DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).
Tribina Litterarum translatio, 24. travnja u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Tribina Litterarum translatio 24. travnja 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
Norveška književnost donedavno se rijetko nalazila na našim policama, ali tada bi snažno odjeknula i ostavila dubok trag među hrvatskim čitateljima i piscima, poput djela Henrika Ibsena i Knuta Hamsuna. Sličan je status u svjetskim razmjerima već za života stekao još jedan Norvežanin, Karl Ove Knausgård, čija djela na hrvatskom uglavnom čitamo zahvaljujući vrijednoj Anji Majnarić. Uz osobine koje inače krase prevodioce, poput preciznosti, erudicije, izraženog jezičnog senzibiliteta, vrsnu prevoditeljicu Anju Majnarić krasi također nesvakidašnja izdržljivost: nakon tisuća stranica Knausgårdove proze, prevela je nedavno i više od 900 stranica Harstadova romana Max, Mischa i ofenziva Tet. Pitat ćemo je koja je razlika između dvaju norveških, nynorska i bokmåla, kako bira norveška djela koja predlaže urednicima i odmara li se od norveškog intimističkog i refleksivnog realizma uz fantastiku Abercrombieja i Davidsona, što joj znače američki klasici poput Raya Bradburyja i Shirley Jackson te prevodi li se bolje kod kuće ili u gostima.
Razgovor će voditi Snježana
Husić.
Tribina
će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno
pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se
vašem dolasku!
Više o sugovornici:
Anja Majnarić rođena je u Zagrebu 1982. godine. Diplomirala je engleski jezik i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odslušala i modul norveškog jezika. Od 2006. bavi se isključivo književnim prevođenjem i odlazi na književne i umjetničke rezidencijalne boravke u inozemstvo (Norveška, Škotska, SAD, Irska). Kao slobodna prevoditeljica prevodi s norveškog i engleskog jezika za nekoliko izdavačkih kuća, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu te za Treći program Hrvatskog radija. Neki od njezinih značajnijih prijevoda su Moja borba, Proljeće i Ljeto, te Jutarnja zvijezda Karla Ovea Knausgårda, trilogija Povijest bestijalnosti Jensa Bjørneboea, Max, Mischa i ofenziva Tet Johana Harstada, Fahrenheit 451 Raya Bradburyja te Oduvijek živimo u dvorcu Shirley Jackson. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.
Tribina Litterarum translatio, 27. ožujka u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Tribina Litterarum translatio 27. ožujka 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
Posljednjih nekoliko mjeseci često su se u literarnim krugovima pa i šire spominjala imena dviju članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca i bilo je koliko neobično toliko i divno napokon slušati da se na hrvatskoj kulturnoj sceni govori o prevoditeljicama. Njihova su imena snažno odjeknula povodom novih prijevoda dobro poznatih djela: Tatjana Radmilo prevela je Zločin i kaznu Fjodora Dostojevskog, Dubravka Petrović prevela je prve dvije knjige iz serijala J. K. Rowling o Harryju Potteru, treću prevodi, samo što nije. Objema je prevodilački prethodnik bio Zlatko Crnković, obje kombiniraju književno i poslovno prevođenje, obje su studirale engleski i ruski. Razgovarat ćemo o njihovu odnosu prema prethodnicima, o tome što je klasik, što je literarni kanon, tko ga i zašto kreira i kakvu ulogu u tome imaju prevodioci.
Razgovor će voditi Snježana Husić.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem dolasku!
Više o sugovornicama:
Dubravka Petrović rođena je u Zagrebu 1969. Studirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prve prijevode napravila je za Treći program Hrvatskog radija 1995. i odonda kontinuirano radi kao prevoditeljica. Kao književna prevoditeljica prevodila je beletristiku, nebeletrističnu prozu, filmske scenarije, drame, književnu teoriju i monografije. Bavi se i poslovnim prijevodima, s povremenim izletima u konsekutivno i audiovizualno prevođenje. Prevela je, među ostalima, romane Neila Gaimana (Koralina, Knjiga o groblju), šest romana J. K. Rowling iz serijala o Harryju Potteru (Kamen mudraca, Odaja tajni, Plameni pehar, Red feniksa, Princ miješane krvi, Darovi smrti), N. K. Jemisin (Peto doba, Vrata obeliska, Kameno nebo) te dramu Jacka Thornea po predlošku J. K. Rowling (Harry Potter i ukleto dijete).Članica je DHKP-a. Velika je ljubiteljica spekulativne fikcije pa je upravo prijevodi žanrova okupljenih pod tim nazivom najviše vesele. Živi i radi u Zagrebu.
