirija za književne nagrade Jutarnjeg lista, Meša Selimović, VBZ-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman i Fric.

Objavila izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001.), knjige sabranih književnih kritika Backstage (2002.), Proza poslije FAK-a (2006.), Kombajn na književnom polju (2012.), izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004.), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005 (2006.), antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008.) i Područje signala, mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000-2020 (2024.).

Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama te pedesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča.

Članica je Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija.

---

U prevodilačkom ringu: Željka Somun i Dinko Telećan, srijeda 27. studenoga u 18 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi Most 2, Zagreb

---

Tribina Litterarum translatio, 25. studenoga 2024 u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 25. studenoga 2024. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Svestranost i specijalizacija: neobičan spoj, ali susreću se u opusu našeg kolege Adriana Cvitanovića. S jedne strane, on je polonist, prevodi samo s poljskog i od toga živi, u rijetko viđenoj prevodilačkoj posvećenosti, a među poljskim autorima koje čitamo u njegovu prijevodu nalaze se i takve veličine poput nobelovca Czesława Miłosza. S druge strane, bibliografija Adriana Cvitanovića otkriva svestranog prevodioca jer obuhvaća i dijaristiku i fantastiku, proživljena iskustva i izmaštane svjetove. Mnogo je znanstvene fantastike među njegovim prijevodima, tu su klasik Stanisław Lem i nova zvijezda poljskog i svjetskog SF-a Jacek Dukaj. Ali svestrani je Adrian Cvitanović godišnju nagradu “Iso Velikanović” za 2020. godinu dobio za prijevod Dnevnika pisanog noću Gustawa Herling-Grudzińskoga, preveo je i francuski dnevnik Andrzeja Bobkowskog i autobiografiju Jerzyja Giedroyca i reportaže Antonija Sobańskog, a nedavno mu je izašao prijevod Dnevnika 1953–1969. Witolda Gombrowicza, jednoga od najvažnijih dijarističkih djela svjetske književnosti, što nam je izravan povod za razgovor.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovorniku:

Adrian Cvitanović rođen je 1974. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost. Stalni je suradnik stručnih književnih časopisa kao što su Književna smotra, Nova Istra, Mogućnosti, Riječi, Svjetlo, 15 dana, gdje redovito objavljuje autorske tekstove, eseje, prikaze iz suvremene književne i publicističke produkcije, oglede te prijevode iz književnosti, humanistike i publicistike. Stalni je honorarni suradnik Trećeg programa Hrvatskoga radija. Dosad je preveo stotinjak tekstova iz poljske književnosti te napisao nekoliko desetaka prikaza djela iz suvremene nakladničke produkcije. Dobitnik je godišnje nagrade “Iso Velikanović” za 2020. godinu koju Ministarstvo kulture i medija dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevodilaštva, za prijevod Dnevnika pisanog noću poljskoga pisca Gustawa Herling-Grudzińskoga. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Živi i radi u Zagrebu.

Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 

---

Tribina Litterarum translatio, 28. listopada 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 28. listopada 2024. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

U prevođenju ne bi trebalo postojati naopako, nizbrdo, na krivu stranu ili u pogrešnom smjeru, a tko će to bolje znati od Tatjane Paić-Vukić, koja čita i piše zdesna nalijevo jednako vješto kao i slijeva nadesno, jer među rijetkim je prevodiocima s arapskog na ovim prostorima. Uz arapski, Tatjana Paić-Vukić odlično barata turskim i engleskim, služi se i ruskim i talijanskim. Ako nam svaki novi jezik koji naučimo prespoji sinapse u mozgu tako da usvojimo i nov način razmišljanja, kako zanimljiv mora da je pogled orijentalista! Našoj uglednoj arabistici možda je ipak najdraži pjesnički pogled na svijet (pitat ćemo je), a posebno u stihovima “Sunčeva cvrčka” Adonisa, Sirijca koji živi u Parizu i stvara na arapskom čudesne stihovane svjetove. S Adonisovom hrvatskom prevoditeljicom razgovarat ćemo o razlikama između arapske i europske poezije, o tome kako pomiriti znanstveni, nastavni i prevodilački rad, o orijentalistici i orijentalizmu, o poeziji i njezinoj ljekovitoj moći.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornici:

Tatjana Paić-Vukić rodila se 1963. u Aleksincu u Srbiji. U Beogradu je pohađala osnovnu i srednju školu i na tamošnjem Filološkom fakultetu završila studij orijentalne filologije: arapski jezik i književnost i turski jezik i književnost. Radila je kao prevoditeljica za arapski, asistentica za arapsku književnost u Beogradu, tajnica u Institutu za antropologiju u Zagrebu, a od 1993. zaposlena je u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sada u zvanju znanstvenog savjetnika. Magistrirala je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim doktorirala na Odsjeku za povijest istoga fakulteta. Na temelju istraživanja arapskih i osmanskih rukopisa objavljuje znanstvene i stručne radove na hrvatskom, engleskom i turskom jeziku iz područja orijentalne filologije i kulturne historije Osmanskog Carstva. Od 1994. kao vanjska suradnica drži nastavu na četiri kolegija na Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Članica je DHKP-a i dobitnica godišnje nagrade “Josip Tabak” za najbolji prijevod poezije (Adonis, Dječak koji trči u sjećanju, Zagreb, 2021.). Prevodi s arapskog i engleskog.

Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

---

Drama u gostima - Gabriela Abrasowicz i Željka Turčinović u Booksi

U četvrtak 2. svibnja u 18 sati u zagrebačkoj Booksi, Martićeva 14D, gošća DHKP-ove rezidencije za prevodioce i pisce Gabriela Abrasowicz i predsjednica Hrvatskog centra ITI Željka Turčinović otkrit će nam što je sve potrebno da bi jedan dramski tekst napisan na hrvatskom jeziku bio preveden, plasiran i izveden u inozemstvu. Saznat ćemo i na kojim se sve festivalima i međunarodnim simpozijima susreću i upoznaju ljudi zaslužni za promociju i prijevode naših dramatičara, te čuti koji su hrvatski autori posebno zainteresirali Poljake. Bit će govora i o ulozi Hrvatskog centra ITI u plasmanu hrvatskih autora u inozemstvo te o prevoditeljima s malih jezika kao istinskim književnim agentima.

Detalje možete pročitati ovdje. 

---

Tribina Litterarum translatio, 29. travnja 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 29. travnja 2024. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Kako prevesti šezdeset knjiga u devet godina i ostati živ ‒ tako bi mogao glasiti naslov prevodilačkog priručnika ako Jelena Pataki Šumiga svojim brojnim aktivnostima odluči dodati i pisanje samopomoći za književne prevodioce. Samo što bi, za potpuniji dojam, u podnaslov trebalo dodati: I pritom zadržati kvalitetu u svakoj knjizi, a bome i doktorirati. Jelena Pataki Šumiga paralelno gradi najmanje tri paralelne i respektabilne karijere: radi na fakultetu, prevodi i lektorira. Za većinu smrtnika takvo što je pusta utopija, ali našoj travanjskoj gošći draža je distopija, barem kao tema istraživanja. Zato ćemo razgovarati o fantastici, o biopolitici u suvremenoj distopijskoj književnosti, o spojenim posudama znanosti i prevođenja, o ulozi nastave književnosti u obrazovanju mladih prevodilaca i o tome što s prazninom i viškom vremena koji zaskoče svakog friškog doktora znanosti.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete nak nadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornici:

Jelena Pataki Šumiga rođena je 1991. u Đakovu. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirala je 2014. hrvatski (nastavnički smjer) i engleski jezik i književnost (prevoditeljski smjer), a 2024. obranila je doktorat o (Zlo)Uporabi tijela u suvremenom anglofonom distopijskom romanu. Zahvaljujući prevoditeljskom radu, 2018. godine na matičnom je fakultetu radila kao asistentica na Katedri za primijenjenu lingvistiku u sklopu anglističkih prevoditeljskih kolegija, a od jeseni 2020. zaposlena je na Katedri engleskog govornog područja gdje drži seminarsku nastavu “Pregleda engleske književnosti I” i “Suvremene britanske književnosti”. Osim znanstvenim radom i prevođenjem, bavi se uredništvom, lekturom i korekturom. S engleskoga je za osam izdavačkih kuća i jedno kazalište na hrvatski prevela šezdeset djela (tri u suradnji), uredila jednu, a lektorirala deset i korigirala dvadeset knjiga.

Program financijski podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija. 

---

Tribina Litterarum translatio, 25. ožujka 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Zašto bi itko hrvatske autore prevodio na hrvatski? Ima i toga. U najrjeđoj prevodilačkoj kombinaciji naša se članica Zrinka Blažević snalazi kao riba u vodi, cvijet na livadi, povjesničarka u arhivu: domaće nam pisce prevodi na hrvatski, skrbi za važan dio nacionalne kulture, koji bi naciji inače bio slabo dostupan, jer je nastao na latinskom jeziku. U prijevodima Vitezovića, Crijevića i drugih hrvatskih latinista, Zrinka Blažević spaja historiografske, filološke i pjesničke interese na radost sviju nas, ljubitelja stiha i povijesti. Sa svestranom znanstvenicom, povjesničarkom i latinisticom, omiljenom profesoricom i nagrađenom prevoditeljicom razgovarat ćemo o poeziji i povijesti, o preklapanju književnog i historiografskog pjevanja i pripovijedanja, o heksametrima latinskim i hrvatskim, o sjecištima prevodilačkog, znanstvenog i nastavnog rada. 

Razgovor će voditi Snježana Husić. 

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu. 

Radujemo se vašem dolasku! 

Više o sugovornici: 

Zrinka Blažević (Zagreb, 1972) redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi hrvatske ranonovovjekovne latiniste. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, među kojima je za hrvatsku kulturu najvažniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (Oživljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovića (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vrančića, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i Đure Baglivija. Uža su joj prevodilačka specijalizacija metrički prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovićeva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo i njegovih pjesničkih poslanica, prepjevala je i najveći dio pjesničkoga opusa ponajboljeg hrvatskog latinističkog pjesnika Ilije Crijevića, kao i dubrovačkih latinista Didaka Pira, Rajmunda Kunića, Đura Ferića, Ignjata Đurđevića i Bara Boškovića. Dobitnica je Nagrade “Josip Tabak” za najbolji prijevod poezije, za Dva stoljeća uplakane Hrvatske Pavla Rittera Vitezovića.

Program financijski podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.

---

Predstavljanje gošće DHKP-ove rezidencije za prevodioce i pisce: Christine Bredenkamp, Booksa, četvrtak, 29. veljače 2024. u 20 sati

---

Tribina Litterarum translatio, 26. veljače 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Na prvoj ovogodišnjoj tribini predstavit će nam se dvoje novih članova Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Metka Jelenc i Tomislav Žilić. Oboje prevode s engleskog, a za njihovim prijevodima vlada takva pomama da ih morate u knjižnicama rezervirati i čekati mjesecima. Što god literarni snoberaj mislio o tome, najviše se čitaju ljubići i samopomoć, a naši sugovornici znaju sve o tome kako je prevoditi tu vrstu literature. Oni su dokaz da nismo DČKK - Društvo čuvara književnog kanona, nego DHKP - Društvo hrvatskih kvalitetnih prijevoda, kakve svi zaslužuju: svi autori i svi čitaoci. 

S Metkom Jelenc i Tomislavom Žilićem razgovarat ćemo o tome mora li prevodilac katkad začepiti nos i je li teže ispuniti ili iznevjeriti očekivanja čitateljske publike koja traži utjehu u poznatom i ponovljivom, a zazire od originalnog i inovativnog; koliko je poezije u popularnoj psihologiji i koliko je povijesnih istraživanja potrebno za ljubavni prizor; zašto su htjeli postati članovima DHKP-a i što očekuju od Društva. 

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na Youtubeu. 

Radujemo se vašem dolasku! 

Više o sugovornicima:

Metka Jelenc rođena je 1961. u Zagrebu, gdje se školovala i živi i danas. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti, studirala je i novinarstvo. U Francuskoj i Švicarskoj završila je četverogodišnji obrazovni program za tjelesno orijentiranog terapeuta. Tijekom rata u Hrvatskoj radila je kao prevoditeljica za televizijske i novinske agencije (NBC, GMTV, La Times i dr.), a poslije je u uredu Reutersa u Zagrebu bila asistentica uredništva. Četiri je godine radila u uredu za odnose s javnosti OESS-a, a 12 godina kao politička asistentica specijalizirana za ljudska prava u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu. Od 2014. bavi se isključivo prevođenjem, s engleskog i slovenskog jezika. Dosad je prevela više od deset knjiga, većinom iz područja samopomoći. Od 2023. redovna je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. 

Tomislav Žilić diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku (s naglaskom na američku književnost i kulturu) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dvije godine radio je kao novinar na portalu Kulturpunkt.hr, a potom se na šest godina izgubio u vodama privatnoga sektora iz kojih je izašao 2020. i posvetio se isključivo prevođenju. Prevodi s engleskoga na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik, i to primarno beletrističku i nebeletrističku prozu, filmske scenarije i drame, s povremenim izletom u svijet podnaslovljavanja. Među osam dosad prevedenih knjiških naslova nalaze se ljubavni i povijesni romani, jedan roman ceste/bildungsroman, jedan memoar i jedna knjiga za samopomoć. Od 2023. redovni je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca. 

Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 

---

Tribina Litterarum translatio, 27. studenog 2023. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 27. studenoga 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Jezici se mijenjaju, neprestano; zapravo ne postoje kao entiteti, nego samo kao procesi, tako dugo dok ih ima tko govoriti. S dvoje lingvista razgovarat ćemo o hrvatskom jeziku, o tome tko bi ga i od koga štitio predloženim Zakonom o jeziku. Andrea Milat i Anđel Starčević pomoći će nam da razmislimo o jeziku onkraj predloženog ili bilo kojeg drugog zakona, o drukčijim strategijama koje se mogu primijeniti u osmišljavanju učinkovitih jezičnih i obrazovnih politika. Razmotrit ćemo i ulogu književnih i drugih prevodilaca u transformaciji hrvatskog jezika, ali i društvene i ekonomske procese pod čijim se pritiscima naš jezik mijenja. Nećemo zazirati od povezivanja jezičnog raslojavanja hrvatskog društva s klasnim raslojavanjem, kao ni od razgovora o migracijama i budućnosti koju one nose društvu i jeziku.

Razgovor će voditi Snježana Husić. 

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu. 

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornicima: 

Andrea Milat rođena je u Zadru 1982. godine. Završila je diplomski studij lingvistike i indologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je sveučilištu doktorski kandidat iz studija jezika i neurokognitivne znanosti pri JEKON-u. Profesionalno radi kao novinarka i urednica te sudjeluje u raznim projektima osmišljavanja medijskih politika. Aktivna je u Hrvatskom novinarskom društvu, gdje u aktualnom mandatu predsjedava Središnjim odborom. Piše za HINA-u, "Novosti", "Forum" i "Bilten", a bila je i nakladnica hrvatskog izdanja "Le Monde diplomatiquea". Područja njezinih interesa uglavnom su jezik, novinarstvo, znanost, Balkan i klimatske promjene. Ovdje možete pročitati njezin tekst Spora smrt hrvatskog jezika objavljen u "Novostima": https://www.portalnovosti.com/spora-smrt-hrvatskog-jezika

Anđel Starčević docent je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz engleske sintakse i sociolingvistike. Bavi se istraživanjem englesko-hrvatskog jezičnog kontakta i iseljeničkog bilingvizma u Kanadi te kritičkim istraživanjem jezične politike, planiranja i jezičnih ideologija. Suautor je knjige Jeziku je svejedno (Sandorf, 2019, s Matom Kapovićem i Daliborkom Sarić), kritičke analize neutemeljenosti i štetnosti jezičnog hiperpropisivanja, nametanja isključivih jezičnih ideologija i promoviranja jezičnih mitova i zabluda. Cijela knjiga dostupna je besplatno na internetu, Google pretragom jeziku je svejedno pdf ili putem linka: https://www.sandorf.hr/administracija/downloadpdf/202012220604200.jeziku_je_svejedno_sandorf_2019.pdf

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 

---

Tribina Litterarum translatio, 30. listopada 2023. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 30. listopada 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Prevodioci ne mogu zamisliti život bez rječnika. Odnos je to ljubavi i mržnje: najvjerniji pomoćnici naljute nas kad u njima ne nađemo što nam treba, ali katkad nas upravo te rječničke praznine prisile na inventivna rješenja. Ali kako nastaju rječnici? I što je bilo prije: rječnik ili prijevod? Na ta i mnoga druga pitanja sigurno nam može odgovoritiRadovan Lučić, profesor, leksikograf, lingvist i književni prevodilac, član DHKP-a koji živi i radi u Amsterdamu. Kao autor Hrvatsko-nizozemskog rječnika , Lučić je mnogim prevodiocima olakšao život, a mi ćemo ga pitati na kakve poteškoće nailazi u vlastitom književnoprevodilačkom radu i kako pomiruje znanstveno bavljenje hrvatskim jezikom i jezičnom standardizacijom s književnim tekstovima, koji po svojoj prirodi izmiču svakoj standardizaciji.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovorniku:

Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjenih umjetnosti. Nakon studija zemljopisa i povijesti u Zagrebu, u Amsterdamu je upisao i diplomirao slavistiku cum laude, potom je i doktorirao i stekao zvanje docenta. Na Sveučilištu u Amsterdamu predaje hrvatski jezik, a u svom znanstvenom radu bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom i standardologijom, o čemu je objavio brojne znanstvene priloge. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je s nizozemskog djela Ceesa Nootebooma, Geerta Maka, Dimitrija Verhulsta, Ilje Leonarda Pfeijffera, Anne Enquist i drugih.

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

---

Tribina Litterarum translatio, 24. travnja u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 24. travnja 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Norveška književnost donedavno se rijetko nalazila na našim policama, ali tada bi snažno odjeknula i ostavila dubok trag među hrvatskim čitateljima i piscima, poput djela Henrika Ibsena i Knuta Hamsuna. Sličan je status u svjetskim razmjerima već za života stekao još jedan Norvežanin, Karl Ove Knausgård, čija djela na hrvatskom uglavnom čitamo zahvaljujući vrijednoj Anji Majnarić. Uz osobine koje inače krase prevodioce, poput preciznosti, erudicije, izraženog jezičnog senzibiliteta, vrsnu prevoditeljicu Anju Majnarić krasi također nesvakidašnja izdržljivost: nakon tisuća stranica Knausgårdove proze, prevela je nedavno i više od 900 stranica Harstadova romana Max, Mischa i ofenziva Tet. Pitat ćemo je koja je razlika između dvaju norveških, nynorska i bokmåla, kako bira norveška djela koja predlaže urednicima i odmara li se od norveškog intimističkog i refleksivnog realizma uz fantastiku Abercrombieja i Davidsona, što joj znače američki klasici poput Raya Bradburyja i Shirley Jackson te prevodi li se bolje kod kuće ili u gostima.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornici:

Anja Majnarić rođena je u Zagrebu 1982. godine. Diplomirala je engleski jezik i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odslušala i modul norveškog jezika. Od 2006. bavi se isključivo književnim prevođenjem i odlazi na književne i umjetničke rezidencijalne boravke u inozemstvo (Norveška, Škotska, SAD, Irska). Kao slobodna prevoditeljica prevodi s norveškog i engleskog jezika za nekoliko izdavačkih kuća, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu te za Treći program Hrvatskog radija. Neki od njezinih značajnijih prijevoda su Moja borba, Proljeće i Ljeto, te Jutarnja zvijezda Karla Ovea Knausgårda, trilogija Povijest bestijalnosti Jensa Bjørneboea, Max, Mischa i ofenziva Tet Johana Harstada, Fahrenheit 451 Raya Bradburyja te Oduvijek živimo u dvorcu Shirley Jackson. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

---

Tribina Litterarum translatio, 27. ožujka u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 27. ožujka 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
 

Posljednjih nekoliko mjeseci često su se u literarnim krugovima pa i šire spominjala imena dviju članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca i bilo je koliko neobično toliko i divno napokon slušati da se na hrvatskoj kulturnoj sceni govori o prevoditeljicama. Njihova su imena snažno odjeknula povodom novih prijevoda dobro poznatih djela: Tatjana Radmilo prevela je Zločin i kaznu Fjodora Dostojevskog, Dubravka Petrović prevela je prve dvije knjige iz serijala J. K. Rowling o Harryju Potteru, treću prevodi, samo što nije. Objema je prevodilački prethodnik bio Zlatko Crnković, obje kombiniraju književno i poslovno prevođenje, obje su studirale engleski i ruski. Razgovarat ćemo o njihovu odnosu prema prethodnicima, o tome što je klasik, što je literarni kanon, tko ga i zašto kreira i kakvu ulogu u tome imaju prevodioci.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

 

Više o sugovornicama:
 

Dubravka Petrović rođena je u Zagrebu 1969. Studirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prve prijevode napravila je za Treći program Hrvatskog radija 1995. i odonda kontinuirano radi kao prevoditeljica. Kao književna prevoditeljica prevodila je beletristiku, nebeletrističnu prozu, filmske scenarije, drame, književnu teoriju i monografije. Bavi se i poslovnim prijevodima, s povremenim izletima u konsekutivno i audiovizualno prevođenje. Prevela je, među ostalima, romane Neila Gaimana (Koralina, Knjiga o groblju), šest romana J. K. Rowling iz serijala o Harryju Potteru (Kamen mudraca, Odaja tajni, Plameni pehar, Red feniksa, Princ miješane krvi, Darovi smrti), N. K. Jemisin (Peto doba, Vrata obeliska, Kameno nebo) te dramu Jacka Thornea po predlošku J. K. Rowling (Harry Potter i ukleto dijete).Članica je DHKP-a. Velika je ljubiteljica spekulativne fikcije pa je upravo prijevodi žanrova okupljenih pod tim nazivom najviše vesele. Živi i radi u Zagrebu.

Tatjana Radmilo rođena je u Splitu 1966. Diplomirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Bavi se književnim i simultanim prevođenjem, sudska je tumačica za engleski i ruski jezik. Prevela je s ruskoga na hrvatski romane Fjodora Dostojevskog (Zločin i kazna), Guzel Jahine (Zulejha otvara oči, Volgina, djeca, Ešalon za Samarkand), Dine Rubine (Na sunčanoj strani ulice), Darije Desombre (Kolekcionar grijeha), Marije Stepanove (Sjećanja, sjećanja), a s engleskog roman Owena Sheersa (Vidio sam čovjeka) i Claire Keegan (Te sitnice). Trenutno radi na prijevodu Narine Abgarjan (Tri jabuke su pale sa stabla). Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Društva sudskih tumača i prevoditelja. U prošlom životu radila je kao profesorica engleskog jezika. Živi u Splitu i samo jednu želju ima…

 

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

---

Tribina Litterarum translatio, 20. veljače u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 20. veljače 2023. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u 18 sati održat će se prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

Josip Ivanović prevoditelj je, član DHKP-a, urednik i nakladnik. Razgovarat ćemo o tome uspijeva li sve to biti baš istovremeno ili je silom prilika podijeljena ličnost, kako kao urednik dodjeljuje samom sebi prevodilačke poslove, zažmiri li kao izdavač na prekoračenje roka za predaju vlastitog prijevoda i može li kao prevoditelj pregovarati sa samim sobom o stavkama ugovora. Pitat ćemo ga što ga je ponukalo da usred pandemije kupi izdavačku kuću, kako mu ide, može li se u Hrvatskoj živjeti od prevođenja, pisanja i objavljivanja književnosti i trebaju li književni prevodioci biti zabrinuti zbog najavljenog novog modela otkupa knjiga.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovorniku:

Josip Ivanović rođen je 1989. godine u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i portugalski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopis za književnu i kulturnu teoriju “k” i literarni portal “Književna košnica”. Od 2012. prevodi i uređuje za Edicije Božičević, a od 2021. vlasnik je te izdavačke kuće. Prevodi s portugalskog i engleskog i dosad je objavio šest knjiga prijevoda.

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 

---

Tribina Litterarum translatio, 14. prosinca u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U srijedu 14. prosinca 2022. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u 18:00 sati održat će se peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

S našim članicama i nagrađivanim prevoditeljicama Laticom Bilopavlović Vuković i Andom Bukvić Pažin razgovarat ćemo o književnosti koja je nastala na jeziku koji autoru ili autorici nije materinski ili očinski. Doseljenička književnost ima svoje specifične teme i motive, ali mi ćemo se, kao prevoditeljice, usredotočiti na jezična i stilska pitanja koja proizlaze iz takve egzistencijalne i literarne pozicije. Pronašli smo prave sugovornice o toj temi, jer Latica Bilopavlović Vuković prevela je djela Wladimira Kaminera i Ilme Rakuse, a Anda Bukvić Pažin dobro nam je poznata kao prevoditeljica djela Saše Stanišića. Još je bolje što im je zajednička Marica Bodrožić, njemačka spisateljica hrvatskog rođenja i korijena, pa ćemo ih pitati kako je dijeliti autoricu i je li moguća suradnja u samotničkom prevodilačkom poslu.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornicama na tribini:

Latica Bilopavlović Vuković studirala je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Mainzu, a 2020. završila je i Poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja pri Sveučilištu u Zagrebu. Od 2001. uz prekide radi kao književna i audiovizualna prevoditeljica, a od 2021. povremeno i kao simultana prevoditeljica. Od 2007. članica je DHKP-a, 2008.‒2013. članica HZSU-a, 2013.‒2018. zaposlena u Vijeću EU-a u Bruxellesu. Od 2019. ponovno članica HZSU-a.
Dobitnica je Nagrade DHKP-a “Josip Tabak” za najbolji prijevod beletristike 2022. za prijevod romana Radioamater Ulle Lenze, a dvaput i Nagrade Ministarstva kulture Republike Austrije za iznimno uspio prijevod austrijske beletristike: za prijevod romana Daniela Kehlmanna Mjerenje svijeta 2012. te za prijevod romana Roberta Menassea Glavni grad 2021.

Anda Bukvić Pažin završila je studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2012. i doktorirala, s temom ženskih dnevnika i autobiografija. Prevodi prozu i publicistiku s njemačkog i engleskog, i dobitnica je nagrade Ministarstva kulture “Iso Velikanović” za najbolji prijevod romana u 2018., za roman Manji smo boemi irske autorice Eimear McBride. Redovito piše književne kritike i prikaze za književne i kulturne portale, i bavi se poticanjem čitanja i literaturom za najmlađe – najviše slikovnicama – iz teorijske, praktične i traduktološke perspektive. Radi kao lektorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predaje kolegije iz suvremenoga engleskog jezika.

Program sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija i Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

---

Tko vam je napisao lektiru?, ponedjeljak 28. studenog 2022. u 12 sati, Art-kino, Dječja kuća Rijeka

---

Tko vam je napisao lektiru?, srijeda 23. studenog 2022. u 17.30 sati, Kulturni centar Osijek

---

Tko vam je napisao lektiru?, 16. studenog 2022. u 18 sati, Mala scena

---

Tko vam je napisao lektiru?, 15. studenog u 18 sati, Mala scena

---

Tko vam je napisao lektiru?, 4. studenog u 18.30 sati, Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu

---

PREVODILAČKI HORIZONTI: Rusanka Ljapova i Ksenija Banović, četvrtak 3. studenog u 18:30 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb

---

Tribina Litterarum translatio, 24. listopada u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Na četvrtoj ovogodišnjoj tribini iz niza Litterarum translatio koja će se održati 24. listopada 2022. u 18.00 u knjižnici Bogdana Ogrizovića u središtu pozornosti bit će književno-prevodilački rad Vesne Parun o kojem će razgovarati Maja Vukušić Zorica, Milka Car i Ksenija Banović.

