DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).

Uredništvo DHKP

Tribina Litterarum translatio - svibanj 2018.

U ponedjeljak 21. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.          

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književni prevodilac Dean Trdak. Riječ je o nagrađivanom prevodiocu koji potpisuje niz zanimljivih, zahtjevno napisanih i lijepo prevedenih književnih djela s engleskog, talijanskog i portugalskog jezika. Bit će to osobita prilika da se u opuštenom razgovoru s ovim veoma komunikativnim kolegom što će ga s njim voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje proizlaze iz njegova književno-prevodilačkog opusa. Na temelju nekoliko odabranih ulomaka steći ćemo konkretne dojmove o izuzetnoj kakvoći njegovih književnih prijevoda. Deana Trdaka ovom ćemo prilikom doživjeti i kao osebujna (prevodilačkog i vokalnog!) interpreta portugalskog fada. Instrumentalnom pratnjom poduprijet će ga virtuozni, kod nas omiljeni portugalski gitarist Pedro Abreu.

Očekujemo vas u velikom broju!


Tribina Tragom prijevoda - svibanj 2018.

 

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 7. svibnja 2018. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

 

Ovogodišnji ciklus tribine Tragom prijevoda nastavljamo predstavljanjem djela Traganje za korijenima: osobna antologija talijanskog pjesnika, prevoditelja, pripovjedača, romanopisca i esejista Prima Levija koju je uredio jedan od njegovih prevoditelja na hrvatski jezik, Tvrtko Klarić. U njoj je predstavljeno “trideset autora iz trideset stoljeća pisane riječi” s odabirom kraćeg ulomka iz djela te uz antologičarevo kratko uvodno obrazloženje. Budući da je zagrebačko izdanje te antologije svojevrstan spomenik prevodilačkom zanatu i mnogim, redom vrhunskim prevoditeljima, a pojavilo se točno prije deset godina (2008.), ovoga puta učinit ćemo iznimku i u razgovoru s Tvrtkom Klarićem predstaviti jednu knjigu, ali trideset i jednog pisca i jednako toliko djela te više od dvadeset prevodilaca.


Tribinu moderira Ana Badurina.


Najava tribine "Tragom prijevoda" u Dobro jutro, Hrvatska

Pogledajte najavu DHKP-ove tribine "Tragom prijevoda" na Dobro jutro, Hrvatska

S Danijelom Trbović i Mirkom Fodorom razgovarali su prevoditelji Romana Perečinec i Dalibor Joler te moderatorica tribine Anda Bukvić Pažin. 


Tribina Litterarum translatio - ožujak 2018.

ponedjeljak 19. ožujkau 18.00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5), zbiva se još jedna u nizu tribina iz DHKP-ova ciklusa Litterarum translatio.

U središtu pozornosti ovaj će put biti ugledni hrvatski romanist, književni prevodilac, antologičar, pjesnik i filolog u najširem smislu riječi Mladen Machiedo. S obzirom na impozantnost njegova prevodilačkog opusa u kojemu je u prvom planu poezija, ovom ćemo se prilikom posebice zadržati na njegovu prevođenju vrhunske poezije s talijanskog i drugih romanskih jezika. Bit će također govora i o Machiedovu predanom pedagoškom djelovanju te o njegovu posebnom doprinosu prevođenju hrvatske poezije na talijanski jezik.

U razgovoru što će ga s uvaženim kolegom voditi Sead Muhamedagić bit će dotaknuto još mnogo tema koje će nam barem donekle približiti njegovu radnu svakodnevicu, a saznat ćemo ponešto i o osebujnostima Machiedova pristupa prevođenju poezije.

 

S radošću vas stoga pozivamo da nam se pridružite u što većem broju.


Tribina Tragom prijevoda - veljača 2018.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 26. veljače 2018. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

U prvoj tribini u ovogodišnjem ciklusu Tragom prijevoda predstavljamo dvoje svestranih prevoditelja i njihove recentne radove između kojih se proteže ni manje ni više nego pet stoljeća njemačke i svjetske književnosti.

