DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).
Tribina Litterarum translatio, 16. veljače 2026. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
I ove godine nastavljamo s tradicionalnom tribinom Litterarum translatio, koju je još 2013. pokrenuo naš neprežaljeni kolega Sead Muhamedagić a posvećena je promicanju književnog prevođenja kao ključnog kulturnog, jezičnog i autorskog čina te međusobnom upoznavanju članova i članica Društva.
U prvom ćemo se ovogodišnjem susretu družiti s Mišom Grundlerom, prevoditeljem s danskog, norveškog, švedskog i engleskog. Svi koji ga prate na društvenim mrežama znaju za njegove originalne, maštovite novotvorenice i prijevodne ideje, a tribina će biti idealna prilika da ga upoznaju i oni koji ne posjećuju društvene mreže. Mišo prevodi prozu, poeziju i drame, predaje na Skandinavistici FFZG-a te se bavi audiovizualnim prevođenjem i sudskim tumačenjem.
S voditeljicom Patricijom Horvat porazgovarat će o skandinavskim jezicima i književnosti, pristupu različitim književnim formama i žanrovima, književnosti za djecu, mlade i odrasle, novim prijevodima klasika, mašti, inspiraciji, istraživanju, slobodnom vremenu i drugim temama zanimljivima književnim prevoditeljima, ali i široj javnosti. Također će pročitati odabrane ulomke iz svojih prijevoda.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno
pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se
vašem dolasku!
Više o sugovorniku:
Mišo Grundler (1988.) magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Predaje kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radi i kao audiovizualni prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, a prevodi i kazališne predstave. Dosad mu je objavljeno pedesetak književnih prijevoda. Među prijevodima ističu se djela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Hansa Christiana Andersena, Inger Christensen, Larsa Svendsena, Tove Ditlevsen i dr. Dobitnik je godišnje nagrade „Josip Tabak“ DHKP-a 2023. godine i godišnje nagrade norveške Državne agencije za promicanje norveške književnosti u inozemstvu (NORLA) 2024. godine. Predsjednik je Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja, dopredsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca te član Hrvatskog društva pisaca.
Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb.
U prevodilačkom ringu - 2. prosinca 2025. u 18 sati, Knjižnica Medveščak, Zagreb
Tribina Litterarum translatio 24. studenog 2025. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
Tribina Litterarum translatio 24. studenog 2025. u 18 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
U posljednjem ovogodišnjem izdanju tribine Litterarum Translatio, koje će se održati u ponedjeljak 24. 11. 2025. u 18.00 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, gostuje Krešimir Krnic, koji u jednoj prevoditeljskoj osobi spaja takoreći nespojivo: s jedne strane sanskrtsku epsku književnost, temelje indijske civilizacije i prijevode s hindskog i urdskog, s druge strane prijevode s engleskog i slovenskog razigranih stihova iz slikovnica, a usto je i sam autor prevođenih slikovnica, nakladnik i knjižar.
Od Krešimira ćemo doznati kako uspostavlja ravnotežu između svih tih svjetova kojima se bavi. Pitat ćemo ga, među ostalim, kako se zainteresirao za indologiju, je li mladima indologija i dalje zanimljiva i kako gleda na budućnost te struke, zašto ga zanima Vālmīkijeva Rāmāyaṇa, tko je Saadat Hasan Manto i što je devanagarski font, ali i kako je naučio engleski, slovenski i njemački, s kojih prevodi knjige za djecu i odrasle, kako se odlučio prevoditi slikovnice u stihovima, među kojima su i svjetski hitovi autorice Julije Donaldson, tko je Ljekarnik Miško, koji je nakladnički program Ibis Grafike i što je Pričozemska.
Razgovor će voditi Patricija Horvat.
Tribina će se
snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati
snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem
dolasku!
Više o gostu tribine:
Krešimir Krnic završio je studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao književnost. Od 1989. godine zaposlen je na Katedri za indologiju Odsjeka za Indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predaje predmete vezane uz hindski jezik i književnost, sanskrt i sanskrtsku epsku književnost te uz temelje indijske civilizacije. Objavio je prijevode s urdskog, hindskog, engleskog, njemačkog i slovenskog jezika, među kojima su prijevodi više od 60 slikovnica i ilustriranih knjiga. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka te dviju autorskih slikovnica: Ljekarnik Miško ... ili zašto veljača ima 29 dana / Dr. Jazbec (ilustrirala Valentina Supanz Marinić, Ibis grafika, 2019.; prevedeno na estonski i slovenski) i Srpanjski machor (ilustrirala Vanda Čižmek, Ibis grafika, 2023.).
Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
U prevodilačkom ringu, 6. studenog u 17 sati, Filozofski fakultet - odgađa se zbog bolesti
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 24. listopada u Rabu
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 5. studenog u Donjem Miholjcu
Susret 23. listopada je otkazan zbog bolesti jednog od sudionika.
Novi termin je 5. studenog u 18 sati, na istom mjestu.
Hvala na razumijevanju!
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 21. listopada u Osijeku
Tribina Litterarum translatio 6. listopada 2025. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
Tribina Litterarum translatio 6. listopada 2025. u 18 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
U ovogodišnjem ciklusu tribina Litterarum translatio nastavljamo s predstavljanjem kolegica i kolega koji se osim književnim prevođenjem bave i pisanjem.
Vlatku Valentić mnogi od nas poznaju kao vrsnu, nagrađivanu prevoditeljicu profinjena izričaja i bogata vokabulara. No široj je javnosti manje poznato da je ona autorica čak četiriju pjesničkih zbirki, u kojima nadahnuto preobražava pročitano u nove poetske svjetove. S Vlatkom ćemo razgovarati o prepletanju pisanja i prevođenja, o pjesničkim i prevoditeljskim uzorima i nadahnućima, o jeziku kao nepresušnu vrelu mogućnosti izražavanja svijeta oko nas i u nama, o sputanosti i slobodi, doslovnosti i prenesenosti, ozbiljnosti i razigranosti, referencama i asocijacijama, labudovima i zvijezdama. Doznat ćemo i kako se odlučila posvetiti književnom prevođenju, što je kao stipendistica radila u Francuskoj, a što u Škotskoj, koji joj je najdraži, a koji najteži prijevod. I dakako, čut ćemo ulomke iz prijevoda i izbor pjesama.
Razgovor će voditi Patricija Horvat.
Tribina će se
snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati
snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem
dolasku!
Više o sugovornici:
Vlatka Valentić rođena je 1972. u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala engleski i francuski jezik i književnost. Od 1993. prevodi strani filmski i serijski program za Hrvatsku radio-televiziju, a poslije i za druge nacionalne TV kuće. Od 1995. do 1999. radila je u Francuskom institutu u Zagrebu, a od 1996. do 2003. kao lektorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prevela je prozna djela Michela Tourniera, Honoréa de Balzaca, Marguerite Duras, Katherine Mansfield, Alaina de Bottona, Jeffreya Eugenidesa i dr. te suvremenu filozofiju i teoriju umjetnosti: Jona McKenzieja, Marca Augéa, Catherine Millet… Dvostruka je dobitnica godišnje nagrade DHKP-a „Josip Tabak” za prijevode romana Vila karabinka Daniela Pennaca (Sysprint, 2001.) i Rijeka dima Amitava Ghosha (Vuković & Runjić, 2018.) i dobitnica godišnje nagrade „Iso Velikanović“ za prijevod djela Godine Annie Ernaux (OceanMore, 2021.). u nakladi Vuković&Runjić objavila je zbirke pjesama Sad sam puno mlađa (2019.), Veliki bijeg (2021.), Tajna zaključane sobe & Obrnute pjesme (2022.) i Bulevar Bovary (2024.).
Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 29. rujna u Rijeci
U prevodilačkom ringu, 24. rujna u 18 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb
Tribina Litterarum translatio, 16. lipnja 2025. u 18 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
Tribina Litterarum translatio 16. lipnja 2025. u 18 sati
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu, Krvavi most 2
Nakon što smo u prošloj tribini Litterarum translatio naučili mnogo o CEATL-u, u ovoj ćemo imati priliku naučiti nešto i o litavskoj književnosti, i to zahvaljujući našoj kolegici Mirjani Bračko, prevoditeljici prije svega s litavskog, ali i francuskog i ruskog jezika, kojoj je početkom godine predsjednik Republike Litve uručio orden „Za zasluge Litvi“ za prevođenje na hrvatski jezik djela najistaknutijih litavskih književnika i pjesnika te važnih publikacija o njima, za promicanje litavskog jezika i kulture u Hrvatskoj te za njegovanje kulturnih veza između Litve i Hrvatske.