Što uopće znači prepjevati poeziju? O književno-prevodilačkom radu Vesne Parun

Uz devedesetak autorskih knjiga koje je objavila, Vesna Parun bavila se prevođenjem poezije s njemačkog, francuskog, slovenskog i bugarskog jezika. U povodu obilježavanja 100. godišnjice njezina rođenja u ovoj, 2022. godini, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nastoji istraživanjem i valoriziranjem Paruničina, do sada slabije poznatog prevoditeljskog rada, doprinijeti cjelokupnoj percepciji njezina stvaralaštva.

U Muzeju Prigorje čuvaju se tri Paruničina opremljena potpisana prepjeva antologijskih njemačkih pjesnika Goethea, Heinea i Rilkea o kojima će govoriti red. prof. Milka Car, dok će Paruničine prijevode poezije Vladislava Petkovića Disa na francuski jezik predstaviti izv. prof. Maja Vukušić Zorica. O bugarskoj dionici Paruničina književno-prevdilačkog rada govorit će Ksenija Banović, koja u suradnji s Muzejom Prigorje, upravo radi na izložbi o životu Vesne Parun na relaciji Sofija - Zagreb, u periodu od 1962. do 1968. godine.

U prepjevu zbirke Viteški Zamak Hriste Jasenova, koju je u vlastitoj nakladi objavila 2006. godine, Vesna Parun kaže:

„Prepisujući prepjeve rukom, po tko zna koji put – kao u dobra stara spora vremena – hvatala me sumnja u njihovu točnost; gorka spoznaja da je ono najčarobnije u nečijoj poeziji neprevodivo, jer je riječ postala muzikom. Poezija je veliki mag. Možda sam u nekoj pjesmi dotaknula njezin vrh. Što uopće znači prepjevati njezinu poeziju? Lišiti je najprije njezine odjeće jezika, strgnuti s nje te čudne tuđe nam riječi, da ostane od nje tek gola misaona stabljika. Stabljika glazbe, na koju ćemo nasaditi onu istu biljku, u tkivo drugog jezika utkanu. U drugu riječ, koja joj se opire. Koja je ne voli, dok ne izvuče iz nje za sebe bar zrnce ljepote".

Više o sugovornicima na tribini:

Maja Vukušić Zorica diplomirala je hrvatski i francuski jezik (FFZG). Izvanredna je profesorica i predstojnica Katedre za francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao stipendistica vlade Republike Francuske provela je dvije godine u Parizu i doktorirala na Sveučilištu Paris Cité (Paris Diderot/VII) 2011. na dnevnicima Andréa Gidea. U Parizu je 2013. objavila knjigu André Gide : les gestes d’amour – l’amour des gestes čije je izdavanje financiralo Znanstveno vijeće Sveučilišta Paris Diderot i Fundacija Catherine Gide. Knjiga Zatočenici ljubavi: književnost, homoseksualnost, angažman izići će u izdanju naklade Ljevak ovog mjeseca. Prevela je sedamnaest knjiga na hrvatski jezik, od kojih su posljednje dvije objavljena predavanja Michela Foucaulta na Collège de France. Uskoro, u nakladi Ljevak, očekujemo i dva njezina prijevoda autora Amina Maaloufa, Stijena Tanios te Davida Diopa, Brat po duši.

Milka Car završila je studij komparativne književnosti i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao redovita profesorica. Objavljuje književno-znanstvene i kulturološke radove o suvremenoj njemačkoj književnosti, kulturnom transferu, kazališnoj recepciji i dokumentarnoj književnosti. Piše recenzije za Treći program Hrvatskog radija. Sudjeluje u radu niza projekata i internacionalnih stručnih skupova,

lanica redakcije znanstvenih časopisa Zagreber Germanistische Beiträge i Umjetnost riječi, a nedavno je objavljen njezin prijevod romana Cherubino austrijske autorice Andree Grill.

Ksenija Banović diplomirala je na Odsjeku za kroatistiku i magistrirala bibliotekarstvo (FFZG) te specijalizirala bugarski jezik i književnost na Sofijskome sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Uz književno prevođenje s bugarskog jezika, bavi se i proučavanjem hrvatsko-bugarskih kulturnih veza koje je kao suautorica pretočila u nekoliko izložaba.

---

Tribina: "Zanimanje: književni prevodilac", u ponedjeljak 26. 9. 2022. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb

---

George Mario Angel Quintero u Knjižnici M. J. Zagorke_utorak 13.9. u 19 sati

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatski PEN centar pozivaju Vas na pjesničko - glazbeno druženje s Mariom Quinterom, kolumbijskim pjesnikom, glazbenikom i direktorom kazališne grupe Parpado teatro. U glazbenom dijelu pridružit će mu se dramski umjetnik Ivan Colarić. U razgovoru s autorom, saznat ćemo nešto o književnosti dviju Amerika, južne i sjeverne, o njegovoj radu i životu podijeljenom na San Francisco i Medellin, i o novim strujanjima u suvremenoj kolumbijskoj lirici.

Sudjeluju: George Mario Angel Quintero, Ivan Colarić, Tomica Bajsić i Željka Somun.

Utorak, 13. rujna 2022. u 19 sati. Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

---

PREVODILAČKI HORIZONTI: George Mario Angel Quintero i Željka Somun, četvrtak 1. rujna u 18 sati, Booksa, Martićeva 14D, Zagreb

Novoosnovana prevodilačka rezidencija Društva hrvatskih književnih prevoditelja ugostit će u rujnu kolumbijsko-američkog esejista i dramatičara, pjesnika, pisca kratkih priča, vizualnog umjetnika, glazbenika, ravnatelja teatra i dramaturga nezavisne kazališne trupe.

Na ovom susretu dobrodošlice, organiziranom u suradnji s Booksom, George Mario Angel Quintero razgovarat će s prevoditeljicom svojih djela Željkom Somun o prevođenju iz jezika u jezik, iz teksta u druge umjetničke forme, o korištenju svoja dva materinska jezika koji mu otvaraju vrata u različite i cjelovite opuse, koji u njemu utjelovljuju barem dvojicu različitih pisaca različitih osobnosti. Naime, poeziju, prozu i eseje piše i objavljuje na engleskom i španjolskom pod različitim imenima: za Amerikance je George Angel, a za Kolumbijce Mario Angel Quintero.

Upoznali smo njegova djela u izvrsnim prijevodima Željke Somun, u izdanju nakladnika Druga priča objavljena je zbirka njegovih pjesama pod naslovom Moje svjetlo i druge pjesme, a u novom broju časopisa Tema kratka priča „Vapaj crnoj Madoni“.

Dođite upoznati ovog svestranog umjetnika, imat ćete priliku čuti kako čita svoje pjesme na oba jezika te vidjeti neke ekskluzivne video snimke vezane uz njegovo stvaralaštvo.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku.

---

PREVODILAČKI HORIZONTI: Sara Latorre i Dino Pešut, petak 1. srpnja u 20 sati, Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17, Zagreb

PREVODILAČKI HORIZONTI

U petak 1. srpnja 2022. u 20 sati u Frakturinoj knjižari, Kneza Mislava 17, Zagreb,

održat će se susret romanopisca Dine Pešuta sa Sarom Latorre, 

gošćom nedavno otvorene rezidencije DHKP-a za pisce i prevoditelje

koja prevodi njegov roman Tatin sin na talijanski jezi. 

U razgovoru s Deanom Trdakom doznat ćemo kako je tekla njihova suradnja, 

kakav odjek bi roman mogao imati u Italiji i s kakvim se izazovima suočava

prevoditeljica tijekom prijevoda. 

Radujemo se vašem dolasku!

---

PREVODILAČKI HORIZONTI: Alida Bremer i Bojana Bajić, ponedjeljak, 13. lipnja u 18 sati, Goethe-Institut Kroatien, Zadarska 80, Zagreb

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 27. travnja u 18 sati na Zoomu

U srijedu 27. travnja u 18 sati na Zoomu održat će se posljednji, deseti razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Boris Vidović, jedan od rijetkih naših književnih prevoditelja s finskog jezika i doista jedini s estonskog jezika. 
U razgovoru s moderatoricom Sandrom Ljubas otkrit će nam kako je to biti prvi i jedini u prevođenju s estonskog, upoznati nas sa zanimljivim glasovima književnosti Zemlje Tisući Jezera i osobitostima prevođenja s aglutinativnih, finskih jezika te nam otkriti još mnoge zanimljivosti iz svoje bogate biografije. 


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Apr 27, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/82642047386?pwd=eCtYb3VDcFZzUFNoTkwwSWdBN3NOZz09

Meeting ID: 826 4204 7386
Passcode: 149792

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 6. travnja u 18 sati na Zoomu

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 30. ožujka u 18 sati na Zoomu

U srijedu 30. ožujka u 18 sati na Zoomu održat će se osmi razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Ellen Elias-Bursać, književna prevoditeljica s hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika. U razgovoru s moderatoricom Tatjanom Radmilo otkrit će nam kako je biti daleko i prevoditi jezike s ovih prostora, koji su joj autori najdraži, što trenutno prevodi i koliko je kultura važna u prijevodu.


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Mar 30, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/84208255901?pwd=Z0pKMkNBRWpMVG5TVS95V01oczZ2UT09

Meeting ID: 842 0825 5901
Passcode: 249221

---

Tribina Litterarum translatio, 28. ožujka u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 28. ožujka 2022. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati održat će se druga iz niza tribina Litterarum translatio.

U središtu pozornosti bit će naše nove članice Ana Nemec i Katja Grcić koje će nas upoznati sa svojim pogledima na književno prevođenje, govoriti nam o tome kako im njihova profesionalna iskustva pomažu u književno-prevodilačkom radu, otkriti nam svoje prevodilačke planove za budućnost, ispričati kako su se nosile sa zahtjevnim tekstovima Navida Kermanija i Columa Mccanna te nam za kraj pročitati nekoliko odlomaka iz svojih prijevoda.

Razgovor će voditi Dean Trdak.

Tribina će se i snimati, pa ćete je, u slučaju da ne možete doći, moći naknadno pogledati na našem YouTube kanalu.

Radujemo se vašem dolasku!

 

 

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 23. ožujka u 18 sati na Zoomu

U srijedu 23. ožujka u 18 sati održat će se sedmi razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Martina Kramer, likovna umjetnica i književna prevoditeljica, porte-parole hrvatskog pjesništva na francuskome govornom području. 
U razgovoru s moderatoricom Leom Kovács otkrit će nam kakav ju je specifičan put doveo u svijet prevođenja, što znači biti hrvatska i francuska prevoditeljica,
kako je prevoditi sam a kako u tandemu te gdje se u njezinu stvaralaštvu nalaze i pronalaze umjetnost slike i umjetnost riječi.


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Mar 23, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/81328844789?pwd=SVpvdHBUUDB0T3YwRGluRUdaU2Rzdz09

Meeting ID: 813 2884 4789
Passcode: 032599

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 16. ožujka u 18 sati na Zoomu

U srijedu 16. ožujka u 18 sati održat će se šesti razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Filip Krenus, književni prevodilac i glumac koji živi u Londonu, ali koji se, kad ga DHKP pozove na razgovor, nikako ne pravi Englez.
I zato ćemo moći čuti kako je to prevoditi stariju hrvatsku dramu na engleski, kako je biti prvi hrvatski glumac, a vjerojatno i prevodilac, koji je nastupio u Globeu
te koji su mu daljnji planovi, osim, čim stigne, doći popiti kavicu na suncu u Zagrebu.


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Mar 16, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/87317912952?pwd=N0ZCK1FCQmp3QUZjb0N6aGlYRjZrQT09

Meeting ID: 873 1791 2952
Passcode: 198087

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 2. ožujka u 18 sati na Zoomu

U srijedu 2. ožujka u 18 sati na Zoomu održat će se peti razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Siniša Kasumović, naš čovjek u Poljskoj, Eseker, knjigoljubac, jazzer i u slobodno vrijeme prevodilac.
U razgovoru s moderatorom Adrianom Cvitanovićem između ostalog otkrit će nam što znači preseliti se u drugi jezik, zašto je Andrzej Stasiuk veliki pisac,
što Skierniewice imaju zajedničkog s Osijekom, kako Slavenka Drakulić zvuči na poljskom te zašto Poljaci ne prave burek. 

Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Mar 2, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/85212709585?pwd=QldqUlZBWHFRSVBpRmpCeHpMamtvQT09

Meeting ID: 852 1270 9585
Passcode: 171470

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 23. veljače u 18 sati na Zoomu

 U srijedu 23. veljače u 18 sati na Zoomu održat će se četvrti razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu. 

U središtu pozornosti bit će Nikolina Židek, književna književna prevoditeljica specijalizirana za dramske tekstove, politologinja i još mnogo toga. 
U razgovoru s moderatoricom Elom Varošanec Krsnik otkrit će nam kako je živjeti na tri adrese, uronjena u tri kulture i dva jezika, kako hrvatska drama
prolazi u Latinskoj Americi i Španjolskoj, te što imaju zajedničko politologija i prevođenje.

Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Feb 23, 2022 06:00 PM Vienna
Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/84683804273?pwd=c3dQOCszRm1uSW96RERYc2lQSHM1dz09
Meeting ID: 846 8380 4273
Passcode: 399797

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 16. veljače u 18 sati na Zoomu

U srijedu 16. veljače u 18 sati na Zoomu održat će se treći razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu.
 
U središtu pozornosti bit će Radovan Lučić, književni prevoditelj s nizozemskog koji već trideset godina živi u Amsterdamu gdje i predaje na tamošnjem sveučilištu na odsjeku za slavenske jezike. Prevodio je djela nekih od najznačajnijih nizozemskih autora, poput Ceesa Nootebooma, Willema Frederika Hermansa, Ilje Leonarda Pfijffera... Autor je i prvog hrvatsko-nizozemskog rječnika.
U razgovoru s moderatoricom Romanom Perečinec  otkrit će nam kakvo je iskustvo bilo prevoditi Pfijfferove romane, koliko je trajao rad na rječniku, prati li domaću književnu produkciju i koji su izazovi prevođenja dječje književnosti. 


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Feb 16, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/82408329955?pwd=QnVMckN4NVIzK0NldVBIODdXV2ZUQT09

Meeting ID: 824 0832 9955
Passcode: 698373

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, petak 11. veljače u 18 sati na Zoomu

U petak 11. veljače u 18 sati na Zoomu održat će se drugi razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu.

U središtu pozornosti bit će Anita Vuco, književna prevoditeljica, spisateljica, pjesnikinja i urednica. U razgovoru s moderatorom Deanom Trdakom otkrit će nam kako je biti između jezika i kultura, kako nas vide Talijani, kako je bilo prevoditi Krležu, koje knjige planira objaviti u biblioteci koju uređuje i kako je to prevoditi vlastite tekstove.


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Feb 11, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/87919649180?pwd=M0VkOGdLbjNKNjJ1bzg4RDhyanhKUT09

Meeting ID: 879 1964 9180
Passcode: 226891

---

Književni prevodioci na vašem ekranu, srijeda 2. veljače u 18 sati na Zoomu

U srijedu 2. veljače u 18 sati na Zoomu održat će se prvi razgovor iz niza Književni prevodioci na vašem ekranu.

U središtu pozornosti bit će Barbara Martinec, književna prevoditeljica s francuskog jezika koja od 2012. godine živi u Francuskoj. Barbara je među ostalim na hrvatski prenijela dva djela jednog od najcjenjenijih francuskih esejista i književnika, filozofa Pascala Brucknera. Surađivala je sa Zlatkom Crnkovićem i Irenom Lukšić.
U razgovoru s moderatoricom Laticom Bilopavlović Vuković otkrit će nam bavi li se i dalje prevođenjem i kojim se iskustvom najviše ponosi, koji su joj planovi za budućnost te radi li na promociji hrvatskih autora u Francuskoj i kad će početi prevoditi na francuski.


Topic: Književni prevodioci na vašem ekranu
Time: Feb 2, 2022 06:00 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/81128531014?pwd=VHJKNk1LTXh3c1c3b0pITVErSFk5UT09

Meeting ID: 811 2853 1014
Passcode: 342278

---

Tribina Litterarum translatio

---

U prevodilačkom ringu: Edin Badić i Sandra Ljubas

---

Tribina Litterarum translatio - 6. prosinca 2021. - Ana Badurina

---

Tribina Litterarum translatio - 8. studenog 2021. - Patricija Horvat

U ponedjeljak 8. studenog 2021. održat će se tribina iz niza Litterarum translatio.

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će Patricija Horvat, čije odlične prijevode s njemačkog i engleskog možemo naći i pod imenom Patricija Vodopija. Aktivna je članica DHKP-a, a osim što je vrsna i cijenjena književna prevoditeljica, Patricija Horvat je i konferencijska prevoditeljica te voditeljica i moderatorica raznih književnih događanja u Splitu. U velikom opusu njezinih prijevoda među najnovijima se po kvaliteti prijevoda ali i po popularnosti ističu knjige Sally Rooney i Johna Williamsa.

U razgovoru s moderatoricom Larom Hölbling Matković otkrit će nam svoja razmišljanja o prevođenju, radnim uvjetima i načinu života književne prevoditeljice ali i otkriti što ju je ponukalo da se upusti u te vode i što bi poručila onima koji tek počinju.

Tribina će se i snimati, pa ćete je, u slučaju da ne možete doći, moći naknadno pogledati na našem YouTube kanalu.

Radujemo se vašem dolasku! 

---

U prevodilačkom ringu - Anda Bukvić Pažin i Lara Hölbling Matković

Pridružite nam se na još jednom "Prevodilačkom ringu" u četvrtak, 30. rujna u 17.30 sati, kako bismo zajedno obilježili Međunarodni dan prevodilaca. 

Podaci za pristup susretu putem Zooma su sljedeći:

Topic: U prevodilačkom ringu: Anda Bukvić Pažin i Lara Hölbling Matković
Time: Sep 30, 2021 05:30 PM Vienna

Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/86270188918?pwd=QVljQ2hvOVZFbnQxYm9XQWRqSmVLZz09

Meeting ID: 862 7018 8918
Passcode: 207012

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - 9. lipnja u 20 sati, Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17, Zagreb

---

Okrugli stol "Prevoditelj kao autor: ima li pravo na prava?", 1. lipnja 2021. u 18 sati, Zoom

U nizu dosadašnjih događanja u sklopu projekta "Književno prevođenje pod lupom" mogli smo tijekom Radionice književnog prevođenja steći uvid u specifičnu i kreativnu strukovno-umjetničku narav književnog prevođenja, U prevodilačkom ringu uvjeriti se u jedinstvenost prevodilačkog procesa, te se kroz četiri razgovora upitati Koga čitamo?, to jest postoji li i možemo li steći prijevodnu kritiku.

Preostaje nam još pokušati doznati i što znači biti onaj koga se čita, je li prevoditelj doista autor i što znače autorska prava u svijetu knjige i književnog prevođenja.

 

Pozivamo vas stoga na okrugli stol

Prevoditelj kao autor: ima li pravo na prava?

koji će se održati 1. lipnja 2021. u 18 h na Zoomu.

Pridružite nam se putem Zooma na adresi:

 https://zoom.us/j/93349000346?pwd=U1dwQS9oOEtvRHgxUkV3MlBKWEUzQT09

Meeting ID: 933 4900 0346
Passcode: 168364
 

O najvažnijim pitanjima autorskih prava prevoditelja razgovarat će izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posebna savjetnica ministrice kulture i medija i voditeljica radne skupine za pripremu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, nagrađivani prevoditelj Andy Jelčić i Ivan Sršen, suvlasnik nakladničke kuće i autorske agencije "Sandorf". Razgovor će moderirati Lea Kovács.


 

Okrugli stol „Prevoditelj kao autor: ima li pravo na prava?“ odvija se u suradnji s Društvom hrvatskih audiovizualnih prevoditelja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

---

U prevodilačkom ringu - Ivana Ostojčić i Igor Buljan

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID): 925 7707 8052

lozinka: 114646

---

Tribina Litterarum translatio

U ponedjeljak 17. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književni prevodilac, kazalištarac i književnik Pero Mioč.

Riječ je o uglednom književnom prevodiocu s poljskoga i još nekih slavenskih jezika koji je svoj profesionalni radni vijek uspješno oblikovao kao kazališni režiser, glumac i ravnatelj, a značajan je trag ostavio i na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. O svim ovim oblicima njegova umjetničkog djelovanja s njim će razgovarati moderator i osmislitelj ove tribine Sead Muhamedagić. Čut ćemo ovom prilikom ulomke iz Miočevih književnih prijevoda kao i iz njegova vlastitoga književnog stvaralaštva.

Stoga vas, drage kolegice i kolege, u ime organizatora ove tribine radosno pozivam da nam se uz pridržavanje aktualnih epidemioloških mjera (obavezno nošenje maske, dezinfekcija ruku i  upisivanje na listu posjetitelja na ulazu u knjižnicu) ovaj put i uživo pridružite, a opuštena ugođajnost i neobičan literarni užitak ni ovaj put nedvojbeno neće izostati.

Ovaj program se realizira u Godini čitanja, a financijski ga podržavaju Ministarstvo kulture i medija te Grad Zagreb. 

---

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći - 26. travnja u 20 sati

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći

 

Kad ih pisci i spisateljice dovrše, književna djela započinju svoj život. U tome životu nakon prvog pisanja, književni kritičari i književni prevoditelji imaju sličnu ulogu: i jedni i drugi proširuju izvornik i osiguravaju mu daljnje živote.

U tim zajedničkim interesima i nastojanjima, prijevodna kritika može odigrati veliku ulogu. U nizu razgovora s književnim prevoditeljima i prevoditeljicama te kritičarima i kritičarkama istražit ćemo:

Je li prijevodna kritika isto što i kritika prijevoda?
Mora li dobar prijevod biti nevidljiv?
Kako bi mogla izgledati književna kritika koja uzima prevedenost djela u obzir?

Gošće trećeg susreta "Koga čitamo?" bit će Lara Hölbling Matković i Nataša Govedić, a razgovor će moderirati Anda Bukvić Pažin. 
Razgovor će se održati 26. travnja u 20 sati u Frakturinoj knjižari, Kneza Mislava 17, uz provođenje i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, a broj posjetitelja bit će ograničen na 12, stoga vas molimo da se što prije prijavite na promocije@fraktura.hr.

Razgovor ćete moći pratiti uživo i na YouTube kanalu Fraktura Najbolja Literatura i na FB profilu Fraktura – najbolja literatura.
 

Razgovori "Koga čitamo?" održavaju se u sklopu projekta Društva hrvatskih književnih prevodilaca "Književno prevođenje pod lupom", a u suradnji s Frakturom, Hrvatskim društvom pisaca te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

---

U prevodilačkom ringu - Snježana Husić i Željka Černok

Pridružite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi: 

https://zoom.us/j/96490673722?pwd=aDZ3a0wwK1NOeUZKc2ZQcXNEQ0ZrZz09

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID): 964 9067 3722
lozinka: 365792

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

---

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći - drugi susret, 29. ožujka u 20 sati

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći

 

Kad ih pisci i spisateljice dovrše, književna djela započinju svoj život. U tome životu nakon prvog pisanja, književni kritičari i književni prevoditelji imaju sličnu ulogu: i jedni i drugi proširuju izvornik i osiguravaju mu daljnje živote.

U tim zajedničkim interesima i nastojanjima, prijevodna kritika može odigrati veliku ulogu. U nizu razgovora s književnim prevoditeljima i prevoditeljicama te kritičarima i kritičarkama istražit ćemo:

Je li prijevodna kritika isto što i kritika prijevoda?
Mora li dobar prijevod biti nevidljiv?
Kako bi mogla izgledati književna kritika koja uzima prevedenost djela u obzir?

Gosti drugog susreta "Koga čitamo?" bit će Andy Jelčić i Tomislav Brlek, a razgovor će moderirati Anda Bukvić Pažin. Razgovor će se održati 29. ožujka u 20 sati u Frakturinoj knjižari, Kneza Mislava 17, uz provođenje i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, a broj posjetitelja bit će ograničen na 12, stoga vas molimo da se što prije prijavite na promocije@fraktura.hr.
Razgovor ćete moći pratiti uživo i na YouTube kanalu Fraktura Najbolja Literatura i na FB profilu Fraktura – najbolja literatura.
 

Razgovori "Koga čitamo?" održavaju se u sklopu projekta Društva hrvatskih književnih prevodilaca "Književno prevođenje pod lupom", a u suradnji s Frakturom, Hrvatskim društvom pisaca te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

---

U prevodilačkom ringu - Anja Majnarić i Mišo Grundler

Priključite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi: 

https://zoom.us/j/99395607966?pwd=K2JZTGQrSWJvWjZxZU5FVUJPQ0gyZz09

uz identifikacijsku šifru: 993 9560 7966

lozinka: 715567

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

---

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći - prvi susret online, 22. veljače u 20 sati

Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći

Kad ih pisci i spisateljice dovrše, književna djela započinju svoj život. U tome životu nakon prvog pisanja, književni kritičari i književni prevoditelji imaju sličnu ulogu: i jedni i drugi proširuju izvornik i osiguravaju mu daljnje živote.

U tim zajedničkim interesima i nastojanjima, prijevodna kritika može odigrati veliku ulogu. U nizu razgovora s književnim prevoditeljima i prevoditeljicama te kritičarima i kritičarkama istražit ćemo:

Je li prijevodna kritika isto što i kritika prijevoda?
Mora li dobar prijevod biti nevidljiv?
Kako bi mogla izgledati književna kritika koja uzima prevedenost djela u obzir?

Gošće prvog susreta "Koga čitamo?" bit će Marija Ott Franolić i Vanda Mikšić, a razgovor će moderirati Anda Bukvić Pažin. Razgovor 22. veljače u 20 sati možete pratiti uživo na YouTube kanalu Fraktura Najbolja Literatura i na FB profilu Fraktura – najbolja literatura.

Razgovori "Koga čitamo?" održavaju se u sklopu projekta Društva hrvatskih književnih prevodilaca "Književno prevođenje pod lupom", a u suradnji s Frakturom, Hrvatskim društvom pisaca te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - Nottingham na Zoomu - 2. 12. 2020. u 18 sati, platforma za videosastanke Zoom

Priključite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi:

https://zoom.us/j/4409586578?pwd=UitBR1kwdjMvQWV5WW96WkJhaTlYQT09 

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID): 440 958 6578
lozinka: 0rZ0Wy

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

---

U prevodilačkom ringu - Ana Stanić i Ela Varošanec Krsnik

Književno prevođenje u pravilu je samotan proces, a čitateljska javnost uvijek ima uvid u gotov, konačan proizvod, dok sve faze prevodilačkog procesa redovito ostaju skrivene i odvijaju se u dijalogu prevoditelja s tekstom. Jednako tako, kad je prijevod objavljen, čitatelji ga prihvate kao jedinu moguću verziju, jedinu opciju da se autorski glas iz izvornika prenese u ciljni tekst. 

Ali je li to doista tako? Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom, birati iz niza opcija koje prevoditelji sami sebi nude.