Tatjana Radmilo rođena je u Splitu 1966. Diplomirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Bavi se književnim i simultanim prevođenjem, sudska je tumačica za engleski i ruski jezik. Prevela je s ruskoga na hrvatski romane Fjodora Dostojevskog (Zločin i kazna), Guzel Jahine (Zulejha otvara oči, Volgina, djeca, Ešalon za Samarkand), Dine Rubine (Na sunčanoj strani ulice), Darije Desombre (Kolekcionar grijeha), Marije Stepanove (Sjećanja, sjećanja), a s engleskog roman Owena Sheersa (Vidio sam čovjeka) i Claire Keegan (Te sitnice). Trenutno radi na prijevodu Narine Abgarjan (Tri jabuke su pale sa stabla). Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Društva sudskih tumača i prevoditelja. U prošlom životu radila je kao profesorica engleskog jezika. Živi u Splitu i samo jednu želju ima…
Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.
Tribina Litterarum translatio, 20. veljače u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
U ponedjeljak 20.
veljače 2023.
u
Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u
18 sati
održat će se prva ovogodišnja tribina
iz niza Litterarum
translatio.
Josip Ivanović prevoditelj je, član DHKP-a, urednik i nakladnik. Razgovarat ćemo o tome uspijeva li sve to biti baš istovremeno ili je silom prilika podijeljena ličnost, kako kao urednik dodjeljuje samom sebi prevodilačke poslove, zažmiri li kao izdavač na prekoračenje roka za predaju vlastitog prijevoda i može li kao prevoditelj pregovarati sa samim sobom o stavkama ugovora. Pitat ćemo ga što ga je ponukalo da usred pandemije kupi izdavačku kuću, kako mu ide, može li se u Hrvatskoj živjeti od prevođenja, pisanja i objavljivanja književnosti i trebaju li književni prevodioci biti zabrinuti zbog najavljenog novog modela otkupa knjiga.
Razgovor će voditi Snježana
Husić.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći,
moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na
YouTubeu.
Radujemo se vašem dolasku!
Više o sugovorniku:
Josip Ivanović rođen je 1989. godine u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i portugalski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopis za književnu i kulturnu teoriju “k” i literarni portal “Književna košnica”. Od 2012. prevodi i uređuje za Edicije Božičević, a od 2021. vlasnik je te izdavačke kuće. Prevodi s portugalskog i engleskog i dosad je objavio šest knjiga prijevoda.
Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.
Tribina Litterarum translatio, 14. prosinca u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
U srijedu 14. prosinca 2022. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u 18:00 sati održat će se peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.
S našim članicama i nagrađivanim prevoditeljicama Laticom Bilopavlović Vuković i Andom Bukvić Pažin razgovarat ćemo o književnosti koja je nastala na jeziku koji autoru ili autorici nije materinski ili očinski. Doseljenička književnost ima svoje specifične teme i motive, ali mi ćemo se, kao prevoditeljice, usredotočiti na jezična i stilska pitanja koja proizlaze iz takve egzistencijalne i literarne pozicije. Pronašli smo prave sugovornice o toj temi, jer Latica Bilopavlović Vuković prevela je djela Wladimira Kaminera i Ilme Rakuse, a Anda Bukvić Pažin dobro nam je poznata kao prevoditeljica djela Saše Stanišića. Još je bolje što im je zajednička Marica Bodrožić, njemačka spisateljica hrvatskog rođenja i korijena, pa ćemo ih pitati kako je dijeliti autoricu i je li moguća suradnja u samotničkom prevodilačkom poslu.
Razgovor će voditi Snježana Husić.
Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.
Radujemo se vašem dolasku!
Više o sugovornicama na tribini:
Latica Bilopavlović Vuković studirala je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Mainzu, a 2020. završila je i Poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja pri Sveučilištu u Zagrebu. Od 2001. uz prekide radi kao književna i audiovizualna prevoditeljica, a od 2021. povremeno i kao simultana prevoditeljica. Od 2007. članica je DHKP-a, 2008.‒2013. članica HZSU-a, 2013.‒2018. zaposlena u Vijeću EU-a u Bruxellesu. Od 2019. ponovno članica HZSU-a.
Dobitnica je Nagrade DHKP-a “Josip Tabak” za najbolji prijevod beletristike 2022. za prijevod romana Radioamater Ulle Lenze, a dvaput i Nagrade Ministarstva kulture Republike Austrije za iznimno uspio prijevod austrijske beletristike: za prijevod romana Daniela Kehlmanna Mjerenje svijeta 2012. te za prijevod romana Roberta Menassea Glavni grad 2021.
Anda Bukvić Pažin završila je studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2012. i doktorirala, s temom ženskih dnevnika i autobiografija. Prevodi prozu i publicistiku s njemačkog i engleskog, i dobitnica je nagrade Ministarstva kulture “Iso Velikanović” za najbolji prijevod romana u 2018., za roman Manji smo boemi irske autorice Eimear McBride. Redovito piše književne kritike i prikaze za književne i kulturne portale, i bavi se poticanjem čitanja i literaturom za najmlađe – najviše slikovnicama – iz teorijske, praktične i traduktološke perspektive. Radi kao lektorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predaje kolegije iz suvremenoga engleskog jezika.
Program sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija i Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.