 

Na samom kraju 15. stoljeća objavljeno je najvažnije, najopsežnije, ali i najpopularnije satiričko djelo njemačkog humanista Sebastiana Branta. Riječ je o poetskoj i filozofskoj alegoriji Brod luđaka, koja svoju aktualnost i metaforičku snagu zadržava do danas, a od ovoga je tjedna napokon možemo čitati i na hrvatskom, u prijevodu Dubravka Torjanca.  S prevoditeljem razgovaramo o autoru, o samom tekstu bremenitom višeslojnim značenjima i spletenom od vezanog stiha, o odabiru leksika i najvećim izazovima pred kojima se našao pri prijevodu štiva nastaloga na izmaku srednjeg vijeka, u drukčijem kontekstu i za jednu posve drukčiju publiku.

 

Drugi tekst su intimni zapisi jednoga od najvećih filozofa 20. stoljeća, Waltera Benjamina. Prozni fragmenti nastali su krajem tridesetih godina prošlog stoljeća, a objavljeni su tek nakon autorove smrti pod naslovom Berlinsko djetinjstvo oko 1900. Ovo umjetničko djelo u malom, poetično u jeziku, odsječno u formi i dirljivo u neposrednosti svoje pripovjedačke vizure na hrvatski je prenijela Sanja Lovrenčić. Prevoditeljica će nam ispričati zašto ovaj tekst smatra iznimno lijepim i posebno vrijednim, je li dnevnike lakše ili teže prevoditi s obzirom na njihovu bliskost životu te kako je tražila i na koje sve načine pronašla glas mladoga Waltera Benjamina.


Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.


Tribina Litterarum translatio - siječanj 2018.

U ponedjeljak 22. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će nove snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju. Ovom prigodom, čime nastavljamo prošle godine uvedenu praksu predstavljanja nedavno primljenih članica i članova DHKP-a, reprezentirat će ih naša mlada kolegica Ivana Jandras Szekeres i uvaženi kolega Damjan Lalović. Ovi naši već afirmirani članovi upoznat će nas sa svojim pogledima na književno prevođenje, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihova prevodilačkog opusa.

Tribinu će i ovaj put u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić.

Veselimo se vašem dolasku!


Tribina Litterarum translatio - prosinac 2017.

U ponedjeljak 4. prosinca na redu je peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.            

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi član i književno-prevodilački kolega Stjepan Pavić. Taj samozatajni franjevac spada u nadasve malobrojnu skupinu naših „klasičara“, tj. onih naših članova koji hrvatski korpus prijevodne književnosti obogaćuju prijevodima s jezikâ na kojima se mudro misli i piše više od dva tisućljeća. Imat ćemo osobitu priliku upoznati se s radom ovoga osebujnog intelektualca kojega će nam u razgovoru s moderatorom tribine predstaviti znalci njegova opusa Željka Čorak i Tonko Maroević.  Čut ćemo također i pokoji ulomak iz Pavićevih prepjeva s latinskog jezika.

Veselimo se vašem dolasku!


Tribina Tragom prijevoda - studeni 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)


 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Peta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a ovoga puta bit će govora o književnosti za djecu.


Književnost za djecu, posebno ona za ranu čitalačku i predčitalačku dob često se marginalizira i svodi na razinu trivijalne i infantilne zabave, a knjige i slikovnice u tome kontekstu često poprimaju ulogu igračke ili komercijalnog artikla. Pri tome se zaboravlja da je rana literatura nemjerljivo važna u odgoju budućih čitatelja: djece – budućih odraslih - koja razumiju, vole i cijene pisanu riječ, koja kritički razmišljaju i postavljaju prava pitanja.

U općenito zanemarenoj dječjoj literaturi, mjesto prevoditelja često je marginalno do nepostojeće. I to je poseban problem, ako znamo da je riječ o kompleksnom procesu prijevoda i prilagodbe za posebnu vrstu publike, one najzahtjevnije.

Prijevodi dječje književnosti često se ne daju „ozbiljnim“ prevoditeljima, i to je štetna i potencijalno opasna eskapada. Ali, na svu sreću, iznimki ipak ima, a to su naši gosti u ovom izdanju tribine „Tragom prijevoda“, posvećenoj književnosti za djecu i mlade.