Na tribini ćemo među ostalim doznati kako je Mirjana naučila litavski i počela prevoditi litavsku književnost, prevodi li radije knjige za djecu ili za odrasle, koji su najvažniji litavski suvremeni autori i autorice te književni klasici, zašto u litavskoj tradiciji rado pišu o žabama, postoje li u litavskoj književnosti i druge „tipične“ teme i trendovi, žive li litavski književni prevodioci na višoj ili nižoj nozi od nas, koliko Litavci znaju o hrvatskoj književnosti, koja je uloga Litavskog instituta za kulturu u održavanju kulturne suradnje između naših dviju zemalja i dr.
Razgovor će voditi Patricija Horvat.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno
pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se
vašem dolasku!
Više o sugovornici:
Mirjana Bračko rođena je u Ivancu, gdje i danas živi. Završila je studij ruskog i francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao nastavnica, prevoditeljica i lektorica hrvatskoga jezika na sveučilištima u Vilniusu, Kijevu i Lyonu. Prvi književni prijevod s litavskog na hrvatski objavila je 2000. u književnom časopisu Forum. Godine 2006. Društvo litavskih književnih prevodilaca dodijelilo joj je nagradu Sv. Jeronim za prijevode s litavskog jezika i promicanje litavske književnosti. Osim u zasebnim knjigama, prijevode objavljuje u književnim časopisima Forum, Quorum, Poezija, Književna Rijeka, Zarez, Nova Istra, Kolo. Godine 2022. njezin prijevod knjige za djecu Kęstutisa Kasparavičiusa „Drhturavi vitez“ Hrvatski centar za dječju knjigu IBBY proglasio je najboljim u Hrvatskoj u području dječje književnosti te joj je uručena diploma Časne liste IBBY-ja. Godine 2024. Predsjednik Republike Litve dodijelio joj je orden „Za zasluge Litvi“.
Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija.
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 2. lipnja u Puli
U prevodilačkom ringu, 7. svibnja u 15 sati, Filozofski fakultet u Osijeku, dvorana 39
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 30. travnja u Šibeniku
Sve vas pozivamo na treće od deset gostovanja u sklopu projekta DHKP-a Posudite od prevodilaca.
Putujući čitateljski klub Društva hrvatskih književnih prevodilaca dolazi u Šibenik.
Prevodioci osim knjiga koje sami prevode rado čitaju i prijevode svojih kolegica i kolega, ne bi li nešto iz njih naučili, ali i oduševili se. U projektu Posudite od prevodilaca po dvoje prevodilaca gostuje u gradskim knjižnicama diljem Hrvatske i predstavljaju jedni druge kroz jedan prijevod koji im se naročito svidio.
U Art Podrum (Ulica Šibenske narodne glazbe) u srijedu 30. 4. 2025. u 18h dolaze prevoditeljice Stjepanka Pranjković i Irena Škarica.
Prevoditeljica Stjepanka Pranjković predstavlja roman "Svjetlo koje ne vidimo" američkog autora Anthonyja Doerra u prijevodu Irene Škarice.
Prevoditeljica Irena Škarica predstavlja roman "Bijes koji ostaje" austrijske autorice Mareike Fallwickl u prijevodu Stjepanke Pranjković.
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 29. travnja u Umagu
Sve vas pozivamo na drugo od deset gostovanja u sklopu projekta DHKP-a Posudite od prevodilaca.
Putujući čitateljski klub Društva hrvatskih književnih prevodilaca dolazi u Umag.
Prevodioci osim knjiga koje sami prevode rado čitaju i prijevode svojih kolegica i kolega, ne bi li nešto iz njih naučili, ali i oduševili se. U projektu Posudite od prevodilaca po dvoje prevodilaca gostuje u gradskim knjižnicama diljem Hrvatske i predstavljaju jedni druge kroz jedan prijevod koji im se naročito svidio.
U Gradsku knjižnicu Umag u utorak 29. 4. 2025. u 19h dolaze prevodioci Ursula Burger i Dean Trdak.
Prevoditeljica Ursula Burger predstavlja roman ˝Knjige koje su progutale mog oca˝ portugalskog autora Afonsa Cruza u prijevodu Deana Trdaka.
Dean Trdak roman ˝Najskrovitiji spomen na ljude˝ senegalskog autora Mohameda Mbougara Sarra u prijevodu Ursule Burger.