Na koji način ti procesi teku pokazat će nam Ana Stanić i Ela Varošanec Krsnik, koje će se okušati u prijevodu ulomka iz romana Ricarda Piglije Respiración artificial. 

 Hispanistički "dvoboj" održat će se u ponedjeljak 30. studenog u 18 sati na internetskoj platformi za videosastanke Zoom, a moderirat će ga Roman Simić.

Znamo da vam je dosta računala i da ste prilično zoomorni, ali kliknite 

 

https://zoom.us/j/96304056733?pwd=cllLc3Q0dUZrZCtrWjRsWFdPTzhrQT09  

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID) 963 0405 6733

i lozinku (Passcode) 727310

Bit će i poučno i zabavno.

 

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

 

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - Pula na Zoomu - 11. 11. 2020. u 18 sati, platforma za videosastanke Zoom

Priključite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi: 
 
https://zoom.us/j/99501731583?pwd=TGVjbUkyQ2VsbTAxcU1UNEU3NTFIUT09

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID) 995 0173 1583
lozinka: 373042

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - 9. studenog u 20 sati, Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17, Zagreb

---

Tribina Litterarum translatio - listopad 2020.

 
U utorak 13. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         
 
U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 20.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena književna prevoditeljica Nataša Medved. Riječ je o prevoditeljici koja je s njemačkoga i francuskog jezika prevela niz proznih i teorijskih djela trajne vrijednosti.
 
S nama će biti književno-prevodilačka entuzijastica koja se u međuvremenu profilirala u prokušanu urednicu. Tako ona između ostaloga kao izvršna urednica i priređivačica vodi brigu o knjigama koje izlaze u izdanju naše strukovno-umjetničke udruge.
 
U razgovoru što će ga s našom uglednom kolegicom voditi moderator Sead Muhamedagić čut ćemo što ju je privuklo bavljenju književnim prevođenjem, a saznat ćemo i kako se književna prevoditeljica osjeća u žrvnju između njemačkoga i francuskog s jedne te hrvatskog jezika s druge strane. Dotaknut ćemo se i njezinih uredničkih iskustava. Sve će to biti  garnirano ulomcima iz njezinih prijevoda s dvaju spomenutih jezika.
 





 
 

---

U prevodilačkom ringu: Tatjana Radmilo i Dean Trdak

U prevodilačkom ringu: Tatjana Radmilo i Dean Trdak

Književno prevođenje u pravilu je samotan proces, a čitateljska javnost uvijek ima uvid u gotov, konačan proizvod dok sve faze prevodilačkog procesa redovito ostaju skrivene i odvijaju se u dijalogu prevoditelja s tekstom. Jednako tako, kad je prijevod objavljen, čitatelji ga prihvate kao jedinu moguću verziju, jedinu opciju da se autorski glas iz izvornika prenese u ciljni tekst.
 
Ali je li to doista tako? Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom, birati iz niza opcija koje prevoditelji sami sebi nude.

Prevođenje dramskih tekstova razlikuje se od prevođenja tiskanih knjiga ponajviše po tome što taj tekst prolazi još jednu međufazu između prevoditelja i korisnika, a to je redateljska i glumačka interpretacija. Kako bi ona bila što bliža dramatičarkin_ovoj namjeri, književni prevoditelji_ce uistinu moraju dobro odvagnuti svoje odluke. Jesu li te odluke uvijek jedine ispravne? Jesu li njihove rečenice podložne drukčijim interpretacijama od namjeravane? Jesu li čitljive i glumljive? To ćemo sve doznati iz neobične predstave članova DHKP-a - Prevodilačkog ringa - u kojem će dvoje iskusnih prevoditelja pokazati kako su interpretirali riječi slavnog suvremenog dramatičara Toma Stopparda u djelu Indian Ink.

Dramski dvoboj uprizorit ćemo u četvrtak 8. listopada u 18 sati u parku ispred Bookse, Martićeva 14 d, Zagreb.

Susret moderira Lara Hölbling Matković. 



*** U slučaju lošeg vremena selimo u klub i zbog epidemioloških mjera primamo ograničen broj publike! *** 

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - ponedjeljak 5. listopada 2020. u 18 sati, Book caffe Dnevni boravak, Ciottina 12 a, Rijeka

---

Skup povodom 80. obljetnice smrti Ise Velikanovića - 1. listopada u 15.30 sati, Hrvatski državni arhiv, Marulićev trg 21, Zagreb

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca priređuje povodom 80. obljetnice smrti Ise Velikanovića (1869-1940.), prvoga hrvatskog profesionalnog književnog prevodioca po kojemu je nazvana prestižna nagrada Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za književno prevođenje, poludnevni književno-prevodilački skup koji će se 1. listopada 2020. u trajanju od 15.30 do 17.30 sati održati u prostorijama Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu.

O Velikanovićevim prijevodima s engleskog, njemačkog, ruskog, francuskog i španjolskog jezika s kritičkim će odmakom govoriti naši ugledni književni prevodioci i neofilolozi Andy Jelčić, Ivana Lončar i Lea Kovács, a skup je osmislio i moderirat će ga Sead Muhamedagić.

Želja nam je na ovaj način skrenuti pozornost naše kulturne javnosti na iznimnu važnost ovoga hrvatskog prevodilačkog velikana koji je prijevodima niza književnih remek-djela utro put sustavnom proširivanju hrvatskoga korpusa svjetske književnosti, što se nadasve plodonosno odrazilo na pospješivanje književnog stvaralaštva na hrvatskom jeziku. Proučavanje Velikanovićevih prijevoda što bismo ga ovim skupom željeli potaknuti i intenzivirati nedvojbeno će obogatiti našu još uvijek oskudnu traduktološku literaturu.

Na ovaj će se skup u 18.00 sati nadovezati svečana dodjela Nagrade Iso Velikanović za 2019. godinu.

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - srijeda, 2. 9. 2020. u 18 sati, ŠC Gripe, Split

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - utorak 7. srpnja 2020. u 18 sati, Booksa u parku, Martićeva 14 d

---

U prevodilačkom ringu: Snježana Božin i Romana Perečinec

Književno prevođenje u pravilu je samotan proces, a čitateljska javnost uvijek ima uvid u gotov, konačan proizvod dok sve faze prevodilačkog procesa redovito ostaju skrivene i odvijaju se u dijalogu prevoditelja s tekstom. Jednako tako, kad je prijevod objavljen, čitatelji ga prihvate kao jedinu moguću verziju, jedinu opciju da se autorski glas iz izvornika prenese u ciljni tekst.
 
Ali je li to doista tako? Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom, birati iz niza opcija koje prevoditelji sami sebi nude.
 
Na koji način ti procesi teku pokazat će nam Snježana Božin i Romana Perečinec, koje će se okušati u prijevodu izvatka iz nagrađivanoga romana suvremene njemačke spisateljice i prevoditeljice Esther Kinsky Am Fluß (2014).
Germanistički „dvoboj“ održat će se u ponedjeljak 6. srpnja u 18 sati na internetskoj platformi za videosastanke Zoom, a moderirat će ga Anda Bukvić Pažin.
 
Znamo da vam je dosta računala, i da ste prilično zoomorni, ali kliknite https://zoom.us/j/99061892027 uz identifikacijsku šifru (Meeting ID) 990 6189 2027 - bit će i poučno i zabavno.
 
Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download 

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - 5. srpnja 2020. u 18.30 sati, Ljeto na Štrosu, Strossmayerovo šetalište, Zagreb

---

Održan prvi ovogodišnji "Književni prevoditelj u vašem gradu"

U srijedu 24. lipnja održan je prvi ovogodišnji susret iz niza "Književni prevoditelj u vašem gradu". 

U parku ispred zagrebačke Bookse, tzv. Booksi u parku, slušali smo razgovor ugodni koji je Katarina Penđer vodila s Dinkom Telećanom, a odabrane ulomke iz Dinkove zanimljive bibliografije čitala je glumica Iva Kraljević. 

 Veselimo se sljedećem susretu koji ćemo najaviti uskoro!

---

Književni prevoditelj u vašem gradu - Booksa u parku, 24. lipnja 2020. u 18 sati

Književni prevoditelj u vašem gradu program je koji vam želi približiti autore književnih prijevoda,

ljude koji vam kao suautori donose užitak u čitanju tekstova izvorno napisanih na stranim jezicima.

 

S prevoditeljem Dinkom Telećanom u parku pokraj kipa fra Grge Martića zaigrat ćemo školice, u

razgovoru ugodnom skakutati od njegovih nešto starijih prijevoda sve do najnovijeg prijevoda Blistave

republike španjolskog pisca Andrésa Barbe. Na tom ćemo putu čuti nešto o gliglijskom, kineskom i još

nekim čudesnim jezicima s kojima se prevoditelji susreću u babilonskom metežu. Odabrane ulomke

čitat će glumica Iva Kraljević.

 

 

Datum održavanja: srijeda, 24. lipnja 2020. u 18.00

Mjesto: Booksa u parku, park pokraj kipa fra Grge Martića

Vodi: Katarina Penđer

---

U okviru manifestacije "Booksa u parku" održan susret pod nazivom "Čitam te s užitkom"

U utorak 16. lipnja 2020. u okviru manifestacije “Booksa u parku” održan je prevodilački maraton pod nazivom Čitam te s užitkom. 

U ugodnom ambijentu parka ispred Bookse u čitanju se izmijenilo dvanaestero članica i članova Društva hrvatskih književnih prevodilaca koji su čitali su odabrane, posebno im drage ulomke iz prijevoda svojih kolega.

U programu su sudjelovali Ana Badurina, Anda Bukvić Pažin, Xenia Detoni, Lara Hölbling Matković, Radovan Lučić, Sead Muhamedagić, Romana Perečinec, Mia Pervan, Helen Sinković, Željka Somun, Dean Trdak i Ela Varošanec Krsnik, a čitali su se prijevodi Andyja Jelčića, Deana Trdaka, Željke Černok, Trude Stamać, Ise Velikanovića, Dinka Telećana, Bosiljke Brlečić, Mladena Martića, Vjere Balen-Heidl, Romane Perečinec, Andree Weiss Sadeh i Lade Silađin. Čitali su se klasici, nobelovci, bestseleri, poezija... 

A mi se već zagrijavamo za novi maraton! 

---

Prevodilački maraton "Čitam te s užitkom" - utorak 16. lipnja 2020. u 18 sati, Booksa u parku, Martićeva 14d, Zagreb

Pridružite nam se na prevodilačkom maratonu u utorak, 16. lipnja 2020. u 18.00 sati u okviru manifestacije “Booksa u parku”.

Članice i članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca čitat će odabrane, posebno im drage ulomke iz prijevoda svojih kolega na susretu pod nazivom Čitam te s užitkom.

Dođite u park pred Martićevom 14d i predahnite u društvu vrhunskih književnih prijevoda!

 

Čitaju:

Ana Badurina, Anda Bukvić Pažin, Xenia Detoni, Radovan Lučić, Nataša Medved, Sead Muhamedagić, Romana Perečinec, Mia Pervan, Helen Sinković, Željka Somun, Dean Trdak, Ela Varošanec Krsnik

 

Susret moderira: Ana Badurina

(fotografija preuzeta s https://klub.booksa.hr/tekst/o-nama)

---

U prevodilačkom ringu: Ita Kovač i Željka Somun

Književno prevođenje u pravilu je samotan proces, a čitateljska javnost uvijek ima uvid u gotov, konačan proizvod dok sve faze prevodilačkog procesa redovito ostaju skrivene i odvijaju se u dijalogu prevoditelja s tekstom. Jednako tako, kad je prijevod objavljen, čitatelji ga prihvate kao jedinu moguću verziju, jedinu opciju da se autorski glas iz izvornika prenese u ciljni tekst.

Ali je li to doista tako? Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom, birati iz niza opcija koje prevoditelji sami sebi nude.

Na koji način ti procesi teku pokazat će nam  Ita Kovač i Željka Somun, koje će se okušati u prijevodu ulomka romana Neiges artificielles (2002.) francuskog dramatičara i prozaika Floriana Zellera.

Romanistički „dvoboj“ održat će se u ponedjeljak 13. travnja 2020. u 18 sati - premijerno, na internetskoj platformi za videosastanke Zoom. Priključite nam se sa sigurne udaljenosti, na adresi

https://us04web.zoom.us/j/148255966

uz identifikacijsku šifru (Meeting ID) 148 255 966

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

 

Susret će moderirati Vlatka Valentić.

---

Tribina Litterarum translatio najavljena za 16. ožujka se otkazuje!

Tribina Litterarum translatio najavljena za 16. ožujka u 18 sati, otkazuje se do daljnjeg. 

---

Tribina Litterarum translatio

---

U prevodilačkom ringu: Petra Pugar i Mate Maras

U prevodilačkom ringu: Petra Pugar i Mate Maras

 

Književno prevođenje u pravilu je samotan proces, a čitateljska javnost uvijek ima uvid u gotov, konačan proizvod dok sve faze prevodilačkog procesa redovito ostaju skrivene i odvijaju se u dijalogu prevoditelja s tekstom. Jednako tako, kad je prijevod objavljen, čitatelji ga prihvate kao jedinu moguću verziju, jedinu opciju da se autorski glas iz izvornika prenese u ciljni tekst.

 

Ali je li to doista tako? Prevoditi književni tekst znači donositi jednu informiranu odluku za drugom, birati iz niza opcija koje prevoditelji sami sebi nude.

 

Na koji način ti procesi teku pokazat će nam Petra Pugar i Mate Maras, koji će se okušati u prijevodu kratke priče iz zbirke Assempri, koju je na prijelazu 14. i 15. stoljeća napisao Filippo degli Agazzari.

 

Talijanistički „dvoboj“ održat će se 24. veljače 2020. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, a susret će moderirati Snježana Husić.

 

---

Književno-prevoditeljska večer "Prevoditelji i njihovi pisci"

---

Tribina Litterarum translatio

 U ponedjeljak 27. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.     

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će nove snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Ovom prigodom, čime nastavljamo našu već uvriježenu praksu predstavljanja nedavno primljenih članica i članova DHKP-a, reprezentirat će ih naši stjecajem okolnosti novi, ali u stručnim neofilološkim krugovima afirmirani makedonisti Borislav Pavlovski i Ivica Baković. Naši uvaženi kolege upoznat će nas sa svojom makedonističkom strukom, govorit će o svojim književnoprevodilačkim, pedagoškim i znanstveničkim iskustvima, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihovih književnih prijevoda.

 

U želji da našem članstvu i široj javnosti poimence predstavimo što više naših novih članica i članova, molim kolegice i kolege koji su primljeni u DHKP tijekom posljednje godine dana da po mogućnosti dođu na ovu tribinu koju će i ovaj put u obliku dinamična razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić.

 

---

Tribina Litterarum translatio

U ponedjeljak 2. prosinca na redu je peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.            

 

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena članica i književno-prevodilačka kolegica Irena Gavranović Lukšić.

U razgovoru s moderatorom tribine kolegica Gavranović Lukšić, naša jedina klasična filologinja koja je svoju izobrazbu stekla u Grčkoj, odabranim će nas primjerima iz svojih književnih prijevoda povesti u ugođajnost kod nas recepcijski još uvijek nedovoljno zastupljene (novo!)grčke književnosti. Bit će između ostaloga govora i o specifičnim relacijama između (staro!)grčkog jezika kojim su pisali znameniti filozofi poput Aristotela i Platona i književni velikani kao što su Homer, Eshil, Euripid i Sofoklo te našoj kolegici posebice bliskoga suvremenog grčkog jezika s kojega je hrvatski prijevodni korpus obogatila zapaženim književnim prijevodima.

Stoga vas, drage kolegice i kolege, u ime organizatora ove tribine radosno pozivam da nam se pridružite, a osebujna ugođajnost i nesvakidašnji literarni užitak ni ovaj put zasigurno neće izostati.

 

---

Tribina Tragom prijevoda

 

 TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 11. studenoga 2019. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Ciklus tribina Tragom prijevoda reflektorski snop ustrajno usmjerava na prevoditelje i prevoditeljice koji svojim iznimnim prijevodima obogaćuju književnost na hrvatskom jeziku.

 

Patricija Horvat prevela je pozamašan broj književnih dragulja, a među njima i iznimno popularnog Stonera američkoga spisatelja Johna Willliamsa zahvaljujući kojem je, kako sama kaže, stekla prevoditeljsko “ime”. Premda objavljen 1965., roman je tek pola stoljeća nakon toga prepoznat kao remek-djelo američkog romanopisca te se u svjetsku književnu senzaciju pretvorilo voljom oduševljenih čitatelja među kojima je i glumac Tom Hanks koji je izjavio da je Stoner: “jednostavno roman o tipu koji ode na fakultet i postane predavač. Ali ujedno i jedna od najnevjerojatnijih knjiga na koje ćete ikada naići.” Prevoditeljica će nam odati u čemu je tajna privlačnosti ovog romana i zašto je toliko uživala prevodeći ga.

Tatjana Radmilo prevodi s ruskog i engleskog jezika, a za sebe kaže da je u dugoj i stabilnoj vezi s knjigama, čitanjem i svim što se tiče jezika i prevođenja. Kao književna prevoditeljica predstavit će nam se svojim prijevodom izrazito hvaljenog nagrađivanog debitantskog romana ruske književnice Guzel Jahine Zulejha otvara oči o Tatarki Zulejhi koji majstorski opisuje jedan od najokrutnijih političkih trenutaka u povijesti SSSR-a i veliča volju za životom, žrtvu, hrabrost i ljubav. Govoreći o prevoditeljskom procesu prevoditeljica će nam reći kako je tako uvjerljivo i poetski uspjela prenijeti izrazito filmične opise pejzaža, kako se borila s povijesnom građom romana i bogatim tatarskim folklorom.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

 

 

---

Tribina Litterarum translatio

 

U ponedjeljak 14. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.           

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena književna prevoditeljica Dubravka Sesar. Riječ je o prevoditeljici koja je s raznih slavenskih jezika prevela (prepjevala!) na desetke tisuća stihova koji su svoju trajnu ukoričenost našli u znalački priređenim antologijama. S nama je večeras vrsna lingvistica koja je nakon dugogodišnjega profesorskog rada na Odsjeku zapadnoslavenskih jezika i književnosti još uvijek aktivna kao suradnica HAZU-a te u osobitoj mjeri kao prevoditeljica koja se ne boji umjetničke proze, ali najradije plovi u valovitim vodama poezije. U razgovoru što će ga s našom uglednom kolegicom voditi moderator Sead Muhamedagić čut ćemo između ostaloga na koji ju je način za intenzivno bavljenje književnim prevođenjem osokolio i najzad pridobio naš pokojni počasni član Dušan Karpatsky. Bit će tu mnogo lijepih stihova velikih pjesnika, pa će ljubitelji dobre poezije ovaj put istinski doći na svoje.

---

Tribina Tragom prijevoda

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 16. rujna 2019. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Ciklus tribina Tragom prijevoda reflektorski snop ustrajno usmjerava na prevoditelje i prevoditeljice koji svojim iznimnim prijevodima obogaćuju književnost na hrvatskom jeziku.

 

Igoru Buljanu možemo zahvaliti što na hrvatskom jeziku možemo uživati u djelima jedne od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica, velike majstorice Ljudmile Ulicke. Na rujanskoj tribini predstavit će nam svoj prijevod njezina romana Jakovljeve ljestve (Fraktura, 2019.), obiteljske sage kroz koju nam autorica približava rusko-sovjetsku povijest prošlog i početka ovog stoljeća te povijest svoje obitelji, ali u koju je utkala i vječno filozofsko pitanje ljudske slobode. Od prevoditelja ćemo doznati kako je bilo broditi uzburkanim morem velike priče o malim ljudima koja se oslanja na iskustva tradicionalne ruske literature na svjež i suvremen način.

 

Ita Kovač zaslužna je za hrvatske prijevode romana nestašnog dečka francuske književnosti Frédérica Beigbedera, a svojim će nas prijevodom djela Život bez kraja (Naklada OceanMore, 2018.) odvesti na Zapad, u suvremenu Francusku koja gleda prema budućnosti i vječnosti, u potragu za izvorom mladosti, besmrtnošću i produžavanjem života. Beigbeder ovu veliku temu prožima prepoznatljivim humorom, a intrigantnom pričom, utemeljenom na suvremenim znanstvenim spoznajama o potrazi za mladošću, poziva nas na ozbiljno promišljanje. Prevoditeljica će nam približiti prevodilački proces u kojem se borila s temama poput pomlađivanja stanica, produženjem telomera, ubrizgavanjem matičnih stanica, oksigenacijom krvi, 3D printanjem organa, transplantacijom humaniziranih organa iz svinje, implantatima s umjetnom inteligencijom, fuzijom čovjeka i robota korištenjem digitalno spremljena DNK-a...

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

 

 

 

---

Tribina Litterarum translatio

TRIBINA LITTERARUM TRANSLATIO

u ponedjeljak 20. svibnja 2019. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

 

Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji!

 

U ponedjeljak 20. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

           

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena književna prevoditeljica Ksenija Banović. Riječ je o pregalački veoma agilnoj prevoditeljici koja se filološki profilirala sustavnim prevodilačkim uprisutnjivanjem bugarske književnosti na hrvatskom kulturnom obzorju. U zanimljivom razgovoru što će ga s njom voditi moderator tribine Sead Muhamedagić bit će dotaknuta mnoga nedovoljno obrađivana pitanja iz područja slojevitih, kako književnih tako i izvanknjževnih hrvatsko-bugarskih veza. Upoznat ćemo Ksenijin kvantitativno i kvalitativno respektabilan prevodilački opus iz kojega ćemo čuti nekoliko odabranih prijevodnih ulomaka, a ponešto ćemo doznati i o njezinim hvalevrijednim aktivnostima u vezi sa senzibilizacijskim potencijalima književnosti kao osebujne poveznice među različtim narodima i kulturama. 

 

Stoga vas, drage kolegice i kolege, u ime organizatora ove tribine radosno pozivam da nam se pridružite, a opuštena ugođajnost i neobičan literarni užitak ni ovaj put nedvojbeno neće izostati.

 

 

Moderator tribine:

 

Sead Muhamedagić

---

Tribina tragom prijevoda

TRIBINA TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 15. travnja 2019. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

 

U tribini Tragom prijevoda nastavljamo vam predstavljati ne samo najzanimljivija, već i najrecentnija djela i njihove zanimljive i svestrane prevoditelj/ice.

 

Karl Ove Knausgard odavno više nije samo pisac, već fenomen svjetskog odjeka. Ciklus romana po kojemu ga svi znaju je Moja borba, a sa svih pet njegovih dijelova na hrvatskom izborila se Anja Majnarić. Nakon autobiografskog romana slijedi kvartet godišnjih doba, a Proljeće nam, u pravo vrijeme u godini, dolazi od iste prevoditeljice. S njom ćemo razgovarati o Knausgardu kao instituciji i Knausgardu kao autoru te o njegovim tekstovima i izazovima koje stavlja pred svoje prevoditelje. Proljeće (Oceanmore, 2019.) još nije stiglo u ostale Knjižnice grada Zagreba, tako da će roman biti premijerno predstavljen kako i dolikuje, od strane prevoditeljice koja tekst, uz autora, poznaje najbolje.

 

Iz Norveške odlazimo u svima nama, dijelom nažalost, dijelom nasreću, blisku Irsku. Roman intrigantnog i poetičnog naslova na engleskom, The Thing About December zadržao je i u hrvatskom naslovu jednako zanimljivu i melankoličnu notu. S prosincem (Naklada Ljevak, 2018.) hrvatskoj je čitateljskoj publici prvi put došao potkraj prošle godine, u prijevodu Ivane Ostojčić. S prevoditeljicom ćemo razgovarati o poetici i narativnosti kod irskog autora  Donala Ryana, te o životnim i tekstualnim izazovima s kojima se susrela prevodeći taj kalendarski koncipiran roman koji slika Irsku u doba prosperiteta, i opisuje sve posljedice ekonomskog uzleta na obične, prosječne ljude.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

 

---

Tribina Litterarum translatio

---

Tribina Tragom prijevoda

TRIBINA TRAGOM PRIJEVODA

danas 13. ožujka 2019. u 19.30 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

U prvoj tribini ovogodišnjeg ciklusa svoj prijevod romana Vidiš koliko te volim svestranoga književnika, scenarista i klasičnog filologa Luisa Leantea predstavit će književna prevoditeljica Simona Delić, a umjesto kolegice Koraljke Crnković, koju je nažalost u nastupu spriječila bolest, nastupit će Ana Badurina i predstaviti posljednji dio slavne napuljske tetralogije spisateljice Elene Ferrante, Priču o izgubljenoj djevojčici.

---

Tribina Tragom prijevoda - veljača 2019.

TRIBINA TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 25. veljače 2019. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

 

U prvoj tribini ovogodišnjeg ciklusa upoznat ćemo dvije vrsne prevoditeljice i dva iznimno zanimljiva teksta, koji će nas kriterijima svoga odabira još jedanput podsjetiti zašto je važno krenuti tragom prijevoda i dobiti priliku predstaviti tekstove koji u javnosti nisu dobili prostor koji zaslužuju, ili su ga donekle dobili, ali bi, s obzirom na njihovu važnost, bilo dobro da je toga prostora više.

 

Roman svestranoga književnika, scenarista i klasičnog filologa Luisa Leantea Vidiš koliko te volim u izvorniku je objavljen 2007. g., a kod nas godinu dana poslije. Sa španjolskog ga je za hrvatsku publiku prevela Simona Delić, koja kaže da je riječ o iznimno zanimljivom romanu koji je trebao doprijeti do više čitatelja. S prevoditeljicom ćemo razgovarati o ovome nagrađivanom bestseleru, netipičnom ljubavnom romanu s elementima španjolske kolonijalne povijesti, i o izazovima s kojima se susrela prevodeći tekst koji lirskim, slojevitim jezikom progovara o srazu kultura i društvenih klasa u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća.

 

Sa španjolskog govornog područja odlazimo u suvremenu Grčku, čija je književnost odnedavno sve više zastupljena u hrvatskom prijevodu. Za to možemo zahvaliti i prevoditeljici Koraljki Crnković, koja će nam iz prevodilačke perspektive predstaviti roman Emiliosa Solomua Dnevnik jedne nevjere, za koji je autor nagrađen Europskom nagradom za književnost. Glavni lik u romanu je arheolog, koji traga za ostacima iz vremena od prije 5000 g. pr. Kr., i ujedno za samim sobom. Popratit ćemo ga na tome putu, paralelno u dijalogu s prevoditeljicom slijedeći trag prevoditeljskog procesa, s osvrtom na sve njegove zamke i veselja.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

 

 

 

 

---

Tribina Litterarum translatio - siječanj 2019.

Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji!

 

Iznimno u utorak 22. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će nove snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Ovom prigodom, čime nastavljamo pretrošle godine uvedenu praksu predstavljanja nedavno primljenih članica i članova DHKP-a, reprezentirat će ih naše mlade kolegice Hana Greta Matković i Petra Pugar. Naše uvažene kolegice upoznat će nas sa svojim pogledima na književno prevođenje, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihovih prijevoda.

 

U želji da našem članstvu i široj javnosti poimence predstavimo što više naših novih članica i članova, molim kolegice i kolege koji su primljeni u DHKP tijekom posljednje godine dana da dođu na ovu tribinu.

 

Tribinu će i ovaj put u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić.