 

Dva konkretna teksta koja ćemo predstaviti su Grimmove bajke za male i velike Philipa Pullmana, u nagrađenom prijevodu Snježane Husić, te slikovnice planetarno popularne Julije Donaldson, a najviše maštovita Što je bubamara čula, u već gotovo kultnom, silno nadahnutom prijevodu Ozrena Doležala. Naši gosti će nam govoriti o ljepoti bavljenja dječjom književnošću na raznim razinama, o tome što im znače prijevodi za male u kontekstu prijevoda za velike, gdje leže najveće zamke i najskliskiji izazovi te što svi zajedno možemo učiniti za bolji i ozbiljniji status ovoga važnog područja.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.


Tribina Litterarum translatio - listopad 2017.

ponedjeljak 9. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

        

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književnik, nakladnik i književno-prevodilački kolega Nenad Popović. S obzirom na više od četrdeset godina njegove kontinuirane prisutnosti na hrvatskom i europskom kulturnom obzorju nije ga potrebno posebno predstavljati. Bit će to osobita prilika da se u razgovoru s ovim istinski angažiranim intelektualcem što će ga s njim voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje proizlaze iz njegova esejističkog i književno-prevodilačkog opusa. Bit će govora i o njegovu uredničkom i nakladničkom djelovanju, a čut ćemo i pokoji ulomak iz njegova književnog i prevodilačkog pera.


Veselimo se vašem dolasku!


Tribina Tragom prijevoda - rujan 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Vladimir Zarev, Propast, prijevod: Ksenija Banović, Edicije Božičević 2015.

Vladimir Zarev jedan je od najistaknutijih suvremenih bugarskih prozaista, a njegov romanPropast prije svega je roman o tranziciji. Zarev nam u njemu pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma koji nakon što je „izbila demokracija“ sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje. Ovo je roman koji govori o vremenu cinizma i moralnog sloma, bezdušnosti političke elite i prodaje institucija, nevidljive i vidljive erodirajuće vlasti novca i tajanstvenog „uma“ svjetskog novca. O vremenu kad tjelohranitelji i konobari osnivaju banke, a bivši policajci i političari iz starog režima smišljeno uništavaju državu, paraliziraju pravosudni sistem, dok prostitucija i šverc autima i cigaretama predstavljaju jedinu prosperitetnu branšu. Poznato? Možda i jest, no snaga i magnetska privlačnost Propasti leže u jeziku kojim je roman napisan: njegov njemački prevoditelj Thomass Fram rekao je da je Zarev izvadio bugarski jezik iz čvrstog agregatnog stanja i učinio ga tekućim, lahorastim, prhutavim, skliskim. Prevoditeljica Ksenija Banović ispričat će nam kako se (vrlo vješto) uspjela održati na nogama na tom iznimno skliskom terenu.

 

Saša Stanišić, Uoči slavlja, prijevod: Anda Bukvić Pažin, Fraktura 2017.

U mjestašcu Fürstenfeldeu smještenom u uspavanoj njemačkoj zabiti izloženoj polaganom propadanju, noć je uoči Anindana, svetkovine kojom ni sami mještani ne znaju što slave, no raduju se Anninu spaljivanju. I premda selo naizgled spava, neki njegovi stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner g. Schramm mora donijeti odluku: cigareta ili metak u glavu. Anna leži u tami, sama, okružena oronulom prošlošću svoje obitelji, i pita se što joj je dobro donijelo osamnaest godina provedenih na imanju Geherovih. Mladiću Johannu kod kuće postane neizdrživo, a kad dođe do crkve, začuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar. Noć je probudila uspavane duhove: na površinu izbijaju stare legende i sjećanja. Kroz njih će nas provesti galerija vješto iscizeliranih osebujnih likova koje autor opisuje s mnogo humora. Dodamo li tome da se kritika jednoglasno slaže da je Stanišić vrhunski stilist, spomenemo li neprestanu izmjenu različitih diskursa, jezik 16. i 17. stoljeća, rumunjske turističke vodiče, Malleus Maleficarum, jednog i pol neonacista, gumene bombone i raznovrsna njemačka lisnata tijesta, slikaricu daltonisticu te analizu ponašanja lisice i strukture jelenjih rogova spomenut ćemo samo sićušan dio muka na kojima se našla i s kojima se vrlo vješto snašla prevoditeljica Anda Bukvić Pažin radeći na ovom romanu.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.