Tribina Litterarum translatio, 14. travnja 2025. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Tribina Litterarum translatio 14. travnja 2025. u 18 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
Travanjsko izdanje tribine “Litterarum translatio” bit će tematsko, poučno i nešto drukčije od uobičajenih. Uobičajeno je mjesto, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u kojoj ćemo u ponedjeljak, 14. travnja, razgovarati o CEATL-u. Zacijelo ste svi čuli za taj akronim – svakog petka naša je objava na društvenim mrežama posvećena upravo CEATL-u – ali koliko zapravo znate o toj krovnoj udruzi? Gdje je sjedište Europskog saveza književnoprevodilačkih udruga? Čime se Savez bavi? Kakva mu je struktura? A geopolitička važnost? Za što se zalaže i protiv čega se bori? U goste nam dolaze dvije stručnjakinje za CEATL, koje će nam odgovoriti na ta i mnoga druga pitanja: Ela Varošanec Krsnik i Lara Hölbling Matković.
Lara Hölbling Matković, književna i AV prevoditeljica s njemačkog i engleskog jezika, bila je predstavnica DHKP-a u CEATL-u od 2013. Sudjelovala je u radnim skupinama za vidljivost i za cjeloživotno obrazovanje. Godine. 2015. izabrana je u Upravni odbor kao potpredsjednica, a 2017. preuzima funkciju izvršne tajnice, koju je obavljala u tri mandata. Istekom maksimalnog dopuštenog broja mandata izašla je iz Upravnog odbora CEATL-a i povukla se s mjesta predstavnice DHKP-a.
Ela Varošanec Krsnik, književna prevoditeljica sa španjolskog i engleskog, DHKP-ova je predstavnica u CEATL-u od 2021. godine. Bila je članica radne skupine za najbolje prakse, a sada je vrlo aktivna članica Radne skupine za umjetnu inteligenciju i Radne skupine za autorska prava.
Razgovor će voditi Patricija Horvat.
Tribina će se
snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati
snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Veselimo
se tom razgovoru i pozivamo vas da nam se pridružite!
Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija.
Posudite od prevodilaca - putujući čitateljski klub DHKP-a 2. travnja u Velikoj Gorici
Tribina Litterarum translatio, 17. veljače 2025. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Tribina Litterarum translatio 17. veljače 2025. u 18 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
U ovogodišnjem ciklusu tribina Litterarum translatio predstavit ćemo nekoliko kolegica i kolega koji se osim književnim prevođenjem bave i pisanjem – poezije, proze, kritika, antologija…
Prva je od njih Jagna Pogačnik, prevoditeljica sa slovenskog, književna kritičarka i urednica, koja je nedavno objavila knjigu o kojoj se na našoj književnoj sceni puno priča: Područje signala, antologiju (mapiranje) suvremene proze u Hrvatskoj od 2000. do 2020. Jeste li se ikada zapitali koliko različito čitamo kada čitamo za zabavu i kada nam je cilj da književno djelo prevedemo, ili napišemo osvrt o njemu, ili ga ocijenimo kao članovi žirija, ili se premišljamo o njegovu uvrštenju u antologiju? Jagna zacijelo ima odgovor. Osim o specifičnostima profesionalnog i „amaterskog“ čitanja, s njom ćemo porazgovarati i o škakljivosti ukoričavanja subjektivnih izbora, o potencijalnom mapiranju suvremene slovenske proze te sličnostima i razlikama između naših dviju književnosti, o možebitnim predrasudama i zamkama kada je riječ o prevođenju sa srodnih jezika, o stanju u domaćoj književnoj kritici, o kulturi u medijima i drugim nadamo se poticajnim temama.
Razgovor će voditi Patricija Horvat.
Tribina će se
snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati
snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem
dolasku!
Više o sugovornici:
Jagna Pogačnik književna je kritičarka, prevoditeljica i urednica. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književne kritike, eseje, rasprave i prijevode objavljuje od 1989. u novinama i časopisima te radijskim emisijama a kao stalna književna kritičarka surađivala je i u emisijama Hrvatske radiotelevizije Knjižnica i Dobro jutro Hrvatska. Uređivala je biblioteku konTEKST (EPH i Novi liber), koja je objavljivala recentne prozne naslove hrvatskih prozaika i pisaca iz regije, a od 2020. povremeno uređuje knjige za nakladničku kuću Hena com. Od 2009. vodi radionice kreativnog pisanja književne kritike i proze u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu. Sudjelovala u radu žirija za književne nagrade Jutarnjeg lista, Meša Selimović, VBZ-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman i Fric.
Objavila izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001.), knjige sabranih književnih kritika Backstage (2002.), Proza poslije FAK-a (2006.), Kombajn na književnom polju (2012.), izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004.), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005 (2006.), antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008.) i Područje signala, mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000-2020 (2024.).
Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama te pedesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča.
Članica je Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Program financijski podržava Ministarstvo kulture i medija.