 

Stoga vas, drage kolegice i kolege, u ime organizatora ove tribine radosno pozivam da nam se pridružite, a osebujan misaoni i literarni užitak ni ovaj put nedvojbeno neće izostati.

---

Tribina Litterarum translatio - svibanj 2018.

U ponedjeljak 21. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.          

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književni prevodilac Dean Trdak. Riječ je o nagrađivanom prevodiocu koji potpisuje niz zanimljivih, zahtjevno napisanih i lijepo prevedenih književnih djela s engleskog, talijanskog i portugalskog jezika. Bit će to osobita prilika da se u opuštenom razgovoru s ovim veoma komunikativnim kolegom što će ga s njim voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje proizlaze iz njegova književno-prevodilačkog opusa. Na temelju nekoliko odabranih ulomaka steći ćemo konkretne dojmove o izuzetnoj kakvoći njegovih književnih prijevoda. Deana Trdaka ovom ćemo prilikom doživjeti i kao osebujna (prevodilačkog i vokalnog!) interpreta portugalskog fada. Instrumentalnom pratnjom poduprijet će ga virtuozni, kod nas omiljeni portugalski gitarist Pedro Abreu.

Očekujemo vas u velikom broju!

---

Tribina Tragom prijevoda - svibanj 2018.

 

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 7. svibnja 2018. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

 

Ovogodišnji ciklus tribine Tragom prijevoda nastavljamo predstavljanjem djela Traganje za korijenima: osobna antologija talijanskog pjesnika, prevoditelja, pripovjedača, romanopisca i esejista Prima Levija koju je uredio jedan od njegovih prevoditelja na hrvatski jezik, Tvrtko Klarić. U njoj je predstavljeno “trideset autora iz trideset stoljeća pisane riječi” s odabirom kraćeg ulomka iz djela te uz antologičarevo kratko uvodno obrazloženje. Budući da je zagrebačko izdanje te antologije svojevrstan spomenik prevodilačkom zanatu i mnogim, redom vrhunskim prevoditeljima, a pojavilo se točno prije deset godina (2008.), ovoga puta učinit ćemo iznimku i u razgovoru s Tvrtkom Klarićem predstaviti jednu knjigu, ali trideset i jednog pisca i jednako toliko djela te više od dvadeset prevodilaca.

Tribinu moderira Ana Badurina.

---

Najava tribine "Tragom prijevoda" u Dobro jutro, Hrvatska

Pogledajte najavu DHKP-ove tribine "Tragom prijevoda" na Dobro jutro, Hrvatska

S Danijelom Trbović i Mirkom Fodorom razgovarali su prevoditelji Romana Perečinec i Dalibor Joler te moderatorica tribine Anda Bukvić Pažin. 

---

Tribina Litterarum translatio - ožujak 2018.

U ponedjeljak 19. ožujka, u 18.00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5), zbiva se još jedna u nizu tribina iz DHKP-ova ciklusa Litterarum translatio.

U središtu pozornosti ovaj će put biti ugledni hrvatski romanist, književni prevodilac, antologičar, pjesnik i filolog u najširem smislu riječi Mladen Machiedo. S obzirom na impozantnost njegova prevodilačkog opusa u kojemu je u prvom planu poezija, ovom ćemo se prilikom posebice zadržati na njegovu prevođenju vrhunske poezije s talijanskog i drugih romanskih jezika. Bit će također govora i o Machiedovu predanom pedagoškom djelovanju te o njegovu posebnom doprinosu prevođenju hrvatske poezije na talijanski jezik.

U razgovoru što će ga s uvaženim kolegom voditi Sead Muhamedagić bit će dotaknuto još mnogo tema koje će nam barem donekle približiti njegovu radnu svakodnevicu, a saznat ćemo ponešto i o osebujnostima Machiedova pristupa prevođenju poezije.

 

S radošću vas stoga pozivamo da nam se pridružite u što većem broju.

---

Tribina Tragom prijevoda - veljača 2018.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 26. veljače 2018. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

U prvoj tribini u ovogodišnjem ciklusu Tragom prijevoda predstavljamo dvoje svestranih prevoditelja i njihove recentne radove između kojih se proteže ni manje ni više nego pet stoljeća njemačke i svjetske književnosti.

 

Na samom kraju 15. stoljeća objavljeno je najvažnije, najopsežnije, ali i najpopularnije satiričko djelo njemačkog humanista Sebastiana Branta. Riječ je o poetskoj i filozofskoj alegoriji Brod luđaka, koja svoju aktualnost i metaforičku snagu zadržava do danas, a od ovoga je tjedna napokon možemo čitati i na hrvatskom, u prijevodu Dubravka Torjanca.  S prevoditeljem razgovaramo o autoru, o samom tekstu bremenitom višeslojnim značenjima i spletenom od vezanog stiha, o odabiru leksika i najvećim izazovima pred kojima se našao pri prijevodu štiva nastaloga na izmaku srednjeg vijeka, u drukčijem kontekstu i za jednu posve drukčiju publiku.

 

Drugi tekst su intimni zapisi jednoga od najvećih filozofa 20. stoljeća, Waltera Benjamina. Prozni fragmenti nastali su krajem tridesetih godina prošlog stoljeća, a objavljeni su tek nakon autorove smrti pod naslovom Berlinsko djetinjstvo oko 1900. Ovo umjetničko djelo u malom, poetično u jeziku, odsječno u formi i dirljivo u neposrednosti svoje pripovjedačke vizure na hrvatski je prenijela Sanja Lovrenčić. Prevoditeljica će nam ispričati zašto ovaj tekst smatra iznimno lijepim i posebno vrijednim, je li dnevnike lakše ili teže prevoditi s obzirom na njihovu bliskost životu te kako je tražila i na koje sve načine pronašla glas mladoga Waltera Benjamina.

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

---

Tribina Litterarum translatio - siječanj 2018.

U ponedjeljak 22. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će nove snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Ovom prigodom, čime nastavljamo prošle godine uvedenu praksu predstavljanja nedavno primljenih članica i članova DHKP-a, reprezentirat će ih naša mlada kolegica Ivana Jandras Szekeres i uvaženi kolega Damjan Lalović. Ovi naši već afirmirani članovi upoznat će nas sa svojim pogledima na književno prevođenje, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihova prevodilačkog opusa.

Tribinu će i ovaj put u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić.

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Litterarum translatio - prosinac 2017.

U ponedjeljak 4. prosinca na redu je peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.            

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi član i književno-prevodilački kolega Stjepan Pavić. Taj samozatajni franjevac spada u nadasve malobrojnu skupinu naših „klasičara“, tj. onih naših članova koji hrvatski korpus prijevodne književnosti obogaćuju prijevodima s jezikâ na kojima se mudro misli i piše više od dva tisućljeća. Imat ćemo osobitu priliku upoznati se s radom ovoga osebujnog intelektualca kojega će nam u razgovoru s moderatorom tribine predstaviti znalci njegova opusa Željka Čorak i Tonko Maroević.  Čut ćemo također i pokoji ulomak iz Pavićevih prepjeva s latinskog jezika.

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - studeni 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Peta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a ovoga puta bit će govora o književnosti za djecu.

Književnost za djecu, posebno ona za ranu čitalačku i predčitalačku dob često se marginalizira i svodi na razinu trivijalne i infantilne zabave, a knjige i slikovnice u tome kontekstu često poprimaju ulogu igračke ili komercijalnog artikla. Pri tome se zaboravlja da je rana literatura nemjerljivo važna u odgoju budućih čitatelja: djece – budućih odraslih - koja razumiju, vole i cijene pisanu riječ, koja kritički razmišljaju i postavljaju prava pitanja.

U općenito zanemarenoj dječjoj literaturi, mjesto prevoditelja često je marginalno do nepostojeće. I to je poseban problem, ako znamo da je riječ o kompleksnom procesu prijevoda i prilagodbe za posebnu vrstu publike, one najzahtjevnije.

Prijevodi dječje književnosti često se ne daju „ozbiljnim“ prevoditeljima, i to je štetna i potencijalno opasna eskapada. Ali, na svu sreću, iznimki ipak ima, a to su naši gosti u ovom izdanju tribine „Tragom prijevoda“, posvećenoj književnosti za djecu i mlade.

 

Dva konkretna teksta koja ćemo predstaviti su Grimmove bajke za male i velike Philipa Pullmana, u nagrađenom prijevodu Snježane Husić, te slikovnice planetarno popularne Julije Donaldson, a najviše maštovita Što je bubamara čula, u već gotovo kultnom, silno nadahnutom prijevodu Ozrena Doležala. Naši gosti će nam govoriti o ljepoti bavljenja dječjom književnošću na raznim razinama, o tome što im znače prijevodi za male u kontekstu prijevoda za velike, gdje leže najveće zamke i najskliskiji izazovi te što svi zajedno možemo učiniti za bolji i ozbiljniji status ovoga važnog područja.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

---

Tribina Litterarum translatio - listopad 2017.

U ponedjeljak 9. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

        

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književnik, nakladnik i književno-prevodilački kolega Nenad Popović. S obzirom na više od četrdeset godina njegove kontinuirane prisutnosti na hrvatskom i europskom kulturnom obzorju nije ga potrebno posebno predstavljati. Bit će to osobita prilika da se u razgovoru s ovim istinski angažiranim intelektualcem što će ga s njim voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje proizlaze iz njegova esejističkog i književno-prevodilačkog opusa. Bit će govora i o njegovu uredničkom i nakladničkom djelovanju, a čut ćemo i pokoji ulomak iz njegova književnog i prevodilačkog pera.

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - rujan 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Vladimir Zarev, Propast, prijevod: Ksenija Banović, Edicije Božičević 2015.

Vladimir Zarev jedan je od najistaknutijih suvremenih bugarskih prozaista, a njegov romanPropast prije svega je roman o tranziciji. Zarev nam u njemu pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma koji nakon što je „izbila demokracija“ sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje. Ovo je roman koji govori o vremenu cinizma i moralnog sloma, bezdušnosti političke elite i prodaje institucija, nevidljive i vidljive erodirajuće vlasti novca i tajanstvenog „uma“ svjetskog novca. O vremenu kad tjelohranitelji i konobari osnivaju banke, a bivši policajci i političari iz starog režima smišljeno uništavaju državu, paraliziraju pravosudni sistem, dok prostitucija i šverc autima i cigaretama predstavljaju jedinu prosperitetnu branšu. Poznato? Možda i jest, no snaga i magnetska privlačnost Propasti leže u jeziku kojim je roman napisan: njegov njemački prevoditelj Thomass Fram rekao je da je Zarev izvadio bugarski jezik iz čvrstog agregatnog stanja i učinio ga tekućim, lahorastim, prhutavim, skliskim. Prevoditeljica Ksenija Banović ispričat će nam kako se (vrlo vješto) uspjela održati na nogama na tom iznimno skliskom terenu.

 

Saša Stanišić, Uoči slavlja, prijevod: Anda Bukvić Pažin, Fraktura 2017.

U mjestašcu Fürstenfeldeu smještenom u uspavanoj njemačkoj zabiti izloženoj polaganom propadanju, noć je uoči Anindana, svetkovine kojom ni sami mještani ne znaju što slave, no raduju se Anninu spaljivanju. I premda selo naizgled spava, neki njegovi stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner g. Schramm mora donijeti odluku: cigareta ili metak u glavu. Anna leži u tami, sama, okružena oronulom prošlošću svoje obitelji, i pita se što joj je dobro donijelo osamnaest godina provedenih na imanju Geherovih. Mladiću Johannu kod kuće postane neizdrživo, a kad dođe do crkve, začuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar. Noć je probudila uspavane duhove: na površinu izbijaju stare legende i sjećanja. Kroz njih će nas provesti galerija vješto iscizeliranih osebujnih likova koje autor opisuje s mnogo humora. Dodamo li tome da se kritika jednoglasno slaže da je Stanišić vrhunski stilist, spomenemo li neprestanu izmjenu različitih diskursa, jezik 16. i 17. stoljeća, rumunjske turističke vodiče, Malleus Maleficarum, jednog i pol neonacista, gumene bombone i raznovrsna njemačka lisnata tijesta, slikaricu daltonisticu te analizu ponašanja lisice i strukture jelenjih rogova spomenut ćemo samo sićušan dio muka na kojima se našla i s kojima se vrlo vješto snašla prevoditeljica Anda Bukvić Pažin radeći na ovom romanu.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

---

Tribina Litterarum translatio - svibanj 2017.

U ponedjeljak 22. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena književna prevoditeljica Helen Sinković. Riječ je o nagrađivanoj prevoditeljici koja između ostaloga potpisuje hrvatske prijevode zahtjevnih romana dviju nobelovki (Elfriede Jelinek i Herta Müller). Bit će to osobita prilika da se u razgovoru s ovom samozatajnom kolegicom što će ga s njom voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje se nadaju iz njezina književno-prevodilačkog opusa. Na temelju nekoliko odabranih ulomaka steći ćemo konkretne dojmove o izuzetnoj kakvoći njezinih književnih prijevoda.

Radujemo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - travanj 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Treća ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Mark Twain, Broj 44, tajanstveni stranac, prijevod: Vjera Balen-Heidl, Šareni dućan, 2017.

Broj 44, tajanstveni stranac jedno je od posljednjih djela na kojima je radio američki pisac Mark Twain u razdoblju od 1897. do 1904. Napisao je nekoliko verzija istoga djela, a povezuje ih isti, dijabolično šarmantan glavni lik: mladi Sotona. Taj se Sotona zapravo dosta razlikuje od uobičajene predodžbe Nečastivog: predstavlja nam se kao glas istine koji se razračunava i s ljudima i s Bogom, mladi izaslanik kaosa koji je došao na zemlju razotkriti nemilosrdnost, licemjerje, kukavičluk, ludost i krhkost ljudskoga uma. Naša višestruko nagrađivana prevoditeljica Vjera Balen-Heidl ispričat će nam kako se uspjela razračunati s ovoga puta mračnim Markom Twainom i njegovim bajkovitim romanom prožetim pesimističkim viđenjem svijeta.

Nikos Kazantzakis, Pismo Grecu, prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf, 2015.

Nikos Kazantzakis u ovoj fikcionalnoj autobiografiji opisuje svoja promišljanja o filozofskim i egzistencijalnim temama, u obliku pisama upućenih slavnom renesansnom slikaru El Grecu koji je kao i Kazantzakis bio podrijetlom s Krete. Autor vodi unutarnje dijaloge s velikim ličnostima poput Homera, Bude, Krista, Nietzschea i Lenjina, pozivajući čitatelja na putovanje duhovnim naslijeđem, patnjama i nadahnućima ovih velikih mislilaca. Prevoditeljica Koraljka Crnković ispričat će nam kako se nosila s autorovim traganjem za Odgovorima na Pitanje i hrvala s uvijek iznimno bogatim i zahtjevnim jezikom najvažnijeg grčkog pisca 20. stoljeća.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

---

Tribina Tragom prijevoda - ožujak 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

 

Konstantin Vaginov, Jarčeva pjesma, prijevod: Irena Lukšić, Disput 2017.

Konstantin Konstantinovič Vaginov (Sankt Peterburg 1899. – Lenjingrad 1934.) debitirao je 1921. kao pjesnik čija je poezija bila neobična, drukčija od tekuće poetske produkcije, puna hirovitih asocijativnih veza i osebujne dekoracije.

Nakon dvije zbirke pjesama prebacio se na prozu i 1928. objavio roman Jarčeva pjesma, autorefleksivni narativ koji tumači pripovjedni proces. Jarčeva pjesma je i roman s ključem, djelo u kojem pod izmišljenim imenima figuriraju osobe s provjerljivim biografijama s tim da su junaci romana zapravo likovi-tekstovi, kompleksne tvorevine koje nose kulturno pamćenje, određenu simboliku i beskrajne asocijacije na istaknute osobe, njihove sudbine, ideje i način ponašanja. Ovaj je roman, kao i roman o tom romanu, Svistonovljevi poslovi i dani (Trudy i dni Svistonova) te Bambočada iz 1931., naišao na nerazumijevanje kritike.

Vrsna i višestruko nagrađivana prevoditeljica, urednica i spisateljica Irena Lukšić ispričat će nam kako je razbila složene šifre njegova mušićava narativa i pronašla ključ za njegovo razumijevanje i prevođenje.

 

Makis Tsitas, Bog mi je svjedok, prijevod: Irena Gavranović Lukšić, OceanMore 2016.

Makis Tsitas rođen je 1971. godine u grčkom gradu Yiannitsi. Objavio je nekoliko zbirki kratkih priča, ilustriranu knjigu za odrasle i šesnaest knjiga za djecu. Dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost 2014. godine za roman Bog mi je svjedok, dirljiv i urnebesan portret grčkog društva koji vjerno prikazuje njegove brojne boljke i proturječja. Hrisovalántis, simpatičan heroj obdaren smislom za humor i apsurd, nedavno je ostao bez posla i bori se s propadajućim zdravljem. Utjehu pronalazi u obitelji, sestrama i ocu, s kojima živi otkad zna za sebe, dakle preko pedeset godina.

Kako se provela u svijetu Hrisovalántisa, gojaznog šećeraša, sve impotentnijeg ovisnika o prostitutkama, ženomrsca i ksenofoba, ali i pravoslavnog kršćanina koji se proglašava mučenikom, kako se nosila s njegovim sve luđim i apsurdnijim humorom te njegovom nestandardiziranom romanesknom strukturom i lirskim digresijama ispričat će nam njegova prevoditeljica, doktorandica na Odsjeku za novogrčki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, Irena Gavranović Lukšić.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

 

---

Tribina Litterarum translatio - veljača 2017.

 U ponedjeljak 27. veljače na redu je druga ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.  

      

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književni prevodilac, dramaturg, kazališni kritičar i novinar Mladen Martić. Riječ je o jednom od naših najvrsnijih poznavalaca poljske književnosti, a pojam kazalištarac (njem. Theatermacher) slikovito sažima njegovu ljudsku i umjetničku pojavnost. O prevodilačkom opusu našega nagrađivanog kolege govorit će nam doc.dr. Filip Kozina.

 

Tribinu će, kao i uvijek, u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić. 

---

Tribina Tragom prijevoda - veljača 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 13. veljače 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Prva ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. veljače 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Andrej E. Skubic, Samo dođi doma, preveo sa slovenskoga: Božidar Brezinščak Bagola, Alfa, 2016.

Andrej E. Skubic tankoćutan je i kritičan promatrač slovenskog društvenog života. Svrstavaju ga među predstavnike urbane slovenske proze, a on za sebe zna reći da opisuje neku vrstu socijalnog nadrealizma. Ovoga nagrađivanoga pisca i prevoditelja hrvatska je publika već imala priliku upoznati kroz prijevode romana Popcorn (2010) i Koliko si moja? (2015).

Roman Samo dođi doma analizira stanje društva i pojedinca kroz vječnu temu međuljudskih odnosa, i vječno aktualnu temu političkog morala. Ovo je prvi prevodilački susret Skubica i Božidara Brezinščaka Bagole, svestranog autora i prevoditelja s bogatim iskustvom u prevođenju slovenske književnosti. Prevoditelj će nam reći kako se nosio s romanom živahnog multimedijalnog stila punom pop-kulturnih referenci, kako je bilo usko surađivati s autorom te gdje se dodiruje, a gdje razilazi slovenski i hrvatski prozni izričaj.

José Saramago, Kolebanje smrti, preveo s portugalskoga: Dean Trdak, VBZ, 2009.

Rođen 1922., umro 2010., jedan od najčitanijih i najprevođenijih luzitanskih pisaca, 1998. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Najveći autori doista se daju predstaviti u najkraćim rečenicama, ali to je dijelom i stoga što je hrvatska publika dobro upoznata s opusom ovoga velikog portugalskog romanopisca, pjesnika i dramatičara.

Saramago je majstor fantastičnih pretpostavki i fikcionalizacije filozofskih premisa. Iznimno je kontroverzan i kritičan njegov odnos prema katoličkoj crkvi, koji do izražaja dolazi i u romanu Kolebanje smrti. Kako se i kada susreo s tim Saramagovim romanom, zašto smatra da je riječ o vrijednome djelu, kako se nosio s beskrajnim rečenicama, škrtom interpunkcijom i štedljivom uporabom velikih slova – na ta i još poneka pitanja odgovorit će nam Dean Trdak, još jedan svestrani autor i prevoditelj.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

 

---

Tribina Litterarum translatio - siječanj 2017.

U ponedjeljak 30. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će mlade snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju.

Ovom prigodom reprezentirat će ih naše uvažene kolegice Željka Gorički i Lea Kovács. Naše već afirmirane članice upoznat će nas sa svojim pogledima na književno prevođenje, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihova prevodilačkog opusa. Kolegica Gorički predstavit će se kao prevoditeljica zahtjevne proze, a Lea Kovács povest će nas u osebujna prostranstva poezije.

Tribinu će i ovaj put u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić. 

---

Tribina Litterarum translatio - prosinac 2016.

U ponedjeljak 5. prosinca na redu je peta i zadnja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.   

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati bit će predstavljen prevodilački opus našega uvaženog kolege Mate Balića. Riječ je o književnom prevoditelju koji se tijekom tridesetak godina kontinuirana djelovanja profilirao prevođenjem recentne teološke literature (Charden, Ratzinger, Rahner, Moltmann, Gnilka i dr.). Na taj će način ova tribina biti svojevrsno susretište filologije i teologije. 

Matu Balića predstavit će nam ugledni hrvatski teolog, pjesnik i publicist don Anton Šuljić. Tribinu će u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić. 

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - studeni 2016.

     

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 21. studenog 2016. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Posljednja ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 21. studenog 2016. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Frode Grytten, Zapalite kuću, prijevod: Željka Černok, Disput 2015.

Zapalite kuću roman je o britanskoj punk-grupi The Clash, jednoj od najvažnijih glazbenih pojava 70-ih i 80-ih godina i energičnom sastojku pokreta koji je uzdrmao planetu na početku posljednje trećine prošloga stoljeća. Priča započinje scenama sa spektakularnih koncerata u New Yorku 1981., kad su The Clash bili na vrhuncu slave, a završava jednog svibanjskog dana 1976. godine prvim okupljanjem nadobudnog društvanca iz zapadnog Londona u skvotu u Davis Roadu, koje je rezultiralo stvaranjem legendarnog punk-sastava.

"The Clash nisu uspjeli promijeniti svijet, ali su zato promijenili mene", veli Frode Grytten. "Ono što su zastupali slavni pankeri ostalo je ukorijenjeno duboko u meni: opozicija, revolt, energija, ekstaza. The Clash mi je otkrio snagu glasa"– zaključuje autor. I radost pisanja. Sve!

O tome kako su i koliko punk i ovaj roman promijenili njezin prevodilački svijet, razgovarat ćemo s njegovom prevoditeljicom Željkom Černok.

Karl Ove Knausgaard, Moja borba, prijevod: Anja Majnarić, OceanMore 2015.

Na otprilike 3600 stranica podijeljenih u šest tomova norveški pisac Karl Ove Knausgaard je ispričao cijeli jedan život, odnosno svoje iskustvo života. Autor, naime, bespoštedno govori o sebi, o svom životu kao i o svim ljudima koji su u njemu odigrali ili igraju neku (ne nužno važnu) ulogu. Govori o svom djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, odnosu s ocem, njegovoj smrti, vlastitom bračnom životu, roditeljstvu, balansira između prošlosti i sadašnjosti i istražuje višeslojnu prirodu vremena, pamćenja i postojanja. Kritičar The New Republica kaže da je Knausgaardovo djelo „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš vlastite tajne“.

A kako je Knausgaardovim životom plivala i s kojim se strujama najviše borila ispričat će nam njegova prevoditeljica Anja Majnarić.

 

Tribinu moderira Ana Badurina. 

---

Tribina Litterarum translatio - listopad 2016.

U utorak 25. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.       

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati prisustvovat ćete razgovoru o književnom prevođenju iz očišta našega uvaženog kolege, akademika Tonka Maroevića. Nipošto ne podcjenjujući duboku filološku utemeljenost književnog prevođenja, iz razgovora će biti razvidni i neki drugi itekako važni aspekti književnog prevođenja koji su specifični za Maroevićevo bavljenje ovim nadasve suptilnim uranjanjem u poeziju koja se ne stidi svoga hrvatskog prijevodnog ruha.

 

Razgovor će voditi moderator tribine Sead Muhamedagić, a Maroević će svoj prevodilački opus predstaviti interpretativnim čitanjem odabranih ulomaka iz svojih književnih prijevoda.

 

Stoga vas, drage kolegice i kolege, u ime organizatora ove tribine radosno pozivam da nam se pridružite, a osebujan literarni užitak nedvojbeno neće izostati.

 

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - rujan 2016.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 19. rujna 2016. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Treća ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 19. rujna 2016. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

 

Philip Roth, Tragovi na duši, prevela s engleskoga: Ivana Ostojčić, Algoritam, 2015.

 

Hiperproduktivni Philip Roth slovi za jednoga od najvećih i najutjecajnijih američkih pisaca 20. stoljeća, a Tragovi na duši po mnogima su njegov najbolji roman – vrhunac Rothova literarnog i pripovjedačkog dara te kreativnosti. To je priča o cijenjenom klasičnom filologu i sveučilišnom profesoru Colemanu Silku, koji iznenada i nepravedno biva optužen za rasizam, što pokreće cijelu lavinu dramatičnih događaja – od izopćenja i osude kolega i prijatelja, preko nagle smrti supruge, do veze s dvostruko mlađom i nepismenom ženom.

Ovaj roman suptilnih autobiografskih elemenata često se opisuje kao eksplozija literarnih i imaginativnih bravura, ali ovo je prije svega jezični tour de force. O tome kako je bilo probijati se kroz gustiš pridjeva, imenica i dugih zavisnih rečenica te o strategijama prenošenja lingvistički zahtjevnog stila na hrvatski i refleksijama Rothove sintakse u prijevodu razgovarat ćemo s prevoditeljicom Ivanom Ostojčić.

                                                                                                                                                             

George Orwell, Predah, prevela s engleskog: Mia Pervan, Šareni dućan, 2015.

Uzmemo li kao sinonim za tekstualnog Georgea Orwella kanonske romane 1984. i Životinjsku farmu, ovo malo remek-djelo je, na prvi pogled, netipičan Orwell: duhovit, tečan, ali i dalje sa svim karakteristikama njegova satiričnog i vizionarskog stila. Kao prijelomna točka Orwellova opusa, Predah i sam tematizira prijelom: sredovječni glavni junak, George Bowling, treba svježeg zraka u učmaloj sadašnjosti pa ga odluči potražiti povratkom u “izgubljeni zavičaj”. Miješanje sadašnjosti i prošlosti popraćeno je gustim vizionarskim referencama na apokalipsu Drugog svjetskog rata, frapantno preciznima i gotovo sablasnima ako znamo da je roman nastao 1938/39. g.

Roman se čita brzo i lako i naizgled je jednostavna stila, a Mia Pervan će nam govoriti o tome gdje su prevoditeljske zamke takvoga teksta, kakav je bio njezin dijalog s originalom te pred kakvim se stilističkim izazovom našla prenoseći suhi, ali opaki humor i ovu verziju orvelovske satire na hrvatski jezik.

 

 

Tribinu moderira Anda Bukvić.

