“Od izvornika do prijevoda” godišnja je izložba na kojoj članovi DHKP izlažu prijevode koje su izradili od protekle izložbe. Uz izložbu snimljen je i film Beskonačni prijevod a prve četiri izložbe objavljene su na CD-u.

Cilj izložbe, koja prikazuje objavljeni prijevod, prevoditeljevu biografiju i bibliografiju, i ono najvažnije, usporedbu između izvornika i prijevoda, dvojak je: kao prvo transparentno predstavljanje ključnog dijela naše aktivnosti, koji najčešće ostaje neotkriven, jer se o uspješnosti sudi isključivo temeljem konačnog proizvoda, dakle samo jedne strane procesa, i kao drugo stvaranje svijesti o parametrima prevoditeljskog zadatka, čime se prevoditelju u jednakoj mjeri pripisuju (umjetničke) zasluge, kao što ga se i opterećuje odgovornošću za gubitke i iskrivljenja u odnosu prema izvorniku.

Izložba se postavlja u knjižnici (otvorenje je, sada već tradicionalno, u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića) ili drugom javnom prostoru u obliku niza panoa, a u trajanju od dva tjedna do mjesec dana. Nakon toga knjižnica kreće na turneju po drugih hrvatskim gradovima.

Uredništvo DHKP

13. godišnja izložba "Od izvornika do prijevoda" i okrugli stol "Književnost za djecu nije dječja igra" - 3. lipnja 2018. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) srdačno vas poziva na otvorenje 13. izložbe "Od izvornika do prijevoda" u ponedjeljak 3. lipnja 2019. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb. U sklopu otvorenja održat će se i okrugli stol "Književnost za djecu nije dječja igra" koji će tematizirati prijevode dječje književnosti.

Okrugli stol uz našu tradicionalnu izložbu književnih prijevoda ove godine nosi naslov  „Književnost za djecu nije dječja igra“  U svijetu odrasle, „ozbiljne“ literature, književnost za djecu predčitalačke i rane čitalačke dobi često se tretira neozbiljno. To posebno vrijedi za prijevodnu književnost, a ponajviše za slikovnice: zbog specifičnog formata i minimalne količine teksta, slikovnice često u nakladničko-uredničko-prevoditeljskom lancu ne dobiju tretman kakav zaslužuju. Logika je da takav minimum teksta može prevesti gotovo svatko, i u vrlo kratkom roku. Pri tome se zaboravlja da je riječ o kompleksnim, pomno promišljenim multimedijalnim formama koje osmišljavaju i kreiraju odrasli autori i autorice, ulažući trud, znanje i vrijeme u taj posao. Površan pristup kompleksnosti takvog likovno-tekstualnog djela nerijetko rezultira neadekvatnim prijenosima na ciljni jezik, a često i potpuno upropaštenim tekstovima.

Kakav je položaj slikovnica na našem književnom nebu? Kako prevođenje književnosti za najmlađe percipiraju urednici i nakladnici, a kako prevoditelji? I zašto je uopće važno o tome govoriti?

O tim, ali i brojnim drugim povezanim temama razgovarat će Marija Ott Franolić, književna znanstvenica i članica udruge Blaberon koja se aktivno bavi poticanjem čitanja od najranije dobi, Emica Calogjera Rogić, urednica u nakladničkoj kući Školska knjiga, Lara Hölbling Matković, književna prevoditeljica i urednica te književna prevoditeljica i moderatorica Anda Bukvić Pažin.

Radujemo se vašem dolasku!