 

---

Tribina "Litterarum translatio" 9. svibnja u 18 sati, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 9. svibnja i naše će Društvo obilježiti 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea. U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati o ovom će velikanu pisane riječi neprolazna sjaja u okviru dobro vam znane tribine Litterarum translatio s uvaženim kolegom i prijateljem Matom Marasom razgovarati naša predsjednica Petra Mrduljaš Doležal i moderator tribine Sead Muhamedagić.

             Ova svečana prigoda pruža nam priliku da od našega zacijelo prevodilački najupućenijeg znalca Shakespeareova opusa iz prve ruke čujemo kako su izgledala desetljeća intenzivna drugovanja s dramatičarom i pjesnikom o kojemu je napisano bezbroj knjiga, ali ni izdaleka nije sve rečeno.

            Srdačno vas pozivamo da nam se pridružite, a Shakespeare i Maras pobrinut će se za ugođaj koji vas neće razočarati.

Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda 18. travnja 2016. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 18. travnja 2016. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 18. travnja 2016. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

 

Dylan Thomas, U smjeru početka, prijevod: Sanja Lovrenčić, Mala zvona, Zagreb 2014.

Zbirka kratkih priča iz ranog razdoblja stvaranja Dylana Thomasa, engleskog i velškog pjesnika, planetarno poznatog po pjesmama Ne idi krotko u tu blagu noć, I smrt neće gospodstva imat, Fern Hill...

Ja sam pisac priča i pjesama, napisao je Dylan Thomas u jednom pismu kad mu je bilo devetnaest godina. I s pravom, jer u to je doba taj izuzetno talentirani mladić već pisao prve pjesme koje će ga proslaviti i priče objavljene u ovoj knjizi o stotoj godišnjici Thomasova rođenja. I u poeziji i u prozi autora koji sa zanosom otkriva čudesne svjetove riječi pojavljuje se isti opsesivni imaginarij, isti ritmovi, isti unutarnji svijet. Stvarajući svoje gusto tkanje jezičnih slika, Thomas se, ne bez ironije, bavi velikim temama, jedinstvom života i smrti, ljubavlju i ludilom, pretvarajući velški krajolik i motive lokalnih legendi u dojmljiv tekst koji izmiče kategorizacijama.     

 

Antonio Fian, U snu, prijevod: Sead Muhamedagić, ModoFac d.o.o., 2012.

U svojoj zbirci kratkih priča U snu koruški se autor Antonio Fian pozabavio svojim vlastitim snovima. Nije se pritom dao zavarati poznatim shvaćanjem nadrealista o snovima koji su sami po sebi priče. Također se kao pripovjedač nije upuštao u tumačenje snova, nego ih je domišljato koristio kao neobičnu građu za dojmljive priče.

Osim signifikantne formalne kratkoće, ove priče odlikuju se i dopadljivom tematskom šarolikošću. Agensi koji se u njima s izuzetkom autorove supruge (E.) spominju punim imenom i prezimenom stvarni su protagonisti što ih autor godinama susreće unutar austrijskih umjetničkih krugova i naslanjaju se na autorovu realno postojeću svakodnevicu. 

Fianove kratke priče predstavljaju doseg koji unutar ove danas svuda u svijetu izuzetno omiljene književne vrste ide uz bok s ponajboljim kratkim pričama što su tijekom novog tisućljeća nastale na njemačkom jeziku.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

 

 

 

---

Tribina "Litterarum translatio" 21. ožujka u 18 sati, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 21. ožujka nije samo prvi dan kalendarskog proljeća. Toga se dana, naime, u 18.00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) održava još jedna u nizu tribina iz DHKP-ova ciklusa Litterarum translatio.

U središtu pozornosti ovaj će put biti ugledna hrvatska književna prevoditeljica i antologičarka, istaknuta kulturna djelatnica i diplomatkinja Truda Stamać. S obzirom na impozantnost njezina prevodilačkog opusa u kojemu osim brojnih remek-djela koja pripadaju raznorodnim književnim vrstama nalazimo i djela iz područja filozofije, teologije itd., ovom ćemo se prilikom posebice zadržati na njezinu prevođenju vrhunske poezije s posebnim naglaskom na stvaralaštvu austrijskih pjesnikinja i pjesnika.

U razgovoru što će ga s uvaženom kolegicom voditi Sead Muhamedagić bit će dotaknuto još mnogo tema koje će nam barem donekle približiti prevoditeljičinu radnu svakodnevicu, a saznat ćemo ponešto i o osebujnostima njezina pristupa prevođenju.

S radošću vas stoga pozivamo da nam se na prvi dan proljeća pridružite u što većem broju. 

---

Večerašnja tribina Litterarum translatio otkazana!

Tribina Litterarum translatio najavljena za danas 2. prosinca u 18 sati u Bogdanu Ogrizoviću se otkazuje.

---

Tribina 'Litterarum translatio' u srijedu 2. prosinca u 18 sati, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Naša ugledna i široj kulturnoj javnosti poznata članica Mia Pervan već je pola stoljeća kontinuirano prisutna na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Među piscima koje je odjenula u brižljivo istkano prijevodno ruho lijep je broj književnih klasika. Naše uvažene kolegice, anglistica Tatjana Jukić i romanistica Vanda Mikšić predstavit će nam raznovrstan prijevodni opus kojemu je posvećena posljednja ovogodišnja tribina iz niza 'Litterarum translatio'. Tribina će se u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održati u srijedu 2. prosinca s početkom u 18.00 sati.Pridružite se ugodnom razgovoru što će ga i ovaj put moderatorski osmisliti Sead Muhamedagić.Veselimo se vašem dolasku.

---

Večerašnja tribina Tragom prijevoda - otkazana!

---

Tribina Tragom prijevoda - studeni 2015.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u srijedu 18. studenog 2015. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Posljednja ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 18. studenog 2015. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: 

Karl Ove Knausgaard, Moja borba (prva knjiga), prijevod: Anja Majnarić, OceanMore 2015.

U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgaard bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu. Kritičar The New Republica kaže da je Knausgaardovo djelo „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš vlastite tajne“. 

Tribinu moderira Ana Badurina.

---

Tribina Tragom prijevoda - listopad 2015.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 14. listopada 2015. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: 

Vera Mutafčieva, Alkibijad Veliki, prijevod: Ksenija Banović, Sandorf 2015. (u pripremi)

Vera Mutafčieva, bugarska povjesničarka i majstorica povijesnih romana, donosi još jednu intrigantnu priču, ovaj put o Alkibijadu, atenskom državniku, vojskovođi, u kojoj konkretni povijesni događaji vode prema modernom filozofsko-etičkom iščitavanju ljudske sudbine.Alkibijad, Periklov štićenik, Sokratov učenik, čitav život zasipan pažnjom i luksuzom, zasigurno je najkontroverznija ličnost grčkog svijeta krajem V. stoljeća. Narod ga je obožavao zbog rastrošnosti  i čestih pijanki koje je priređivao. No, problemi su nastali kad je ušao u politiku. I to baš u vrijeme Peloponeskog rata. Optužen za skrnavljenje atenskih božanstava (‹415), sklanja se u Spartu, koja na njegov poticaj šalje vojsku na Siciliju i zauzima Dekeleju u Atici. No, zbog sukoba sa spartanskim kraljem Agisom, odlazi u Perziju i otamo započinje pregovore s atenskim zastupnicima o svojem povratku u domovinu (gdje je u odsutnosti osuđen na smrt). Potom preuzima vrhovništvo nad atenskom mornaricom, pobjeđuje Spartance, zauzima Bizantij i Halkedon. Poslije brojnih peripetija, Atena mu sve prašta, a on se, uz najveće počasti, vraća kući jer im je, kao vraški dobar vojskovođa, bio itekako potreban. Ipak je kao nepopravljivi prelivoda, nakon brojnih spletki, život ipak, završio u progonstvu.Kroz sudbinu poznatog vojskovođe i izdajnika autorica nas uvodi u drevnu antiku, dok kroz duboku analizu svoga glavnog lika raskrinkava vrlo dominantnu pojavu modernog čovjeka - alkibijadstvo ili „zvjerski poriv da napraviš baš sve što si zamislio“, no Mutafčieva  na taj način ne restaurira, već problematizira povijest kao ljudsku tvorevinu - nesavršeno i dojmljivo, žestoko i prekrasno. 

Nikos Kazantzakis, Bratoubojice, prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf 2015. (u pripremi)

Radnja romana Bratoubojice smještena je u maleno, zabačeno, grčko selo u vrijeme grčkog Građanskog rata krajem 1944. Većina muškaraca sela, predvođenih kapetanom Drakosom, sinom seoskog svećenika Giannarosa, pridružila se partizanskim odredima u šumi. Veliki je tjedan opterećen krvlju, smrću i svakodnevnim strahotama rata, pater Giannaros osjeća krivnju za sve ljudske grijehe svijeta. Našavši se i sam razapet između protivničkih strana, on ih pokušava uvjeriti u besmisao rata. U tom svom očajničkom pokušaju nađe se na nišanu svoga sina koji je, zaslijepljen višim ciljevima, spreman ubiti vlastitoga oca.Roman govori o ljudima, o svima koji su zaslijepljeni velikim snom o slobodi svoje domovine. U borbi za ostvarenjem svoga sna, oni zauzimaju različite strane, nesvjesni da tako ubijaju svoju braću. Tema ovog Kazantzakisova romana, kao i svih njegovih djela, bezvremenska je i uvijek aktualna jer opisuje svijet koji nestaje u besmislu svakodnevnih ratova kojima se ne nazire kraj. Tribinu moderira Ana Badurina.    

---

Tribina 'Litterarum translatio' u srijedu 7. listopada u 18 sati, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

---

Tribina Tragom prijevoda - svibanj 2015.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Treća ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 18. svibnja 2015. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: Corrado Alvaro, Ljudi s Aspromonta, prijevod i pogovor: Iva Grgić Maroević, Sandorf, 2015.Kratki roman Ljudi s Aspromonta odmah po izlasku 1930. godine naišao je na pozitivan prijem i kod čitatelja i kod kritike, a danas se smatra jednim od klasičnih djela talijanske književnosti dvadesetog stoljeća. Priča je to o pobuni potlačenih i borbi za preživljavanje u surovim uvjetima života u Kalabriji početkom 20. stoljeća. Alvaro nam u njemu pripovijeda o zatvorenom, primitivnom svijetu u kojem su društveni odnosi nemilosrdni, a nepravda golema.  No, to je svijet koji istovremeno posjeduje neke vlastite vrijednosti, ljepotu i skrivene nježnosti. Stoga ga ne smijemo oplakivati, kako je govorio sam Alvaro, nego ga moramo sačuvati od zaborava. Osim Ljudi s Aspromonta, knjiga obuhvaća još dvanaest Alvarovih pripovijedaka pisanih stilom koji današnjim čitateljima jamči užitak i izaziva čudnu nostalgiju za stvarima koje možda nikada nisu ni poznavali.  Elvis Peeters, Utorak, prijevod: Romana Perečinec, Disput, 2014.Anonimni 76-godišnji umirovljenik iz briselskog predgrađa provodi dan obavljajući uhodane svakodnevne rituale. Kroz tok njegove svijesti nižu se epizode iz njegove prošlosti, a sjećanja ovog naizgled običnog umirovljenika otkrivaju nam antijunaka koji pokazuje malo dobrih osobina: bio je silovatelj u mladosti, sitni kriminalac, prometni prijestupnik, ženskar, okrutni plaćenik u Kongu, prevrtljivac koji mijenja strane kako mu se najbolje isplati, osoba koja se ne veže ni za koga i ne ostaje dugo na jednom mjestu, koja ne osjeća povezanost s obitelji. Pred čitateljima je roman o starosti i bolesti, usamljenosti i potrebi za ljubavlju, ali i roman o Kongu koji kroz okrutnost glavnog lika filtrira još uvijek prešućivanu temu belgijske kolonijalne prošlosti. Tribinu moderira Ana Badurina.

---

Tribina 'Litterarum translatio' u srijedu 13. svibnja u 18 sati, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U srijedu 13. svibnja  2015.  s početkom u 18.00 sati tribina Litterarum translatio bit će posvećena našem uvaženom članu Božidaru Brezinščaku Bagoli. Uz to što je vrstan prevoditelj poezije i proze sa slovenskoga na hrvatski i obrnuto (prevodi i s njemačkoga), kolega Bagola je i ugledni hrvatski pjesnik i romanopisac. Stoga vas  s osobitim zadovoljstvom pozivamo na razgovor o njegovu prevodilačkom i literarnom stvaralaštvu. Moderatorovi i autorovi sugovornici tom će prilikom biti sveučilišni profesor dr. Zvonko Kovač i ugledni član DHKP-a i predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač.Tribina će se kao i obično održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).Veselimo se vašem odazivu.

---

Tribina Tragom prijevoda - travanj 2015.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 15. travnja 2015. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: Jorge Amado, Mrtvo more, prijevod: Dean Trdak, Naklada Ljevak, 2014.Roman Mrtvo more brazilskoga pripovjedača Jorgea Amada govori o sudbinama siromašnih ribara i moreplovaca u gradu Salvadoru da Bahiji početkom dvadesetoga stoljeća, o teškom životu punom patnje i stradanja na moru, ali i o ljubavima, ljubomorama, pričama i legendama ljudi čiju je sudbinu jednom za svagda odredilo more. U svijetu napučenom božanstvima iz narodne predaje i afrobrazilske religije candomblé, junaci Mrtvog mora trude se djelovati u skladu sa zakonima prirode i moralnim zakonima zajednice u kojoj hrabrost i odanost predstavljaju najviše vrijednosti. Protagonisti romana su Guma i Lívia, mladi par kojem zavidi cijela zajednica: Guma je hrabar i sposoban moreplovac, a Lívia najljepša žena na dokovima. Ali život na moru pun je pogibelji i Lívia je u neprestanom strahu za Gumin život. Riječi stare pjesme govore kako je „nesretna svaka žena koja pođe za muškarca s mora“. Ženama mornara suđeno je postati udovicama, baš kao što je njihovim supruzima suđeno jednoga dana završiti na dnu mora, gdje ih u zagrljaju čeka božica Iemanjá, majka i ljubavnica svih moreplovaca. Peter Matthiessen, Snježni leopard, prijevod: Mia Pervan, Jesenski i Turk, 2009.Slomljen nakon smrti supruge, s nakanom da ponovno pronađe unutarnje uporište, Peter Matthiessen, pridružio se 1970-ih ekspediciji zoologa Georga Schallera u Dolpo, nepalski dio Himalaje, onomad posljednju oazu izvorne tibetske kulture. Krajolik je čaroban i mističan, kulturno i povijesno naslijeđe fascinantno, a starosjedioci svjedoče o tome koliko je jednostavnost potrebna za sreću. Matthiessen je zen iskušenik pa se njegova potraga za rješenjem koana i tajanstvenim snježnim leopardom pretvara u sažimanje i razumijevanje vlastita života, ali istodobno i smisla ljudske egzistencije općenito. Uz brojne reference na religije, duhovnost, povijest, antropologiju i prirodoslovlje ovaj putopis, sa svojom lirskom i intelektualnom prozom, postao je svjetski klasik, a Matthiessen je stekao naziv književnog šamana. U sjajnom novom prijevodu Mije Pervan, knjiga koja je i u nas stekla kultni status i mnogima promijenila život, vodi vas u danas već nepostojeći svijet. Tribinu moderira Ana Badurina.   

---

Tribina 'Litterarum translatio' u ponedjeljak 30. ožujka u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 30. ožujka u 18.00 sati pridružite nam se na tribini Litterarum translatio u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, kako biste pobliže upoznali uglednoga književnog prevoditelja i lingvista Marka Kovačića. Predstavit će nam ga naša uvažena članica Vjera Balen-Heidl koja se osim književnog prevođenja afirmirala kao prokušana urednica mnogih zapaženih izdanja. Dr. sc. Marko Kovačić između ostaloga će progovoriti o svome istraživačkom radu na području opće lingvistike. Očekuje vas sadržajan i dinamičan razgovor. Vodit će ga moderator tribine Sead Muhamedagić.   Ovu tribinu financijski podupire Ministarstvo kulture.

---

Tribina Tragom prijevoda - veljača 2015.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

18. veljače 2015. u 17.30 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Prva ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 18. veljače 2015. u 17.30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: Gajto Gazdanov,  Noćni putevi, prijevod: Irena Lukšić, Disput 2015.Kao i druga dva ponajbolja romana Gajta Gazdanova, Večer kod Claire i Povijest jednog putovanja, i Noćni putevi  sastavljeni su od niza fragmenata iz svakodnevice ruskog čovjeka u tuđini. Međutim, za razliku od prethodna dva djela, Noćni putevi  kao da su ostali bez one sočne zalihe idealizirane prošlosti koja u prvi plan izbacuje boje, mirise, zvukove i nasmijana lica prošloga života. Ovdje čitatelj susreće grubu stvarnost, Pariz između dva svjetska rata, stavljen u neki drugi nostalgični modus, recimo literarni, gdje se grad doima poput Petrograda Fjodora Mihajloviča Dostojevskog s gladnim i odrpanim spodobama, krojačima, kuharicama, pijancima, posrnulim Sonjama Marmeladovima i Raskoljnikovima, u svakom trenutku spremnima na zločin. Glavni junak, noćni taksist ruskoga podrijetla, čak i izrijekom  priznaje: „Nerijetko sam, vraćajući se poslije noćnog rada kući mrtvim pariškim ulicama, podrobno zamišljao ubojstvo, sve što mu je prethodilo, sve razgovore, nijanse, intonacije, izraz očiju – i kao akteri tih mojih zamišljenih dijaloga mogli su se naći moji slučajni znanci ili prolaznici koje sam iz nekog razloga zapamtio ili, naposljetku, ja osobno u svojstvu ubojice.“ U taksistovoj podsvijesti francuska metropola, golema i zastrašujuća, model je nakazne realnosti u kojoj normalan čovjek teško može zadržati prisebnost i interes prema onome što gleda.Opisujući ambijent i sudbine ruskih emigranata, Gajto Gazdanov sigurno je kročio stazom slavne tradicije visokog realizma XIX. stoljeća, no istodobno se i klonio njegovih kanona. Gazdanovljevo se pismo oslanja na novinsku kroniku, koju miješa s komadićima neposredne realnosti i zastrašujućim slikama iz uzbuđene podsvijesti. Pariz i Petrograd, konkretno vrijeme i mitološki prostor kraja svijeta, patetika i suzdržanost, svjetlo i tama, to je Grad noćnoga taksista, njegova noćna mora. Magični realizam u crno-bijeloj tehnici. Bez početka i kraja. Georges Perec, Život način uporabe, prijevod: Vanda Mikšić, Meandarmedia 2014.Život način uporabe remek je djelo francuskog suvremenog pisca Georgesa Pereca, razigranog melankolika koji je u svoja djela uvijek znao vješto utkati erudiciju, igru i biljege osobnih trauma. Zamislivši jednu parišku zgradu u presjeku, uklonivši joj fasadu, zavirio je u svaku pojedinu prostoriju – od onih podrumskih do mansardnih - minuciozno je opisujući i pripovijedajući o njezinim stanarima, prisutnim ili odsutnim, sadašnjim ili bivšim, najnevjerojatnije priče u širokom rasponu koji ide od krimića do parodije.Jednu od glavnih pripovjednih niti ovih 'romana', kako sam autor naziva ovu svojevrsnu inačicu 'putovanja oko svijeta', čini priča o bogatašu koji je život posvetio izradi akvarela koje zatim pretvara u puzzle ne bi li ih, kad ih složi, vratio u oblik akvarela, a zatim i u prvotno ništavilo. Ali tu je i čitav niz drugih likova svih uzrasta i težnji koji se, kako znaju i umiju, hvataju u koštac sa životom.Narativno napredovanje pritom nije linearno, nego se pokorava izrazito razrađenom sustavu formalnih ograničenja, a ovo u svakom pogledu slojevito djelo prožeto je i brojnim izvantekstualnim te intertekstualnim referencijama i aluzijama, koje će vještom čitateljskom oku priskrbiti dodatni užitak. Tribinu moderira Ana Badurina.   

---

Tribina 'Litterarum translatio' 26. siječnja 2015. u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Osobito nam je zadovoljstvo pozvati vas u ime Upravnog odbora DHKP-a na sljedeću tribinu iz ciklusa Litterarum translatio koja će se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održati u ponedjeljak 26. siječnja u 18.00 sati.Ovom će prigodom naša tribina poslužiti kao vanjski okvir za osebujnu traduktološku svečanost. Naši ugledni članovi Iva Grgić Maroević i Tonko Maroević za tisak su priredili nadasve zanimljiv i za književne prevoditeljice i prevoditelje smjerokazan izbor iz traduktoloških tekstova Josipa Tabaka pod naslovom O prijevodima i prevođenju. Ovo najnovije knjižno izdanje DHKP-a uz spomenute će priređivače predstaviti naša predsjednica Petra Mrduljaš Doležal i moderator tribine Sead Muhamedagić.Veselimo se vašem dolasku!

---

Tribina Tragom prijevoda - prosinac 2014.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA 

15. prosinca 2014. u 18 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Posljednja ovogodišnja tribina “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 15. prosinca 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: Kapetan Mihalis – Sloboda ili Smrt, Nikos Kazantzakis, prev. Irena Gavranović Lukšić, Sandorf 2015.Roman Kapetan Mihalis – Sloboda ili Smrt Kazantzakisova je suvremena Ilijada, epska priča velikog grčkog i europskog klasika (autora Grka Zorbe, Askeze i Posljednjeg Kristovog iskušenja) o borbi Krećana protiv Turaka, odnosno kršćanstva protiv islama, u vrijeme Grčkog rata za nezavisnost u 19. stoljeću. Godine 1889. naime izbija novi ustanak — nadovezujući se na ustanke 1854., 1866. i 1878. godine — koji otok savršene prirodne harmonije, pravi svijet u malome, iznova baca u krvavi kaos. U romanu pratimo junačke zgode kapetana Mihalisa i zakletog mu neprijatelja Nuribega, njegova pobratima turskoga podrijetla. Dok mu se stari otac trudi naučiti barem napisati proročki uzvik «Sloboda ili Smrt», moćni Kapetan Mihalis staje na čelo pobune. Dugo i duboko skrivana strast prema Emine nakratko ga udalji od bitke — danak koji za to plaća velik je te ga vodi od nasilja prema osobnoj žrtvi. Kritičari su roman jednoglasno proglasili remek-djelom majstora čiji likovi u romanu oživljavaju i nastavljaju vječno živjeti u mislima čitatelja.  Pješčana gora, Joanna Bator, prev. Mladen Martić, Fraktura 2013.Jadzia je kći heroja poginulog u Drugom svjetskom ratu, koju majka Zofia, nakon fatalne ozljede ruke, šalje dobrostojećim rođacima u grad. Već na putu prema gradu Jadzia susreće svog budućeg supruga, s kojim će preseliti u socijalistički stambeni kompleks Pješčana gora, gdje će dobiti kćer Dominiku. Mala Dominika potpuno je drugačija od svoje obitelji, a Zofia u njoj konačno pronalazi dio davno izgubljene prošlosti...S puno šarma i humora, roman Pješčana gora donosi priču o tri generacije žena jedne poljske obitelji: Zofiji, žrtvi Drugog svjetskog rata, njenoj kćeri Jadziji i sitnim zadovoljstvima s pomoću kojih preživljava komunistički režim, te unuci Dominiki, koja buntovnim karakterom i talentom za matematiku prevladava nezadovoljavajući život u neadekvatnoj sredini postkomunističke Poljske. Tribinu moderira Ana Badurina.  

Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Tribina 'Litterarum translatio' 1. prosinca u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

S radošću vas pozivamo na još jednu tribinu iz ciklusa Litterarum translatio koju u ponedjeljak 1. prosinca 2014. s početkom u 18.00 sati priređujemo u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5). U središtu pozornosti ovaj je put naša iznimno agilna članica Sanja Lovrenčić. Uz brojne književne prijevode s engleskog, francuskog i njemačkog jezika naša je uvažena  kolegica vrlo zapaženo ime suvremene hrvatske književnosti, a uspješno se bavi i izdavaštvom. O njezinu pregalačkom radu na nekoliko razboja s našom će kolegicom razgovarati ugledna književna znanstvenica i pjesnikinja dr. Lidija Dujić i moderator tribine Sead Muhamedagić.Veselimo se vašem dolasku! 

Ovu tribinu financijski podupire Ministarstvo kulture RH.

---

Tribina Tragom prijevoda - studeni 2014.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

17. studenog 2014. u 18 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragomiznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Treća tribina u ovogodišnjem jesenskom ciklusu održat će se u ponedjeljak 17. studenog 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:Svjetlost iz davnine, John Banville, prev. Mia Pervan, Fraktura 2014.Postoji li razlika između prošlosti i sjećanja i u kojoj mjeri svatko od nas (re)kreira vlastitu prošlost?Načet tugom za tragično preminulom kćeri jedinicom, ostarjeli glumac Alexander Cleave dobiva ulogu u filmu o čovjeku koji nije posve onakav kakvim se prikazuje. Taj će ga angažman nagnati da se prisjeti pedesetih godina prošlog stoljeća kada se kao petnaestogodišnji dječak iz jednog irskog obalnog gradića tajno sastajao s tridesetpetogodišnjom majkom svog najboljeg prijatelja Billyja, gospođom Gray. Premda je njihova priča trajala nepunih pet mjeseci, Alexanderu Cleaveu promijenila je život. Istraga koju će pola stoljeća poslije provesti nad vlastitom prošlošću pokazat će da je za njega malo toga onakvim kakvim se čini i da je svjetlost iz davnine varljiva, podložna mijeni. Jer ono što gledamo sada, baš kao i ono što ljubomorno čuvamo u sjećanju – daleka je prošlost, svjetlost udaljene zvijezde, a upravo to varljivo i drevno svjetlo Banvilleovu će romanu dati nesvakidašnju ljepotu i dubinu kojom osvaja. Oživljavajući davno nestala lica, osvjetljavajući nadanja i strepnje mladosti i zrele dobi, roman Svjetlost iz davnine prati trag žudnje samo da bi nam otkrio moćnu zagonetku ljubavi.Slučaj Džem, Vera Mutafčieva, prev. Ksenija Banović, Sandorf 2015. (u pripremi)Intriga knjige dosta je jednostavna: nakon smrti sultana Mehmeda II. Osvajača 1481. godine, vlast prelazi u ruke njegova sina Bajazida. Njegov drugi sin, princ Džem, erudit, obrazovan i iskusan vojnik, osporava tu vlast i predlaže bratu da podijele carstvo. Bajazid odbija prijedlog i između dvojice braće niče nemilosrdno neprijateljstvo. Za Džema počinje dugogodišnje izgnanstvo te postaje moneta za razmjenu između Istoka i Zapada pri čemu se zaustavlja u Siriji, Egiptu, na Rodosu, u Francuskoj i Rimu gdje ga zadržava Papa Inocent VIII. koji ga je potom predao francuskom kralju Karlu VIII. Umire u Napulju 1495. pod nerazjašnjenim okolnostima.Slučaj Džem nije prvi roman Vere Mutafčieve, ali je prvi roman napisan u posve modernoj pripovjednoj formi. Objavljen je 1966. godine kao prvo bugarsko djelo koje je odlučno presjeklo sve veze sa socijalističkim realizmom – jedinim priznatim pravcem onodobne Bugarske – te postavlja osnove u žanru novopovijesnog romana zbog čega se smatra prekretnicom u žanru romana u polustoljetnom periodu bugarske književnosti, odnosno u razdoblju od 1944. do 1991. godine.Tribinu moderira Ana Badurina.

Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Tribina 'Litterarum translatio' 27. listopada u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Srdačno vas pozivamo na petu tribinu iz niza Litterarum translatio u ponedjeljak, 27. listopada u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.Litterarum translatio, tribina koja u dijaloškoj formi tematizira sve što je u vezi s književnim prevođenjem, i ove akademske godine nastavlja s radom.U središtu pozornosti ovogodišnji je laureat DHKP-a za životno djelo Mate Maras. S uvaženim kolegom kojega nije potrebno posebno predstavljati ovom će zgodom razgovarati Petra Mrduljaš Doležal i moderator tribine Sead Muhamedagić. 

Ovu tribinu financijski podupire Ministarstvo kulture RH.

---

Tribina 'Tragom prijevoda' - listopad 2014.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

15. listopada 2014. u 18 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Listopadska tribina Tragom prijevoda održat će se u srijedu 15. listopada 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi: Paralelne pripovijesti, Péter Nádas, prijevod: Xenia Detoni, Fraktura 2012.U središtu Paralelnih pripovijesti, romana neslućene dubine i širine koji zahvaća dvadesetostoljetnu povijest srednjoeuropskih naroda – Mađara, Židova, Nijemaca i Roma – nalaze se osobne priče trojice prijatelja te njihovih obitelji, prijatelja i poznanika, čije se životne silnice dotiču na najneobičnijim mjestima i u najneočekivanijim situacijama. Mreža osobnih drama, sreća i tragedija koju Nádas plete oko Ágosta Lippaya Lehra, Hansa von Wolkensteina i Andrása Rotta gusta je i proteže se od Berlina 1989. do Budimpešte prije rata pa preko nacističkih logora i eugeničkih instituta do Mađarske revolucije 1956.Paralelne pripovijesti roman su u kojem se savršeno dotiču eros i tanatos, u kojem je tjelesno i seksualno magično spojeno s filozofskim i povijesnim iskustvom. U ovome monumentalnom romanu s nezaboravnim likovima koje osjećamo kao dio svoje osobne povijesti neprestano se suočavamo s osobnim i kolektivnim dvojbama, moralnim pitanjima pravednosti, krivnje, sreće i nesreće. Péter Nádas napisao je knjigu koja opisuje život onakav kakav jest – kaotičan, nabijen strašću i natopljen tjelesnošću. Paralelne pripovijesti nastajale su osamnaest godina i istinsko su djelo književnog majstora koje je čudesno stvarnije od života samoga. Svjetlo za duhove, Joseph O’Connor, prijevod: Alenka Mirković-Nađ, Fraktura 2013.Godine 1907. se u legendarnom dublinskom kazalištu Abbey susreće dvoje ljudi čija će veza protresti grad šaptom i glasinama. Molly Allgood, mlada je, lijepa i buntovna glumica skromna podrijetla, ali s talentom i snom o slavi. Ne nedostaje joj udvarača, ali iza zastora svoga života uvest će samo jednoga, pjesnika i mučaljivoga genija Johna Syngea.No sredovječnog pisca i mladu glumicu ne dijeli samo velika razlika u godinama, staleškoj pripadnosti i vjeroispovijesti. Dijeli ih i karakterni jaz, a njihovoj turbulentnoj, okrutno-nježnoj vezi protive se obje njihove obitelji, društvo i, konačno, sudbina sama.Dok mnogo godina poslije, tonući u izmaglici mamurluka, luta zimskim Londonom i rukama starice prebire po svome albumu s uspomenama, Molly iznova budi duhove – rasplamsava dva iznimna života i strast koja ih je pokretala.Predstava sjena koju nam donosi Irac Joseph O’Connor, jedan od ponajboljih europskih pisaca današnjice, ljubavna je priča zasnovana na istinitim događajima, a svjetlo ovoga romana sačuvalo ju je od zaborava. Tribinu moderira Ana Badurina.  

Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Okrugli stol 'Muke po prevođenju' povodom međunarodnog Dana prevođenja

Dana 30. rujna u 18.30 sati u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac u Sisku održat će se okrugli stol tijekom kojeg će sudionici nastojati ispitati gdje je granica između književnog teksta i autorske književnosti, odgovoriti na pitanje koje su to finese stvarateljskog i prevoditeljskog postupka, mjesta na kojima se razilaze i mjesta na kojima se stapaju.Sudionici su sisački prevoditelji Lidija Milenkov-Ečimović, Jasmin Novljaković, Rada Rojc, Nada Ivanković i Renata Rupčić a susret će moderirati Ljiljana Š orgić.

---

Tribina 'Tragom prijevoda' - rujan 2014.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA15. rujna 2014. u 18 sati,u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Rujanska tribina Tragom prijevoda održat će se u ponedjeljak 15. rujna 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:Pripovjedač priča, Mario Vargas Llosa, prev. Simona Delić, Profil, 2013.Roman Pripovjedač priča peruanskog nobelovca Vargasa Llose donosi nam dva narativna toka. U prvome autobiografski pripovjedač na jednoj izložbi u Firenci vidi fotografiju Indijanaca Machiguenga, koje je posjetio prije dvadeset godina. Retrospekcijom se vraća u prošlost, u doba studentskoga prijateljevanja sa Saúlom Zuratom, koji je poslije nestao negdje u Amazoni. Taj se pripovjedni niz prepleće s poglavljima u kojima se pripovijeda o kozmologiji, običajima i kulturi Indijanaca Machiguenga, jednog od amazonskih plemena čija je povijest ispunjena nasiljem, istrebljenjem i marginalizacijom.Ovaj roman kritičari su prepoznali kao egzemplarno djelo magijskog realizma u kojem Mario Vargas Llosa umješno prepliće zbilju i fikciju, mitsko i fantastično, pri čemu 'magijsko-realistička'? nije samo čudesna zbilja Amazone i amazonskih Indijanaca nego i sama narativna elaboracija. Nasljedujući antropološku tradiciju latinskoameričkog romana, vješto uplećući autobiografske elemente u fikciju, Vargas Llosa u ovom romanu problematizira i uklapanje Indijanaca (lingvističko, političko) u službenu hispanofonu kulturu Perua.Nitko više ne piše pisma, Vinko Möderndorfer, prev. Božidar Brezinščak Bagola, Alfa, 2014.Iván, prevoditelj krimića i glavni junak romana Nitko više ne piše pisma, jednog dana u poštanskom sandučiću nalazi bijelu omotnicu na kojoj je sitnim krasopisom ispisano njegovo ime. Neočekivano pismo vraća ga trideset godina unazad kad je u gimnaziji bio dio 'legendarne trojke' skupa s Pavlom i Sonjom. No poslije mature krenuli su svaki svojim putem, a među njima je ostalo nešto nerazjašnjeno, nedovršeno, prešućeno. Tako započinje radnja romana u kojem autor donosi znalački doziranu mješavinu detektivske priče, humora, šokantnih ulomaka iz poznatih krimića, te erotike i melodramske potresenosti.Nakon nekoliko uvodnih poglavlja prožetih nimalo utješnim prisjećanjima, Iván se otvoreno suočava s pismom u kojem mu Pavle javlja da je njihova kolegica Sonja umrla. Autor postupno razotkriva tamnu pozadinu trojke koja nije bila ništa drugo do 'bijedan ljubavni trokut'. Tajna Sonjina nestanka tjera Ivána da mirno sasluša nevjerojatne priče brojnih sugovornika, da otvori oči i vidi što se to s njima zapravo događalo. Roman završava otkrivanjem tajne o nestaloj Sonji, razotkrivanjem raznih nečasnih djela dvojice školskih prijatelja, njihova ljubomornog zavaravanja. Suočeni s istinom o Sonji, Iván i Pavle napokon pronalaze sebe.Tribinu moderira: Ana Badurina

Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Tribina 'Tragom prijevoda' - travanj 2014.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

28. travnja 2014. u 18 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kapkoja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Prva ovogodišnja tribina Tragom prijevoda održat će se u ponedjeljak 28. travnja 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:Bijesne ovce, Katja Lange-Müller, prev. Štefica Martić, Fraktura, 2013.Soja Krüger, kći istaknute partijske funkcionarke u Istočnom Berlinu, prebjegla je sredinom osamdesetih u zapadni dio grada gdje na pragu četrdesete živi od pomoći za nezaposlene, a budžet upotpunjuje prodajući na crno cvijeće na jednome štandu. Jednog dana nalijeće na dva zgodna mladića razuzdanog ponašanja i s neobičnim sjajem u zjenicama te unatoč svojoj neuglednoj vanjštini privlači njihovu pozornost. Dogovaraju izlazak nakon kojeg će Harry, jedan od njih dvojice, postati središte njezina svijeta. Nakon početne idile Soja saznaje da je Harry na uvjetnoj slobodi, a prijeti mu povratak u zatvor jer se ponovno drogira. Soja mu odlučuje pomoći, no Harry otkriva da je HIV-pozitivan zbog čega se vraća drogi i naposljetku umire od side. Soja nasljeđuje njegove stvari među kojima pronalazi bilježnicu s Harryjevim bilješkama o brojnim temama iz njihove zajedničke prošlosti, ali u kojoj se ni na jednome mjestu ne spominje njezino ime te odlučuje ispričati njihovu priču.Katja Lange-Müller napisala je furiozan roman ispričan u prvom licu koji na potresan i poetičan način pripovijeda o nesretnoj ljubavnoj vezi koja predstavlja najradosnije razdoblje u životu jedne žene ovisne o ljubavi.Roman s kokainom, Mihail Agejev, prev. Irena Lukšić, Disput 2013.Roman s kokainom psihološka je proza u kojoj pripovjedač Vadim Maslenikov prikazuje svoje moralno i tjelesno propadanje tijekom burnih godina ruske povijesti.Priča počinje 1914. godine kad junak ima šesnaest godina i mašta o budućnosti u kojoj će biti znamenit odvjetnik i bogataš. U prvom poglavlju pod naslovom Gimnazija Vadim Maslenikov opisuje razdoblje svojega formiranja i svoje školske kolege te istovremeno iscrtava tipove koji daju ton društveno-političkoj zbilji dorevolucionarne Rusije.U drugom poglavlju naslovljenom Sonja otkrivamo Vadimov ljubavni odnos sa starijom udanom gospođom, nezadovoljnom ženom u potrazi za pravim vrijednostima života koja u Vadimu vidi iskricu dječačke neiskvarenosti i iskrenosti. Počeli su se intenzivno sastajati, no u ključnom trenutku, kad su trebali realizirati ljubav, on je odglumio nesvjesticu što je označilo kraj njihove veze.Osjećaj odbačenosti Vadim Maslenikov radikalno je dočarao u trećem poglavlju, Kokain, u kojem nastavlja svoju potragu za srećom i smislom u sasvim drugom ambijentu, u kokainskom svijetu.U četvrtom poglavlju, Misli, pripovjedač se javlja iz grotesknog odslika stvarnosti, iz narkomanskog ludila i noćne more, gdje su ljudi i situacije postavljeni tako da ga upozore na propast u koju srlja.Vadim Maslenikov slaba je ličnost, podvojen karakter poput Arkadija Dolgorukog iz Mladića F. M. Dostojevskog. Kritika je često uspoređivala Roman s kokainom i spomenuto djelo Dostojevskog, poglavito motiv odbačene majke, sklonost intenzivnom samopromatranju, težnju za društvenom afirmacijom, simpatiju prema „krotkim“ ženama te podudarnosti između činjenica iz života autora i postupaka glavnih junaka.Moderatorica: Ana Badurina 

Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Tribina Tragom prijevoda u Bogdanu Ogrizoviću

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

28. travnja 2014. u 18 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Prva ovogodišnja tribina Tragom prijevoda održat će se u ponedjeljak 28. travnja 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Bijesne ovce, Katja Lange-Müller, prev. Š tefica Martić, Fraktura, 2013.

Soja Krüger, kći istaknute partijske funkcionarke u Istočnom Berlinu, prebjegla je sredinom osamdesetih u zapadni dio grada gdje na pragu četrdesete živi od pomoći za nezaposlene, a budžet upotpunjuje prodajući na crno cvijeće na jednome štandu. Jednog dana nalijeće na dva zgodna mladića razuzdanog ponašanja i s neobičnim sjajem u zjenicama te unatoč svojoj neuglednoj vanjštini privlači njihovu pozornost. Dogovaraju izlazak nakon kojeg će Harry, jedan od njih dvojice, postati središte njezina svijeta. Nakon početne idile Soja saznaje da je Harry  na uvjetnoj slobodi, a prijeti mu povratak u zatvor jer se ponovno drogira. Soja mu odlučuje pomoći, no Harry otkriva da je HIV-pozitivan zbog čega se vraća drogi i naposljetku umire od side. Soja nasljeđuje njegove stvari među kojima pronalazi bilježnicu s Harryjevim bilješkama o brojnim temama iz njihove zajedničke prošlosti, ali u kojoj se ni na jednome mjestu ne spominje njezino ime te odlučuje ispričati njihovu priču.

Katja Lange-Müller napisala je furiozan roman ispričan u prvom licu koji na potresan i poetičan način pripovijeda o nesretnoj ljubavnoj vezi koja predstavlja najradosnije razdoblje u životu jedne žene ovisne o ljubavi.

 

Roman s kokainom, Mihail Agejev, prev. Irena Lukšić, Disput 2013.

Roman s kokainom psihološka je proza u kojoj pripovjedač Vadim Maslenikov prikazuje svoje moralno i tjelesno propadanje tijekom burnih godina ruske povijesti.

Priča počinje 1914. godine kad junak ima šesnaest godina i mašta o budućnosti u kojoj će biti znamenit odvjetnik i bogataš. U prvom poglavlju pod naslovom Gimnazija Vadim Maslenikov opisuje razdoblje svojega formiranja i svoje školske kolege te istovremeno iscrtava tipove koji daju ton društveno-političkoj zbilji dorevolucionarne Rusije.

U drugom poglavlju naslovljenom Sonja otkrivamo Vadimov ljubavni odnos sa starijom udanom gospođom, nezadovoljnom ženom u potrazi za pravim vrijednostima života koja u Vadimu vidi iskricu dječačke neiskvarenosti i iskrenosti. Počeli su se intenzivno sastajati, no u ključnom trenutku, kad su trebali realizirati ljubav, on je odglumio nesvjesticu što je označilo kraj njihove veze.

Osjećaj odbačenosti Vadim Maslenikov radikalno je dočarao u trećem poglavlju, Kokain, u kojem nastavlja svoju potragu za srećom i smislom u sasvim drugom ambijentu, u kokainskom svijetu.

U četvrtom poglavlju, Misli, pripovjedač se javlja iz grotesknog odslika stvarnosti, iz narkomanskog ludila i noćne more, gdje su ljudi i situacije postavljeni tako da ga upozore na propast u koju srlja.

Vadim Maslenikov slaba je ličnost, podvojen karakter poput Arkadija Dolgorukog iz Mladića F. M. Dostojevskog. Kritika je često uspoređivala Roman s kokainom i spomenuto djelo Dostojevskog, poglavito motiv odbačene majke, sklonost intenzivnom samopromatranju, težnju za društvenom afirmacijom, simpatiju prema 'krotkim' ženama te podudarnosti između činjenica iz života autora i postupaka glavnih junaka.

 

Moderatorica: Ana Badurina

 Ovu tribinu financijski podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

---

Tribina 'Litterarum translatio' 31. ožujka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 31. ožujka u 18.00, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, održat će se treća u nizu tribina 'Litterarum translatio'.Na trećoj Tribini bit će govora o radionicama književnog prevođenja. S obzirom na činjenicu da se u Hrvatskoj traduktološka studijska usmjerenja tek odnedavno oformljuju, ove su radionice za formiranje književno-prevodilačkog podmlatka od nezaobilazne važnosti. Stoga će biti osobito zanimljiva konkretna iskustva što su ih svesrdnim zauzimanjem na tom planu ostvarili Lara Hölbling Matković, Tomislav Kuzmanović i Ana Pranjković.
Moderator je Sead Muhamedagić.  

Ovu tribinu financijski podupire Ministarstvo kulture RH.

---

Tribina 'Litterarum translatio' 27. siječnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

U ponedjeljak 27. siječnja u 18.00, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, održat će se druga u nizu tribina 'Litterarum translatio'.
Tema tribine hrvatski su prijevodi djela engleske književnice Virginije Woolf o kojima će govoriti predstavnici triju naraštaja hrvatskih književnih prevoditelja - Mate Maras, Iva Grgić Maroević i Lovro Škopljanac. Bit će govora o različitim pristupima prijevodu te osebujne književnice i drugim aspektima književnoga prevođenja.
Moderator tribine je Sead Muhamedagić.  

Ovu tribinu financijski podupire Ministarstvo kulture RH.

---

Tribina 'Translatio' 20. studenog u DHK

U srijedu 20. studenog u 18.00, u Društvu hrvatskih književnika, održat će se prva u nizu tribina Translatio, u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Novi niz tribina ne bavi se samo književnoprevodilačkim temama nego se širi na zanimljiv prostor u kojem se preklapa književno prevođenje i autorska književnost. Naime, književni prevoditelji istodobno su katkad pisci, urednici, teoretičari, novinari... Na ovim tribinama bit će predstavljeno stvaralaštvo onih prevoditelja koji su i sami književnici kako bi se rasvijetlile finese stvaralačkog i prevodilačkog postupka, mjesta na kojima se razilaze i točke u kojima se stapaju.Nakon uvodnog izlaganja osmisilitelja i moderatora ove tribine Seada Muhamedagića u studenom će u središtu pozornosti biti književni prevoditelj i pisac Dinko Telećan. O njegovu prevodilačkom i spisateljskom opusu s autorom će razgovarati moderator, a ovom razgovoru pridružit će se i naša ugledna spisateljica Nada Gašić. Ova tribina ujedno zaokružuje niz aktivnosti kojima je tijekom protekle godine obilježena 60. obljetnica osnivanja DHKP-a.

---

5. tribina 'Tragom prijevoda'

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA
21. listopada 2013. u 18 sati,
u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo novu tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. U jesenskom ciklusu predstavljamo ukupno šest prijevoda sa španjolskog, njemačkog, engleskog i ruskog, kako velikih tako i malih izdavača, kako iskusnih tako i ambicioznih mladih prevoditelja. No, svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.Ova prva tribina jesenskog ciklusa održat će se u ponedjeljak 21. listopada 2013. u 18 sati, u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.), koje je u 2013. godini DHKP-u ljubazno otvorilo svoja vrata i pozvalo na suradnju.

U listopadu će biti predstavljeni sljedeći naslovi:Winesburg, Ohio, Sherwood Anderson, prev. Vjera Balen-Heidl. Šareni dućan, 2012.Staru i već pomalo otrcanu izreku da knjige imaju svoju sudbinu potvrđuje i recepcija ciklusa pripovjedaka Winesburg, Ohio američkog pisca Sherwooda Andersona. Objavljena 1919., knjiga je proslavila svoga autora kao inovatora moderne kratke priče, a za njim će se povesti niz sljedbenika, koji će se i sami proslaviti, poput Ernesta Hemingwaya, Williama Faulknera i Thomasa Wolfea. Istina, neki će ga se od njih kasnije odreći, pa ga čak i ismijati, kao što je to učinio nezahvalni Hemingway. Anderson je, naime, iako i dalje produktivan, nakon svog prvog velikog uspjeha pomalo padao u zaborav. No, kako se vremena mijenjaju, u novije je doba ponovo postao zanimljiv, i to upravo postmodernim kritičarima, koji smatraju da on u svojoj najboljoj prozi zapravo dekonstruira jezik.Knjiga Winesburg, Ohio obuhvaća dvadeset i tri međusobno povezane pripovijetke, a svi su protagonisti u neku ruku groteske - čudaci, fanatici, razočarani ljudi, opsesivci, osamljenici. Rizik, C. K. Stead, prev. Lara Hölbling Matković. Edicije Božičević, 2013.Nedavno rastavljen novozelandski pravnik Sam Nola vraća se u London gdje je proveo svoje dvadesete. Godina je 2003., Amerika i Velika Britanija pripremaju teren za rat u Iraku, Jedanaesti rujna neizbježna je tema svih razgovora. Sam dobiva posao u američkoj banci u Londonu, ubrzo napreduje, šefovi ga nagrađuju visokim bonusima, koji mu doduše stvaraju nelagodu, ali ih ne odbija. U životu mu se pojavljuje kći iz mladenačke veze, na pomolu je nova ljubav, a privatna i poslovna putovanja odvest će ga i u Hrvatsku. Idilu polako nagrizaju sumnje u bankarske spekulacije, a nakon ekonomskog kraha 2008. godine i Sam će svoje uredske stvari morati pospremiti u kutiju.C.K. Stead i ovim se romanom potvrđuje kao majstor pripovijedanja. Istančanim osjećajem za detalj autor ispisuje sve nijanse naizgled obične svakodnevice u kojoj se ljudske sudbine kroje na političkoj pozadini globaliziranog svijeta.

---

4. tribina Jezik u jeziku

---

4. tribina 'Tragom prijevoda'

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

12. lipnja 2013. u 18 sati,

u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo novu tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. U razdoblju do ljetne stanke bit će predstavljeno ukupno osam prijevoda sa španjolskog, njemačkog, francuskog, talijanskog i engleskog, kako velikih tako i malih izdavača, kako iskusnih tako i ambicioznih mladih prevoditelja. No, svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Ova četvrta, posljednja tribina prije ljetne stanke, održat će se u srijedu 12. lipnja 2013. u 18 sati, u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.), koje je u 2013. godini DHKP-u ljubazno otvorilo svoja vrata i pozvalo na suradnju.

U lipnju će biti predstavljeni sljedeći naslovi:

Bouvard i Pécuchet - Rječnik uvriježenih ideja, Gustave Flaubert, prev. Bosiljka Brlečić. Matica hrvatska, 2012.

Slučajan susret dvojice činovnika pisara na klupi jednog pariškoga šetališta bio je početak neobičnog i trajnog prijateljstva, i početak neobične avanture kojom će obični ljudi Bouvard i Pécuchet dovesti u pitanje gotovo sva postignuća moderne civilizacije. Taj najsveobuhvatniji Flaubertov roman sastoji se od mikrostrukturnih do makrostrukturnih slojeva koje je autor ugradio u sveopću viziju svojega doba, kao roman o prijateljstvu, roman o selu (i gradu), roman o ljudskoj zajednici, i najšire - kao roman o ljudskome znanju.

... Godinu dana nakon piščeve smrti objavljen je nedovršeni roman Bouvard i Pécuchet (Bouvard et Pécuchet, 1881), »enciklopedija ljudske gluposti« i satira na građansku civilizaciju, na pozitivizam i scijentizam 19. stoljeća. Posljednji Flaubertov roman, paradoksalno, neka je vrsta antiromana, pobuna protiv oblika u kojemu je pretežito izražavao svoje ideje. To je negacija romana kao oblika i umjetnosti kao poruke - u ironičnoj »pohvali ljudske gluposti« vrte se na prazno kotači stvaralaštva, a jezik završava u šabloni u dodatku romanu, Rječniku uvriježenih ideja (I. Š afranek).

Riba-škorpion, Nicolas Bouvier, prev. Sanja Lovrenčić. Naklada Mala zvona, 2012.

Sanja Lovrenčić, književnica i prevoditeljica, predstavit će nam svoj prijevod knjige Riba-škorpion švicarskog pisca Nicolasa Bouviera, koji je u okviru vlastite nakladničke djelatnosti izabrala, prevela i priredila, privučena 'literarnom kvalitetom teksta i njegovom žanrovskom neodređenošću, na razmeđi putopisa, romana i autofikcije'.

Riba-škorpion, među frankofonim ljubiteljima knjiga o putovanjima, ima kultni status. Knjiga govori o višemjesečnom autorovom boravku na Š ri Lanki. Taj otok magije, teške klime, letargije i ludih boja postaje za mladog putnika mjesto poniranja u vlastitu nutrinu, promatranja kukaca, čudnih susreta - a plava soba svratišta u kojemu boravi taj samotnjak pretvara se u svojevrsni inkubator iz kojega će, dosegnuvši dno, opet izroniti u život, preobražen u pripovjedača.

---

3. tribina Jezik u jeziku

Poziv na tribinu o hebrejskom jeziku

Jezik u jeziku 

05. lipnja, u srijedu, 18:30,

u prostorijama Društva hrvatskih književnika,

Trg bana J. Jelačića 7/1,

o hebrejskom jeziku govorit će

 

Sanja Zoričić Tabaković, Predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba Andrea Weiss Sadeh, prevoditeljica, članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Laila Šprajc, prevoditeljica, članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Tribinu moderira Ksenija Banović 

'Kad jezik jednom izumre, gotovo je posve nemoguće ponovno ga oživjeti. Jedini je protuprimjer toj općenitoj tvrdnji oživljavanje drevnog hebrejskog jezika u obliku suvremenog ivrita, koji je službeni jezik u Izraelu.' (Ranko Matasović, Jezična raznolikost svijeta, Algoritam, 2005.)

Na ovoj tribini bit će govora o suvremenom hebrejskom jeziku, kao govornom jeziku današnjeg Izraela i jeziku židovske nacionalne manjine u Hrvatskoj; o tome kako su jidiš i ladino postali 'jezici u agoniji'; zašto se tekst na hebrejskom od 200 stranica u hrvatskom prijevodu proteže na 350, kao i izazovima prevođenja općenito te kakav se to energetski kod krije ispod funkcionalnog nivoa hebrejskog jezika.

Tribine Jezik u jeziku održavaju se u sklopu projekta Jezična raznolikost u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

---

3. tribina Jezik u jeziku

Poziv na tribinu o hebrejskom jeziku

Jezik u jeziku

05. lipnja, u srijedu, 18:30,

u prostorijama Društva hrvatskih književnika,

Trg bana J. Jelačića 7/1,

o hebrejskom jeziku govorit će

 

Sanja Zoričić Tabaković, Predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba Andrea Weiss Sadeh, prevoditeljica, članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Laila Šprajc, prevoditeljica, članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Tribinu moderira Ksenija Banović  

'Kad jezik jednom izumre, gotovo je posve nemoguće ponovno ga oživjeti. Jedini je protuprimjer toj općenitoj tvrdnji oživljavanje drevnog hebrejskog jezika u obliku suvremenog ivrita, koji je službeni jezik u Izraelu.' (Ranko Matasović, Jezična raznolikost svijeta, Algoritam, 2005.)

Na ovoj tribini bit će govora o suvremenom hebrejskom jeziku, kao govornom jeziku današnjeg Izraela i jeziku židovske nacionalne manjine u Hrvatskoj; o tome kako su jidiš i ladino postali 'jezici u agoniji'; zašto se tekst na hebrejskom od 200 stranica u hrvatskom prijevodu proteže na 350, kao i izazovima prevođenja općenito te kakav se to energetski kod krije ispod funkcionalnog nivoa hebrejskog jezika.

Tribine Jezik u jeziku održavaju se u sklopu projekta Jezična raznolikost u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

---

2. tribina Jezik u jeziku

POZIV NA TRIBINU O BUGARSKOM, BOSANSKOM I SRPSKOM JEZIKU

JEZIK U JEZIKU

u utorak, 28. svibnja 2013. u 19.00 sati,

u prostorijama Društva hrvatskih književnika, Trg bana J. Jelačića 7/I

o bugarskom, bosanskom i srpskom jeziku

govorit će

akademik Josip Bratulić, filolog

prof. dr. Dževad Jahić, potpredsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Filozofski fakultet u Sarajevu

prof. dr. sc. Dušan Marinković, predstojnik Katedre za srpsku i crnogorsku književnost

prof. dr. sc. Ivo Pranjković, Katedra za standardni hrvatski jezik

Tribinu moderira Ksenija Banović.

Na tribini će se diskutirati o jezičnom identitetu nacionalnih zajednica Bugara, Srba te Bošnjaka, povijesnim i društveno-političkim okolnostima koje dovode do standardizacije jezika, suvremenim tendencijama u razvoju jezika, kulturološko-povijesnom kontekstu jezičnih dodira i leksičkom posuđivanju, jezicima u kontaktu i konfliktu, purizmu u slavenskim jezicima, jezičnoj politici Europske unije te manjinskim jezicima, kao i zanimanju studenata za poznavanje stvarnosti manjinskih zajednica u Zagrebu. 

Tribine Jezik u jeziku održavaju se u sklopu projekta Jezična raznolikost pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika Nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca i Filozofskim fakultetom. 

---

3. tribina 'Tragom prijevoda'

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

21. svibnja 2013. u 18 sati,

u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo novu tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. U razdoblju do ljetne stanke bit će predstavljeno ukupno osam prijevoda sa španjolskog, njemačkog, francuskog, talijanskog i engleskog, kako velikih tako i malih izdavača, kako iskusnih tako i ambicioznih mladih prevoditelja. No, svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Treća tribina održat će se u utorak 21. svibnja 2013. u 18 sati, u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.), koje je u 2013. godini DHKP-u ljubazno otvorilo svoja vrata i pozvalo na suradnju. Tribinu će moderirati Ksenija Banović.

U svibnju će biti predstavljeni sljedeći naslovi:

Scipion, Pablo Casacuberta, prev. Ana Pranjković. Edicije Božičević, 2011.

Aní­bal Brener, propali znanstvenik, ljubitelj antike i alkoholičar, frustriran je životom u sjeni svoga oca, poznatog povjesničara, koje se ne oslobađa ni nakon očeve smrti. Otac mu naime oporučno postavlja uvjet da napiše knjigu na temu iz suvremene povijesti kako bi ostvario pravo na bogato nasljedstvo, što će ga, nakon prvotnog ogorčenja, odvesti u pustolovinu koja će mu na koncu spasiti život.

U ovom romanu  urugvajski pisac, redatelj i likovni umjetnik Pablo Casacuberta na jedinstven način opisuje kompleksan, konkurentski nastrojen odnos oca i sina, dovodeći u pitanje svaki subjektivni doživljaj stvarnosti. Je li naša percepcija svijeta i nama bliskih ljudi istinita? Jesmo li u stanju nositi se s naslijeđem naših roditelja i njihovim očekivanjima?

Zbog osebujnog stila pripovijedanja, finog nijansiranja i pažljivo odmjerene doze crnoga humora, ovaj je roman pravi literarni dragulj, kojim se Pablo Casacuberta predstavlja čitateljima kao jedan od najboljih suvremenih latinoameričkih pisaca španjolskoga govornog područja. Upravo je taj intelektualizirani i leksički izuzetno raskošan stil, pun jezičnih i misaonih vratolomija, učinio ovaj roman pravim izazovom za prevođenje, ali i za čitanje.

Zaljubljivanja, Javier Marí­as, prev. Simona Delić. Profil (u pripremi)

Simona Delić predstavit će nam svoj prijevod romana Zaljubljivanja, inače deveto prozno djelo Javiera Maríasa, etabliranog kao jednog od najboljih suvremenih romanopisaca.

Dubokom i impresivnom prozom, ovaj roman promišlja o duševnom stanju zaljubljenosti, koje se gotovo posvuda u svijetu shvaća kao nešto pozitivno, ponekad čak i otkupiteljsko, do te mjere da može poslužiti i kao opravdanje svega: plemenitih i nezainteresiranih činova, kao i najvećih nesreća i zlobe.

Zaljubljivanja su također roman o nekažnjivosti i ogromnoj snazi činjenica; o nelagodi zbog povratka mrtvih, bez obzira koliko ih oplakujemo, iako naizgled ništa toliko ne priželjkujemo koliko njihov povratak; o nemogućnosti saznavanja potpune istine, pa čak ni istine o onome o čemu razmišljamo, što uvijek oscilira i podložno je mijeni.

'Dok je proza izvrsna, poput kakva baleta, projekt cijeloga romana krajnje je potresan... Apsolutno briljantno.'? Stacey D'Erasmo, The New York Times Book Review.

'Javier Marí­as jedinstven je talent suvremene proze... Vjerojatno zadugo nećemo vidjeti tako inteligentno književno djelo koje bi se moglo usporediti s ovim romanom u tri dijela.'? Tim Martin, The Independent on Sunday

---

Niz jezičnih tribina 'Jezik u jeziku'

JEZIČNA RAZNOLIKOST U HRVATSKOJ

 

 

Osnovna ideja programa je obilježavanje ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kao i Međunarodnog dana nacionalnih manjina i ljudskih prava (10. prosinca 2013.) kroz prezentaciju jezične raznolikosti nacionalnih manjina.

U EU trenutno postoje 23 službena jezika. Ulaskom nove članice u Uniju, njezin službeni jezik postaje i službeni jezik EU, čime se promovira očuvanje jezika i jezične raznolikosti kao kulturne vrijednosti. Dovođenjem jezika svih manjina u kontekst moderne Europske unije, jezici nacionalnih manjina predstavit će se publici na sasvim inovativan način.

Fokus ovog projekta je predstaviti i mapirati JEZIČNI KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ kroz izložbu o manjinskim jezicima u Republici Hrvatskoj, jer upravo jezični krajobraz važan je dio europske kulturne baštine, osobito danas u uvjetima globalizacije i unificiranog razvoja svijeta.

Projekt je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, realiziran je od strane Koordinacije Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca, katedrama Filozofskog fakulteta na kojima se izučavaju jezici manjina, kao i stranim kulturnim centrima u Zagrebu.

Kroz niz popratnih aktivnosti projekt će povezati pripadnike nacionalnih manjina, studente manjinskih jezika, umjetnike, grafičke dizajnere, prevoditelje, kulturne djelatnike i sociologe, te stvoriti bazu za daljnje umrežavanje.

U sklopu programa obilježit će se Europski dan jezika koncertom višejezične vokalne skupine Čipkice, koje pjevaju na 11 jezika (26. rujna 2013.), te Međunarodni dan nacionalnih manjina i ljudskih prava (10. prosinca 2013.) otvorenjem izložbe plakata o jezicima nacionalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Također, održat će se deset jezičnih tribina Jezik u jeziku, na kojima će se predstaviti jezici albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, romske, slovenske, srpske, bugarske, njemačke, poljske, rusinske, ruske, slovačke, talijanske, ukrajinske i židovske zajednice. Na tribinama će se diskutirati o jezičnom identitetu nacionalnih zajednica, kao osnovnom elementu šireg, kulturnog identiteta; o sličnostima i razlikama s hrvatskim običajima i jezikom; tuđicama koje su se uvriježile u hrvatskom jeziku, osobito onima koje nemaju ekvivalentan hrvatski izraz, a nismo ni svjesni iz kojeg jezika dolaze; smiješnim situacijama s lažnim prijateljima; jezicima u kontaktu i konfliktu; važnosti uloge prevoditelja kao posrednika između dviju kultura i drugim zanimljivim jezičnim temama i prevoditeljskim situacijama.

Zadovoljstvo nam je najaviti prvu tribinu o talijanskom jeziku u ponedjeljak 13. svibnja u 19 sati, Društvo hrvatskih književnika, Trg bana J. Jelačića 7/1, na kojoj će govoriti dr. sc. Ivica Peša Matracki, predstojnica Katedre za talijanski jezik sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Marko Kovačić, lingvist i prevoditelj, član Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Tribinu moderira Ksenija Banović.

---

2. tribina 'Tragom prijevoda'

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

23. travnja 2013. u 18 sati,

u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo novu tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. U prvome razdoblju do ljetne stanke bit će predstavljeno ukupno osam prijevoda sa španjolskog, njemačkog, francuskog, talijanskog i engleskog, kako velikih tako i malih izdavača, kako iskusnih tako i ambicioznih mladih prevoditelja. No, svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog 'stvaraoca iz sjene', kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Druga tribina održat će se 23. travnja 2013. u 18 sati, u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.), koje je u 2013. godini DHKP-u ljubazno otvorilo svoja vrata i pozvalo na suradnju. Tribinu će moderirati Ksenija Banović.

U travnju će biti predstavljeni sljedeći naslovi:K, Tom McCarthy, prev. Dean Trdak. Naklada OceanMore, 2012.

Prevoditelj Dean Trdak i Gordana Farkaš Sfeci, urednica u nakladničkoj kući OceanMore predstavit će nam roman K, koji je postigao veliki uspjeh kod britanske kritike, a prošle je jeseni bio i u najužem izboru za najprestižniju britansku književnu nagradu - Booker.McCarthy prati kratki život Sergea Carrefaxa, rođenog 1898. u Engleskoj na imanju oca koji se bavi bežičnim telegrafom i školom za gluhonijeme, i majke ovisnice koja je posvećena uzgoju dudovog svilca i proizvodnji svile. XX. stoljeće je tu, u titraju bežičnih signala, znanstvenim eksperimentima Sergeove sestre Sophie - i u predosjećaju zlokobnog dolaska Prvoga svjetskog rata. Kao i u prethodnim knjigama, McCarthy je u romanu K pokušao probleme kojima se bavila avangarda uobličiti u pripovijest - a rezultat je vrtoglava, hipnotička i prekrasno napisana knjiga koja zaslužuje više čitanja. (THE TELEGRAPH.)

Ovaj oštrouman i napet roman prepun simbola zapravo govori o kukcima, incestu, geometriji, spiritizmu, zemljovidima, koordinatama, izumu i razvoju radija, zrakoplovima, kodovima, oružju i sustavima za otkrivanje predmeta. Različite tematike tek ovlaš su povezane Sergeovom dramaturški jednostavnom biografijom, a sam roman strukturiran je kao 'kod' kojeg bi čitatelji prema mnoštvu slika trebali dešifrirati.

Kanal Mussolini, Antonio Pennacchi, prev. Jelena Butković. Algoritam (u pripremi)

Kanal Mussolini je glavna osovina oko koje se vrti isušivanje Pontinskih močvara. Na toj zemlji stvorenoj ni od čega, isušenoj ambicioznim Duceovim planovima na kojoj su sagrađeni novi gradovi, dovedeno je tisuće ljudi sa Sjevera. Bio je to pravi i istinski egzodus. Migrirale su čitave obitelji - seljaci iz Emilije, Veneta, Friulija napustili su svoj kraj jer su bili dovedeni na rub gladi te su postali prvi akteri novog italskog sna o veličini. Među tih tisuću kolona su i članovi obitelji Peruzzi.Prevoditeljica Jelena Butković predstavit će ovu vješto ispričanu sagu prožetu dramatičnim i neočekivanim događajima njezinih junaka koji se isprepliću s ništa manje dramatičnim i jednako potresnim povijesnim tokovima kroz pola stoljeća zbivanja u Italiji. Roman je prava epopeja i zaslužuje mjesto među velikim talijanskim romanima.

---

Nova tribina DHKP-a

TRAGOM PRIJEVODA

26. ožujka 2013. u 18 sati,

u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo pokreće novu tribinu na kojoj će se jednom mjesečno predstavljati po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. U prvome razdoblju do ljetne stanke bit će predstavljeno ukupno osam prijevoda sa španjolskog, njemačkog, francuskog, talijanskog i engleskog, kako velikih tako i malih izdavača, kako iskusnih tako i ambicioznih mladih prevoditelja. No, svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. Kako takvi prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga, pozivamo svoje članove i sve zainteresirane da se priključe već prvome razgovoru koji će se održati 26. ožujka 2013. u 18 sati, u prostoru Društva hrvatskih književnika (Trg bana Jelačića 7/I.), koje nam je u 2013. godini ljubazno otvorilo svoja vrata i pozvalo nas na suradnju. Tribinu će moderirati Ksenija Banović.

U ožujku predstavljamo sljedeće naslove:

Austerlitz, Saturnovi prsteni, Vrtoglavica, Prema prirodi, W. G. Sebald, preveo Andy Jelčić, Vuković&Runjić, 2006./2010./2011./u pripremi

Andy Jelčić, prevoditelj ovjenčan nagradom Ministarstva kulture Iso Velikanović za prijevod Musilova romana Čovjek bez osobina s njemačkog jezika, predstavit će svoja četiri prijevoda W. G. Sebalda (1944. - 2001.), jednog od najsamosvojnijih pripovjedača našega vremena, dobitnika brojnih međunarodnih nagrada.

U posljednjem romanu Austerlitz, Sebald donosi priču o čovjeku kojemu su kao djetetu oteli domovinu, jezik i ime, pa se sada više ne može smiriti u našemu svijetu. Svoja samotnička lutanja pretvorena u meditacije borgesovskog dosega (The New Yorker) opisao je u Saturnovim prstenima, dok u Vrtoglavici kroz uvrnuti humor kojim bilježi putopisne događaje i egzistencijalne jeze rekonstruira putovanja Henrija Beyla Stendhala, Franza Kafke i dvaju Sebaldovih putovanja - u Italiju i rodni kraj. A. Jelčić upoznat će nas i s najnovijim prijevodom pjesničke zbirke Prema prirodi kojoj tek predstoji objavljivanje.

Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima, Mathias Enard, prevela Mia Pervan, Profil, 2012.

Prevoditeljica Mia Pervan predstavit će roman mladog francuskog pisca Mathiasa Enarda (1972) Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima, koji govori o nekoliko mjeseci života Michelangela Buonarottija u Carigradu, gdje se istaknuti umjetnik obreo na poziv sultana Bajazida 1506. godine. Ova kronika o nekoliko zaboravljenih tjedana svjetske povijesti, priča je o dvojici velikih umjetnika, ali i fascinantno razmišljanje o prirodi stvaralačkog čina, a objavljena je u izdanju Profila 2012. godine.

---

O okruglom stolu

Poslušajte radijsku emisiju Katapultura od 27. svibnja u sklopu koje je, od 21. minute, i prilog s okruglog stola 'Podvojeni u prijevodu'.

---

Podvojeni u prijevodu

Okrugli stol ˝Podvojeni u prijevodu˝održat će se u sklopu Pete godišnje Izložbe DHKP25. svibnja 2011. u 18 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića,Preradovićeva 5, Zagreb.

Prevoditelj, naime, uvijek sjedi na dvije stolice: kao posrednik između dvaju jezika, dviju kultura, pisca i čitatelja. Ali prevoditelj može biti podvojen na još mnogo načina, jer se u njegovoj osobi može kriti i pisac, urednik ili čitatelj. Što se događa kada se prevoditeljev spisateljski dar počne nadmetati s autorovim? Što kada njegovom čitateljskom ukusu ne odgovara poetika pisca kojega prevodi? Je li zahvalnije promišljati djelo u njegovom širem kontekstu kao urednik ili uranjati u potankosti kao prevoditelj? Sve su to pitanja s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću, a mnogo je i onih koji uz prevođenje žive usporedne živote kao urednici ili pisci, pa imaju uvid u obje strane tih složenih odnosa. Među njima su i sudionici ovogodišnjeg okruglog stola, koji će iz bogatog osobnog iskustva govoriti o stupicama i trikovima prevoditeljskog zanata te dočarati to umijeće iz vlastite, višestruke perspektive.U razgovoru sudjeluju:Irena Lukšić, dobitnica godišnje nagrade ˝Iso Velikanović˝ za prijevod Sanjina Mihaila Arcibaševa; prevoditeljica, spisateljica, urednica, znanstvenicaZlatko Crnković, dobitnik ovogodišnje nagrade ˝Iso Velikanović˝ za životno djelo, prevoditelj, urednik i pisacVjera Balen-Heidl, prevoditeljica, urednica, novinarkaLara Hölbling Matković, prevoditeljica, urednica, predsjednica DHKPModeratorica je Petra Mrduljaš.

---

Okrugli stol na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

U četvrtak, 14. travnja, na zagrebačkom je Filozofskom fakultetu na inicijativu DHKP-a, a u sklopu Tjedna dobre knjige, održan okrugli stol o trenutačnom stanju i perspektivama školovanja književnih prevodilaca na toj visokoškolskoj ustanovi. Događaj su organizirale Évaine Le Calvé-Ivičević, viša lektorica Katedre za francuski jezik i književnost, te Vanda Mikšić, članica Upravnog odbora DHKP-a i vanjska suradnica na istoj katedri, a sudjelovale su: Goranka Antunović (Anglistika - Katedra za skandinavske jezike i književnosti), Nataša Pavlović (Anglistika), Vesna Ivančević-Ježek (Germanistika), Monika Blagus (Germanistika), Snježana Husić (Talijanistika), Katja Radoš-Perković (Talijanistika), Ivana Olujić (Romanistika - Katedra za rumunjski jezik i književnost), Tomislava Bošnjak (Romanistika - Katedra za francuski jezik i književnost) te Vanda Mikšić.Sadržaj i zaključci ove veoma zanimljive diskusije bit će izneseni 19. travnja u 13h na okruglom stolu 'Školovanje i budućnost književnih prevodilaca u Hrvatskoj' koji će se održati u knjižnici Bogdana Ogrizovića.

---

Okrugli stolovi u sklopu Tjedna dobre knjige

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca u sklopu Tjedna dobre knjige održava niz okruglih stolova na temu Školovanje i budućnost književnih prevodilaca u Hrvatskoj. Tako je u Osijeku 14. travnja 2011. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku u 18 sati okrugli stol gdje će se, nakon uvodne riječi moderatora izv. prof. dr. Vladimira Karabalića govoriti o sljedećim pitanjima:1. Koji dio/postotak studija jezika otpada na proučavanje i vježbanje književnog prevođenja? Koji je program? Tko predaje? Nudi li se to svake godine u programu? Što su prednosti i nedostaci sadašnjeg programa za buduće književne prevoditelje? (Romana Čačija i Sanja Cimer)2. Imaju li studenti stranih jezika hrvatski kao obavezan predmet? Što takva nastava ubuhvaća? (izv. prof. dr. Branimir Belaj)3. Surađuju li fakulteti s izdavačima i/ili DHKP-om u1. izradi programa (informiranju o potrebama);2. izvođenju nastave;3. organiziranju prakse za svoje studente ill4. na nečem drugom? (izv. prof. dr. Marija Omazić)4. Udio troškova prevođenja u cijeni knjige (izv. prof. dr. Zoran Velagić)5. Kriteriji izbora prevoditelja od strane nakladnika (dr. sc. Nives Tomašević)6. Potpora Ministarstva kulture prevođenju književnosti (doc. dr. Gordana Dukić)

Nakon izlaganja predviđena je rasprava u kojoj ćemo pokušati donijeti zaključke o izloženim pitanjima.

---

Prilozi s Okruglog stola (Ne)Kvaliteta prevođenja dječje književnosti

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLIĆA(NE)KVALITETA PREVOĐENJA DJEČJE KNJIŽEVNOSTIOkrugli stolić o (ne)kvaliteti prevođenja dječje književnosti održan je 24.11.2005. u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog centra za dječju knjigu. Izlagali su mr. Marko Kovačić, doc. dr. Tatjana Jukić-Gregurić, Nada Šoljan, prof. dr. Dubravka Težak, doc. dr. Anita Peti-Stantić i prof. dr. Nives Opačić, a moderatorica je bila Lara Hölbling Matković. Okrugli stolić koji se održao u prostorijama Hrvatskog centra za dječju knjigu, pratila je i prigodna izložba Ranke Javor, Hrvatska prijevodna izdanja.Nakon izlaganja o usporedbi raznih postojećih prijevoda lektirnih naslova, kao što su to Alica u zemlji čudesa (Jukić-Gregurić) i Pinocchio (Kovačić), o nekvaliteti prijevoda nizova i uspješnica koji se mogu naći na našem tržištu (Šoljan) te o kriterijima odabira naslova za školsku lektiru (Težak), usporedbi slovenskog i hrvatskog modela (Peti-Stantić) i sakaćenju hrvatskoga jezika u nekim izdanjima (Opačić), razvila se živa i vrlo plodonosna diskusija. U diskusiji su sudjelovali prevodioci i knjižničari, odgajatelji i književnici. Budući da nije bilo prisutnih predstavnika Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, šaljemo Vam ove Zaključke.Tijekom diskusije raspravljalo se i o prijedlozima za rješavanje gorenavedenih problema, kako slijedi:1. Kako bi se spriječila mogućnost izdavanja loših prijevoda ili nelektoriranih i neuređenih izdanja, predlažemo da se uvede obaveza prilaganja stručne recenzije Društva hrvatskih književnih prevodilaca o kvaliteti prijevoda prilikom predaje zahtjeva za otkup knjige za knjižnice. Pribavljanje recenzije obavljalo bi se u organizaciji i o trošku podnositelja zahtjeva, dakle, nadležno ministarstvo ne bi snosilo dodatne troškove. DHKP se, s druge strane, obavezuje u razumnom roku naći recenzenta i svojim ugledom jamčiti valjanost recenzije.2. Kako bi se spriječilo da učenici osnovnih škola u obaveznoj lektiri čitaju krnje tekstove ili tekstove koji nisu prihvatljivi s jezičnog, prevodilačkog, ili uredničkog stajališta, predlažemo reviziju postojećeg popisa obaveznih i predloženih naslova za lektiru, t.j. da se odredi koji prijevodi prolaze kvalitativnu ocjenu DHKP. Iz popisa bi zatim trebalo isključiti one naslove koji tu ocjenu ne zadovoljavaju pa predložiti alternativne naslove bolje prevedenih i uređenih djela, jer je to prvi susret učenika s pisanom riječju na hrvatskome jeziku.Smatramo da bi radi što boljeg obrazovanja djece u Republici Hrvatskoj provođenje tih zaključaka trebalo biti u interesu svih nas, tim više što dječja čitalačka publika nije kadra sama donositi kvalitativne procjene što se tiče prijevoda i jezične ispravnosti teksta.Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatski centar za dječju knjigu stoje nadležnim ministarstvima na raspolaganju za svaki daljnji dogovor oko provedbe navedenih prijedloga.Lara Hölbling Matković,voditeljica projekta Nives OpačićTekstološke razlike - eufemizam za krivotvorinePremda je skup posvećen prevodiocima i prevođenju, najprije ću pokazati kako se krivotvoriti može i izvorno hrvatsko književno djela u raznim izdanjima. Počet ću - ni više ni manje - nego tekstom hrvatske državne himne, koji uza sve preinake što ih Mihanović nije napisao, i dalje atribuiramo Mihanoviću (str. 2 moga referata, ako bude vremena).Primjera ima još (bilješka na str. 3 - Andrić). Što je ako ne falsifikat kad se proizvoljno i samovoljno nečija pjesma od, recimo, 9 kitica predstavi kao zaokružena cjelina samo dvjema kiticama (prvom i zadnjom) (Vlasta, Pandža, str. 8, Rodu o jeziku). Nigdje ne piše da je to ulomak pjesme. Inače, pjesma ima 9 strofa (a svaka po 10 stihova). Preradović kao da silno privlači krivotvoritelje, pa bolje nije prošla ni njegova pjesma Jezik roda moga (str. 144). U čitanku su dospjele 3 kitice (prva, druga i zadnja), a inače ih ima 10. Tako učenici hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu dobivaju potpuno iskrivljene informacije iz domovine, a autorsko književno djelo trpi nedopustivo nasilje. Tko ne zna bar početak Preradovićeve pjesme Putnik? (Bože mili...) No u ovoj čitanci pjesma (inače od 20 kitica) ne počinje ovako, nego trećom strofom od kraja - pa ispada da pjesma ima samo 3 kitice i da su svi oni koji navode pravi početak - pali s Marsa. (str. 232) Sve su to krivotvorine koje - u urednim i uređenim zemljama - potpadaju pod kazneno zakonodavstvo. Nema, nažalost, vremena, no mogla bih vam na primjeru Ježeve kućice Branka Ćopića pokazati i književnu i likovnu krivotvorinu.No držat ću se knjige za djecu prevedene na hrvatski. To je Mali princ Antoinea de Saint-Exupéryja. Imam pred sobom 5 prijevoda (to je sve što su mi mogli ponuditi u Gradskoj knjižnici): dva Mije Pervan (tek iz 1995. i 2004. godine), prijevod Gorana Rukavine (Split, 2000.), Strahinje Jelića (Beograd, 1971.) i svoju knjigu prijevoda Ivana Kušana (Mozaik knjiga/Večernji list, 2004.).Počnimo od posvete! Pročitati MP (Mia Pervan) 1995. Ova se posveta od one u izdanju Školske knjige 2004. razlikuje samo u ovome (ali se ipak razlikuje): 1995. 'Svi su odrasli jednom bili djeca. (Ali se rijetki toga sjećaju.' - 2004. 'Ali se malobrojni toga sjećaju.' Léonu Werthu kad je bio maleni dječak (1995.), prema '...kad je bio mali dječak' (2004.). Izdanje Marjan knjige (Split, 2000.) (prev. Goran Rukavina) ima ovako: 'ta odrasla osoba (MP ima taj odrasli) stanuje u Francuskoj (MP ima, bolje, živi u Francuskoj) gdje (ispred nema zareza) je ponekad gladna i gdje joj je hladno' (MP: gdje ponekad pati od gladi i hladnoće). 'Svakako je treba utješiti.' (MP: Itekako mu treba prijateljske utjehe', a 2004. piše i te kako rastavljeno). 'Ako sve ove isprike ipak nisu dovoljne (MP nema ipak), želim ovu knjigu posvetiti djetetu koje je ta odrasla osoba nekada bila.' (MP: ...rado ću knjigu posvetiti djetetu koje je nekad bio taj odrasli čovjek). 'Svi su odrasli prvo bili djeca.' (MP: Svi su odrasli jednom bili djeca). 'No rijetki se među njima toga sjećaju.' (MP nema među njima). I Rukavina na kraju ima: 'Léonu Werthu, kada je bio mali dječak.' (S obzirom na to da piše sve u istom retku, ime je od ostaloga teksta odijeljeno zarezom (u izdanjima MP ime je u jednom retku, a ostalo u drugom - bez zareza). Kod Kušana sve je u jednom retku bez interpunkcije. Zarezi i inače variraju od izdanja do izdanja, što se ne bi moglo opravdavati različitim pravopisima, jer se u tome nisu mijenjali. (V. MP 1995. str. 7 i 2004.; str. 9, 2004.).No neću se zadržavati na interpunkciji, jer ona mahom i ne potječe od prevoditelja, nego uglavnom od urednika i/ili lektora. Ono što, međutim, ne može i ne smije proći nezabilježeno jest upravo taj mali, maleni dječak. Čak ni srpski prijevod - a oni su bili skloniji razgovornom stilu od hrvatskih prijevoda - nema nikakav šatrovački izraz, nego ima mali dečak. No zato je u 'osuvremenjivanju' prijevoda žargonom najdalje otišao Ivan Kušan - već u posveti: Léonu Werthu kad je bio klinac. Klinac se, naravno, odmah prepoznaje kao šatrovački izraz, čime se prevodilac možda htio 'približiti' današnjim čitateljima koji valjda drugo i ne znaju. No kad je djelo napisano? Za Drugoga svjetskog rata! Je li pisano šatrovački? Nije, nego jednostavnim lijepim književnim jezikom. Ubacivanjem klinca (i ne samo njega) djelo je upravo u osnovnom tonu doživjelo iznevjeravanje. Zamislite da tako čitamo Olivera Twista Charlesa Dickensa ili Kraljevića i prosjaka Marka Twaina! I dalje - što uopće znači riječ klinac? U hrvatskom jeziku više toga: 1. mali klin, čavlić (npr. postolarski), 2. šatr. dijete, dječačić, dječarac, dečkić. No kako s tim značenjima razumjeti ovakve rečenice: Koji ti je klinac? Klinac tebi! Ma dobit ćeš ti klinac! Naravno, klinac je i nešto drugo. To je pristojniji oblik za nepristojnu riječ - koja također počinje sa k i znači muško spolovilo (a i njemu se tepa mali moj, mališa i sl.). Jer klinac (ž.r. klinka), klinjo dolazi od njem. klein, malen. Kad se zna koliko su psovke danas proširene, pitam se je li baš trebalo u dječju knjigu uvoditi klinca kad samo djelo ne pripada uličnom žargonu. Osim toga, klinac je - kao, uostalom, i nema beze, bez veze, kužiš i sl. riječi - kasnija akvizicija, dakle i vremenski je kao šatrovački promašen. Dodvoravanje djeci na ovakav način nije ništa novo (danas imamo npr. klince i klinceze, biramo najklincezu), ali (još uvijek, hvala Bogu) pripada više estradi nego književno-umjetničkoj grani kakvo je književno prevođenje. Govorim, naravno, o djelu koje ni izvorno nije napisano u žargonu.Kušan i Rukavina opredijelili su se za razgovorno nema veze ondje gdje MP ima nije važno, a Jelić ne mari. Nitko se, osim Kušana, nije opredijelio za kužiš, bome i slične izraze, a ni za pojačivač strašno (strašno sretan, strašno volim i sl.)., jer ga nema ni u izvorniku. Evo kako to 'lijepo' zvuči: 'Odrasli nikada sami ništa ne shvaćaju i klincima je muka uvijek im sve iznova pojašnjavati' (str. 16). Ako se bolje pogleda i ova muka, vidjet će se da je izraz muka mi je bliži srpskom jeziku, a u hrvatskom bi to bilo mučno mi je ili zlo mi je. I srpski je prijevod vjerniji izvorniku i nema nikakvu muku, nego '...a decu zamara da im stalno daju objašnjenja'. Ne znam zašto se Kušan poveo i za današnjom administrativnom perjanicom pojašnjavati. Ili: 'Htio sam dokučiti da li zaista što kuži' (str. 17). Kužiš je počeo prodirati u razgovorni jezik nakon Majdakova romana Kužiš, stari moj, a to je bilo 1960-ih godina. Je li to baš primjerena riječ za djelo nastalo u drukčijim društvenim prilikama (razvijenoga građanstva) dvadesetak godina prije Majdakova romana, prosudite sami.Nejasnoću/nezgrapnost (na 23. str.): 'Naslutih tračak razlogu njegove nazočnosti, te ga naglo upitah...' nisam uspjela shvatiti (uz to što ispred veznika te ne treba u ovom slučaju zarez, a ako se htjela upotrijeviti posljedična rečenica, - gdje zarez dobro stoji - trebalo je upotrijebiti veznik pa, koji može biti i sastavni i posljedični).U Kušanovu prijevodu našla sam jedinstven vokativ imenice princ - princu (ostali, srećom, imaju prinče), tautologiju dugo vremena i niz nelogičnih zareza. Ako to treba značiti osvježavanje književnih djela i njihovo približavanje mladoj čitalačkoj publici, nikakvo čudo što se djeca istim rječnikom obraćaju starijima, npr. svojim učiteljima, što je ne tako davno bilo nezamislivo. No danas, u potpuno nediferenciranu i govoru i ponašanju, poznavajući samo idiom ulice (koji im, eto, ulazi i u školsku lektiru), takvo komuniciranje mladih sa starijima, lišeno svakog poštovanja, postaje uobičajeno. Moram li posebno isticati da su mi djela (pa i za djecu) u izvorniku pisana lijepim, čak biranim, književnim jezikom draža i u takvu hrvatskom ruhu? Iznevjeravanje osnovnoga tona djela, proizvoljna skraćivanja i prekrajanja, ubacivanje u prijevod riječi kojih nema u originalu i ostale slične rabote potpuno iskrivljuju djelo. Nije, dakle, više riječ o lošem prijevodu, nego zapravo o krivotvorini. Marko Kovačić - Prijevodi Pinocchija na hrvatskiCarlo Lorenzini zvan Collodi dobio je narudžbu da prevede na talijanski Perraultove bajke, što je objavio 1875. Nakon toga se u potpunosti posvetio književnom radu za djecu.Njegova prva dječja knjiga, Giannettino, objavljena je 1876. (kad mu je bilo 50 godina), druga, Minuzzolo, objavljena je 1878, a 1881. Collodi je počeo objavljivati Pinokija u rimskom časopisu za djecu >Giornale dei bambiniKnjiga je prevedena mnogo i previše puta, svake godine doživi jedan i više novih prijevoda ili ponovljenih izdanja: Anna-Marie Maričić 99, Ljerka Car Matutinović 2001, nakladnik Kašmir promet, biblioteka Iskra, Zagreb; Luko Paljetak 2002. ABC naklada ; Lana Bitenc, Školska knjiga 2003. Andrea Mirilović 2001, Vjekoslav Kaleb. Nemoguće je odrediti koliko su ovi prijevodi uzimali jedni od drugih, ali činjenica je da se iste pogreške ponavljaju umjesto da se svi ti prijevodi objedine tako da se iz svakog uzme ono najbolje.U 122 godine od objavljivanja Pinocchia, osim raznih verzija predstava i filmova, i sam se tekst mijenja u prijevodima. Insegno l'abbaco alle formicole prevodi se različito: Poučavam mrave abecedu (Kaleb), Podučavam mrave pisati (Bitenc), Mrave učim računati (Mirilović), Mrave učim tablicu množenja (Paljetak), Učim mrave jedanputjedan (Matutinović). I'm teaching the ants their ABC's (engleski? Carol della Chiesa), Ich lehre die Ameisen das Einmaleins (njemački?)Ovdje je razmotreno uglavnom pet promatranih prijevoda, odnosno razlike među njima: preciznost, vjernost originalu, bogatstvo rječnika i prilagođenost djeci (na kraju)Zabune nastaju već u izgovoru imena autora: Collodi (često se čuje *kólodi), dok je Pinocchio, trosložna riječ, u nas postala četverosložna (etimološki ime znači 'sjemenka pinije'). Daljnja problematična imena su Ciliegia, Geppetto, Mangiafoco: Čiljeđa, Đepeto (Kaleb, Matutinović), majstor Trešnja (Mirilović, Paljetak), majstor Trešnjić (Bitenc), Manđafoko/Gutač vatre (Bitenc)Pisci koji se služe bogatijim rječnikom ujedno su i preciznijihvat Non era un legno di lusso, ma un semplice pezzo da catasta . catasta = kup, hrpa (Paljetak, Car-Matutinović), gomila (Mirilović, Bitenc), ali kad je riječ o drvima, onda catasta znači hvat. Samo Kaleb kaže hvat, svi ostali kažu gomila drva, hrpa drva. Nije to bilo nikakvo fino drvo, nego prost komad iz hvata.bradva Prese subito l'ascia arrotata.Ascia je 'bradva' ili 'tesla' , a sjekira je scure. Uzme odmah oštru bradvu. (Kaleb), Odmah uzme naoštrenu sjekiru (Bitenc), Odmah je uzeo oštru bradvicu (Paljetak), naoštrenu sjekiru (Matutinović i Mirilović)žganci polendina di granturco žganci (Kaleb ili polenta, Paljetak), kukuruzna palenta (Matutinović, Bitenc, Mirilović)frittata: kajgana (Bitenc, Mirilović), prženo jaje, omlet (Paljetak), 'jaje' (pod navodnicima, Matutinović, i omlet), jajnica (Kaleb). Vidljiv je različit pristup jeziku. Kad se Pinocchio pita kako da pripremi jaje, prevoditelji se služe raznim receptima. Pinocchio kod Matutinović, Mirilović i Bitenc misli napraviti omlet, skuhati jaje u loncu, u tavi, u tavici, ispržiti na oko, ispeći na oko, skuhati na meko. Kod Paljetka međutim on bi jaje obario na tanjuru, pojeo ga rovito, a kod Kaleba bi ga ispekao na prsuri, što je prema Skoku riječ iz dalmatskoga. Vidljiva potreba pisaca da se izraze. Time se ne umanjuje razumljivost, a obogaćuje se rječnik.Pogreške: Prevoditelji su pobrkali riječi inferno i inverno (poč. 6. pogl) Per l'appunto era una nottataccia d'inferno. Griješe Matutinović (Bila je baš ružna zimska noć), Kaleb (Baš je bila ružna zimska noć.) i Bitenc (Bila je baš prava zimska noć). Pravilo prevodi Mirilović (Bila je to baš paklena noć), a ni Paljetak ne griješi (Bila je to baš duga ružna olujna noć). Kasnije Pinocchio prepričava taj događaj: ovaj put svi prevoditelji ispravno prevode paklena. Paljetak dosljedno ponavlja ružna olujna noć.Riječ capannello znači skup, skupina, grupa. Različito je prevedena rečenica Intanto i curiosi e i bighelloni principiavano a fermarsi li­ dintorno e a far capannello. Kaleb: Međutim se radoznali ljudi i tumarala počnu zaustavljati i okupljati u gomilu.; Mirilović: Za to su se vrijeme radoznalci i besposličari u blizini počeli tamo zaustavljati, stvarajući gužvu. Matutinović: Međutim, radoznalci i besposličari počeli se zaustavljati, oko njih i blebetati. Bitenc: U međuvremenu, znatiželjnici i besposličari počenu se okupljati oko njih i blebetati. Paljetak: Na to su se radoznalci i besposličari počeli tu zaustavljati i okupljati se u skupinama.Bitenc ima dobre dijaloge, ali tehničke pogreške i skučen vokabular: zgrabi s obje ruke komad drva (Paljetak isto); objema rukama (Kaleb). U izdanju u prijevodu Bitenc ima rječnik na margini (ako djeca ne bi što razumjela). Ona dodaje nepostojeći tekst: sentí­ un'uggiolina allo stomaco, che somigliava moltissimo all'appetito. Paljetak: osjeti neko krčanje u trbuhu, koje je bilo vrlo nalik na želju za jelom prevela je ovako: Osjeti kako mu kruli u želucu, a to je mogao spriječiti samo tako da se dočepa jela. Također izostavlja: Poi prese il burattino sotto le braccia e lo pos o in terra, sul pavimento della stanza, per farlo camminare.; Ta rečenica u Paljetkovom prijevodu glasi: A zatim je uzeo lutka pod ruku i stavio ga na zemlju, na pod sobe, tako da prohoda, dok Bitenc prevodi: Potom uzme lutka pod ruku i stavi ga na pod. Rečenicu col suo bravo Abbecedario nuovo Paljetak prevodi svoju krasnu novu početnicu. a Bitenc sa svojom početnicom. Rečenicu Il suo naso gli divento piu lungo almeno quattro dita: svi prevode za barem četiri prsta, a Bitenc: za još barem četiri centimetra - tehnički centimetar i prst može biti isto ili slično, ali nelijepo je tako prevoditi. Izraz Tutti gli alberi della campagna: arrivo fino al paese kod Paljetka glasi sva stabla u polju. došao do sela (Paljetak), kod Mirilović, Matutinović i Kaleba glasi drveće u/na polju. stigne do sela, dok kod Bitenc nema razlike između campagna i paese: sva stabla u selu. došao do sela. Pohvalno je ipak da je appena che si fu levata la fame prevela Čim je utolio glad dok je kod ostalih 'utažio' , kod Mirilović: 'zadovoljio'. Bitenc nema tako loš rječnik da kaže Fali mi početnica kako to stoji kod Matutinović.Paljetak: ne tako dobri dijalozi ali je najpouzdaniji. Neka čudna rješenja su npr. per tua regola: da se znaš ravnati (i Matutinović) umjesto: toliko da znaš ili mi fai proprio compassione: izazivaš mi sućut mj. baš te žalim (kao Kaleb, Bitenc i Mirilović i Matutinović)Kaleb: bol i glad su mu muškog roda, jako koristi kao prilog, kao i mnogi drugi: jako slično, Jako, jako je grmjelo (Mat. 6. pogl) ali Pinokio se silno bojao grmljavine. Kaleb: Strašno je grmjelo, ali Pinokio se jako plašio grmljavine. Mirilović: Jako je grmjelo, Pinocchio se jako bojao grmljavine.Kod Kaleba i Mirilović čas zaspe čas zaspi. Kod Matutinović samo zaspi. Neke arhaizme trebalo bi osuvremeniti: piše odljuštiti mj. oljuštiti (i Matutinović ima odljuštiti) ili bizzosissimo kao napržljiv (Kaleb), prgav (Paljetak), naprasit (Bitenc, Matutinović), prgav i naprasit (Mirilović) - suprotno Brodnjaku. Prevrat (Kaleb i Matutinović) revolucija (Bitenc). Gledaoci su se razbaljali od smijeha. (ostali: umirali od smijeha). Kalebova sklonost hrvatskim riječima i starim riječima viđena je u primjeru frittata. No ima i obrnutih slučajeva. Svi prevoditelji kažu da je Pinokio zaliven vodom poput uvela geranija. Kaleb, poput uvela cvijeta. Lijepo je vidjeti riječ subesjednik a ne uvijek sugovornik.Osnovno pitanje: treba li književno djelo biti razumljivo ili arhaično? potpitanje: trebaju li to biti suprotne kategorije? Djelo treba biti razumljivo, naravno, ali u onoj mjeri u kojoj razumljiv jezik ne znači skučeni vokabular, banalan izričaj, izbjegavanje domaćih arhaizama, utjecanje kolokvijalnom izričaju na neprimjerenoj razini. (U crtiću Izbavitelji Nemreš bolivit). Pinocchio je ipak napisan prije 122 godine.Arhaičnost nam dočarava vrijeme u kojem je napisan, a i da nije, volimo kad se priče događaju davno. Ne bi li jezik trebao dočarati ta davna vremena? Lakše razumijevanje ne smije doći u sukob s preciznošću ili još češće s ljepotom izričaja. Arhazimi stvaraju pripovjedačko ozračje i stvaraju dojam da je onaj tko ih pripovijeda mudar i time kompetentan da nekoga nešto nauči. Argument da je nešto djeci ili čitateljima nekako razumljivije može se protumačiti i kao eufemizam za podilaženje publici ili vlastitu ograničenost u izražavanju.

---

Simpozij o prevođenju tekstova o suvremenoj umjetnosti

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca organizira Simpozij o prevođenju tekstova o suvremenoj umjetnosti u petak, 19. studenog 2010. u prostorijama MSU, Avenija Dubrovnik 17, s početkom u 10.00 sati.

P R O G R A M

10.00	Uvodna riječ Snježane Pintarić, ravnateljice Muzeja
10.15	Andy Jelčić: Meeting Point - teorija i praksa traženja
11.15	Shaun Whiteside: Minority Report: A Spy in the House of Art (situacija u VB, pogled prema istočnoj Europi)
13-14	pauza
14.00	Sandra Križić-Roban: Odrastanje s tekstovima i prijevodima
15.00	Nika Radić: Prevođenje same sebe

 MSU je izrijekom postavljen kao međunarodno orijentirana institucija, što se vidi iz postava, publikacija i programa. Unatoč skučenom prostoru, riječki MMSU već odavno djeluje nadregionalno, koristeći povijesni položaj Rijeke kao zemljopisnog i prometnog čvorišta i na toj činjenici temeljeći planove za izgradnju novog, naravno većeg Muzeja, bogatijeg izložbenim prostorom i programima. Širom zemlje održavaju se filmski i kazališni festivali najšireg raspona, s posebnim naglaskom na suvremenom, alternativnom i umjetnički angažiranom. Gotovo da više i nema publikacije koja se ne radi dvojezično, a izdavači prilično marljivo prate relevantnu svjetsku produkciju na području suvremene umjetnosti. Tekst na stranom jeziku jedna je od naših najvažnijih legitimacija, ne samo pri ulasku u EU, nego i pri ispravnom pozicioniranju Hrvatske na svjetskoj kulturnoj karti. Sada je vrijeme da se pokuša odgovoriti na sljedeća važna pitanja: što autori tekstova (teoretičari, umjetnici) očekuju od prijevoda? Što prevodioci očekuju od autora? Kakvo je naše nasljeđe na tom području, što od toga valja njegovati dalje, a što mijenjati? Kakve je tipične poteškoće pokazala višegodišnja praksa i kako ih izbjeći? Što od nas, stranaca, Europljana, Hrvata, očekuje govorno područje izvornih govornika engleskog jezika, što nam oprašta i što nam zamjera? Ovaj je simpozij organiziran u ovo doba i na ovom mjestu upravo zato što i tekstopisci i prevoditelji procjenjuju da je ovo trenutak kada određena pitanja valja osvijestiti, kada treba poboljšati okvir suradnje na crti proizvodnja-posredovanje-korisnik i predstaviti Hrvatsku na ulasku u EU na optimalan način. Pretpostavljamo da ovaj simpozij ima što reći povjesničarima umjetnosti, umjetnicima, prevoditeljima, arhitektima, dizajnerima, filmašima i svim drugima zainteresiranima za problematiku protoka informacija između različitih kulturoloških sustava, a pogotovo pretpostavljamo da svi oni imaju što reći jedni drugima. Dođite!

---

Korice izbliza: Pronađeni u prijevodu

Dana 27. listopada 2010. u 18.30 sati u Rijeci (GKR, Narodna čitaonica, Korzo 24)Korice izbliza: Pronađeni u prijevodu, raspravaSudjeluju: prevoditelji članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca:Lara Hölbling Matković, Nataša Medved i Sead Muhamedagić

---

Vrhovi svjetske književnosti i vrhovi hrvatskog prevodilaštva

Okrugli stol pod naslovom Vrhovi svjetske književnosti i vrhovi hrvatskog prevodilaštva održat će se 28. svibnja 2010. u 18 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.Na ovom okruglom stolu, na koji su pozvani sudionici Dalibor Blažina, Iva Grgić Maroević, Tatjana Jukić, Irena Lukšić, Sead Muhamedagić, Božidar Petrač i Josip Užarević, željeli bismo propitati mjesto i ulogu biblioteke kao što je to (bila) Vrhovi svjetske književnosti u odupiranju isključivo tržišnoj regulaciji položaja knjige s djelima klasika, zatim promotriti koliko je kvalitete u deset godina svojega postojanja ova biblioteka donijela na planu književnih prijevoda, koje je klasike prvi put predstavila te ima li za takve ili slične biblioteke još mogućnosti opstanka u hrvatskim uvjetima.

---

Okrugli stol 'Prijevodi klasika u hrvatskoj književnosti - tradicija i inovacija'

KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE i DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIH PREVODILACA

pozivaju vas na šesti razgovor iz ciklusa

'Prevodioci nisu hodajući rječnici'

 

Okrugli stol 'Prijevodi klasika u hrvatskoj književnosti - tradicija i inovacija'

gosti: Giga GRAČAN, Neven JOVANOVIĆ, Višnja MACHIEDO i Sead MUHAMEDAGIĆ

moderatorica: Jadranka PINTARIĆ

u četvrtak, 18. prosinca 2008. u 19 sati

Knjižnica Marije Jurić Zagorke

Krvavi most 2, Zagreb

Ciklus razgovora 'Prevodioci nisu hodajući rječnici' ovaj put organiziran je kao okrugli stol u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. U ciklusu razgovora s vrsnim prevodiocima željeli bismo ne samo stručnoj, nego i široj javnosti ukazati na važnost i složenost te profesije, na odgovornost spram kultura u kojima djeluju, katkad na mukotrpnost posla koji se obavlja ponajčešće u osami, na dvojbe 'vjernosti' i 'izdaje', na (ne)mogućnost dosljednosti.

Ovaj put pokušat ćemo ukazati na neke aspekte pri prevođenju klasika, od toga da uopće definiramo što su to klasici, pa do toga treba li neke naslove iznova prevoditi doista za svaku novu generaciju. Svojedobno se mnogo govorilo o tome kako nam valja popuniti 'rupe', osnivane su redakcije i pokrenute biblioteke, a činilo se da su prevodioci klasika u povlaštenom položaju pri dodjeli prevoditeljskih nagrada. Je li to dalo zadovoljavajuće rezultate? Pritom se nameće pitanje koliko imamo kompetentnih prevoditelja za neka zahtjevna djela kojima treba i opsežan kritički aparat?

Jednako tako svjedočili samo nastojanjima ili pokušajima da se revidiraju i jezično dotjeruju stari prijevodi, ali se počesto taj trud umnogome pokazao upitnim. S druge strane pak imamo i fenomen pisaca koji se u svijetu smatraju klasicima, a u nas nisu prepoznati kao takvi. Utječe li kvaliteta prijevoda na recepciju? To su samo neke od tema razgovora večerašnjeg okruglog stola.

---

Otvorenje 1. godišnje izložbe DHKP i okrugli stol 'Od izvornika do prijevoda'

25. svibnja 2007. otvorena je 1. godišnja izložba radova članova DHKP-a u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a 31. svibnja održan je Okrugli stol 'Od izvornika do prijevoda' u Klubu književnika. Pogledajte prilog Hrvatske televizije iz emisije 'Dobro jutro, Hrvatska'.

---

Simpozij 'Radovi u tijeku'

U okviru manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli održan je, u organizaciji FESTIVALA POLIS-JADRAN-EUROPA, Zajednice Talijana Pule, talijanskog Ministarstva kulture, Visoke škole za prevodioce i tumače tršćanskoga Sveučilišta i našega DHKP-a (glavna organizatorica Ljiljana Avirović), simpozij 'Radovi u tijeku', na kojemu su nastupili veliki suvremeni autori Claudio Magris i Umberto Eco i njihovi prevodioci iz niza zemalja, uključujući Hrvatsku. Književno je prevođenje tako, i u znanstvenom kontekstu i u medijima (pogledati novine iz tih dana!), konačno zadobilo mjesto koje mu pripada.

---

Pet tribina o hrvatskom jeziku

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca uz pomoć Gradskog ureda za kulturu poziva Vas na PET TRIBINA O HRVATSKOM JEZIKU. Govorit će vrsna poznavateljica hrvatskoga jezika i vješta predavačica mr.sc. Nives Opačić, a tribine će se održavati utorkom u Knjižnici 'Bogdan Ogrizović' 3., 10., 17., 24. i 31. listopada 2006. u 17 sati.Kontinuiranim praćenjem onoga što se s hrvatskim jezikom događa u našem javnom medijskom prostoru (od televizije, novina i javnih istupa pa do prijevoda stručnih i književnih djela što se u nas objavljuju) Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, a vjerujemo kako nije jedino, došlo je do poraznog zaključka koji ukratko glasi: Hrvati više ne znaju svoj jezik! Zapitali smo se, dakle, može li se tu išta promijeniti i osjetili se pozvanima da se, kao strukovna udruga književnih prevodilaca, kojima je jezik (upravo hrvatski!) glavno izražajno sredstvo, uhvatimo u koštac s tom pojavom.Mišljenja smo kako bi niz predavanja/tribina, na kojima bi i šira javnost mogla o hrvatskom jeziku doznati sve što inače nema koga pitati, bio dobar početak.U tom smislu predlažemo vam pet tribina o hrvatskom jeziku na kojima će se o hrvatskom jeziku govoriti kroz primjere iz književnosti i svakodnevnog života. Uvjereni smo kako ćemo takvim pristupom uspjeti u javnosti probuditi zanimanje za vlastiti jezik i time pomoći da se otklone strahovi i predrasude koji su posljedica neznanja.

---

(Ne)kvaliteta prevođenja dječje književnosti

DHKP u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim centrom za dječju knjigu organizirao je okrugli stol pod naslovom (Ne)kvaliteta prevođenja dječje književnosti u četvrtak 24. studenog 2005. u 10.00 sati, na Dječjem odjelu Knjižnica Grada Zagreba, Starčevićev trg 4.Sudjelovali su:

• Tatjana Jukić-Gregurić
• Marko Kovačić
• Nives Opačić
• Anita Peti-Stantić
• Nada Šoljan
• Dubravka Težak

Popratna izložba: Hrvatska prijevodna izdanja - Ranka JavorModeratorica: Lara Hölbling Matković

---

27. zagrebački književni razgovori: Suvremena književnost i jezici Europe

Društvo hrvatskih književnika, u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca, održava 27. zagrebačke književne razgovore s temom Suvremena književnost i jezici Europe 14. i 15. listopada 2005., u prostorijama Društva hrvatskih književnika, Trg bana Jelačića 7/I.Program:Petak, 14. listopada09.00 - 12.00 Prvi razgovor:Helena Peričić, HrvatskaŽeljka Lovrenčić, HrvatskaLia Karavia, GrčkaMiro Gavran, HrvatskaGio Ferri, ItalijaLeopold Auburger, Njemačka21.00 Večer poezije - Peter WaughSubota, 15. listopada10.00 - 14.00 Drugi razgovor:Manuel Frias Martins, PortugalChristine Haidegger, AustrijaVjačeslav Kuprijanov, RusijaRobert Minhinnick, Velika BritanijaBoris Pahor, SlovenijaMiqel de Palol, ŠpanjolskaMárió Papp, MađarskaLeo Wintgens, Belgija17.00 - 19.30 Treći razgovor:Peter Waugh, AustrijaAnte Stamać, HrvatskaCarlo Alberto Sitta, ItalijaZdravko Luburić, BelgijaRainer Grübel, Njemačka

---

'Prevodilac iliti nevidljivi čovik' u emisiji Forum

U subotu 5. veljače u 18 sati u emisiji Forum na 3. programu Hrvatskog radija možete slušati odjeke s okruglog stola DHKP-a Prevodilac iliti nevidljivi čovik, održanoga u listopadu 2004.

---

Prevodilac iliti nevidljivi čovik

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organiziralo je 23. listopada 2004. Okrugli stol pod naslovom Prevodilac iliti nevidljivi čovik.Na Okruglom stolu raspravljalo se o dvije, zapravo, vječne teme:1. Nezavidan položaj književnog prevodioca u društvu (odnos nakladnika, kulturnih ustanova i drugih subjekata u kulturi te, posebice, medija prema autoru prijevoda) i kako ga popraviti.Uvod i vođenje: Milivoj Telećan

1. Snježana Hefti (Italija)
2. Dušan Karpatsky (Češka)
3. Alica Kulihova(Slovačka)
4. Istvan Lokos (Mađarska)
5. Irena Frelih (Slovenija)
6. Klaus Detlef Olof (Austrija)

2. O lošim prijevodima i njihovu pogubnom utjecaju na sveukupnu kulturu, (na svaki njezin segment) od glazbe do filma i, naravno, televizije.Uvod i vođenje: Iva Grgić

1. Snježana Husić: Tko tu koga?
2. Lara Hölbling Matković: Gdje je prevodilac u medijima?
3. Nives Opačić: Između čekića i nakovnja

---