Pregled novosti

Obrazloženje Godišnje nagrade "Josip Tabak" Društva hrvatskih knjiženih prevodilaca Nataši Medved za najbolji prijevod publicistike u 2023. godini

Švicarska freudovska psihoanalitičarka Jeanette Fischer nakon trideset godina prakse u kojoj se bavila pitanjima nasilja, moći i bespomoćnosti, danas piše knjige u kojima između ostalog proučava umjetničke prakse, pa je tako s Marinom Abramović objavila knjigu ˝Psihoanalitičarka susreće Marinu Abramović: Umjetnica susreće Jeanette Fischer˝ u kojoj obrađuju načine na koje se nasilje, moć i strah odražavaju u umjetnosti. Objavila je knjige ˝Strah - zašto ga se moramo bojati˝, te knjigu o narcizmu. U knjizi ˝Mržnja˝ istražuje uzroke mržnje koji sežu još u djetinjstvo te posljedice djelovanja iz mržnje na osobnoj, društvenoj i političkoj razini koje objašnjava na slučajevima norveškog masovnog ubojice Andersa Breivika, ISIL-ovca Diega, Himmlera i Hitlera. U njoj objašnjava zašto mržnju ne možemo eliminirati mrzeći je, nego rasvjetljavajući ono što je stvara.

Jasnoća izlaganja glavna je odlika ove psihoanalitičke studije u kojoj ni upola ne bismo mogli uživati da nije sjajnog prijevoda Nataše Medved, pa nas se već u uvodu poziva:

˝Pristupimo li mržnji nepristrano i zapitano, steći ćemo uvid u nju, a proniknut ćemo i u vlastitu mržnju.˝

Stručni termini preneseni su na hrvatski jezik precizno tako da je i laicima jasno o čemu je tu riječ - tako se pravi jasna razlika između žrtve i pogođene osobe, između konstruktivne agresije u službi Ja i destruktivne agresije. Ta preciznost izraza vidi se primjerice kada je riječ o Himmlerovom falično-seksualiziranom jeziku ˝u kojem je često rabio riječi ˝stajati˝, ˝ostati stajati˝, ˝biti čvrst˝, ˝ostati čvrst˝.˝ Dubinsko razumijevanje teksta i veliku domišljatost Nataša Medved pokazuje kada na hrvatski prenosi složene pojmove kao što su ˝razvlaštenje konstruktivnih agresija˝, ˝ustoličenje žrtvenog jarca˝ ili ˝suočavanje umjesto izgurivanja˝.

Naročiti su izazov bili izrazi poput ˝Verdingkinder˝ - ´djeca u najmu´ ili ´djeca roblje´ za djecu koja su u Švicarskoj bila oduzimana siromašnim obiteljima i smještana u druge obitelji, ili ´seelischer Anwalt´- odvjetnik duše koji bi djecu trebao lišiti mržnje koju im projiciraju roditelji, ili ´der innere Zersetzer´- unutarnji podrivatelj.

Sve te izazove u prijevodu Nataša Medved prevladala je samouvjereno doprinoseći razumijevanju i jasnoći teksta te je time zaslužila ovogodišnju nagradu Josip Tabak za publicistiku.

Prijevod ove knjige važan je i zato što nas autorica poziva da se zagledamo u sebe, razotkrijemo i priznamo si vlastite velike i male mržnje, da prekinemo taj začarani krug polazeći od vlastite male povijesti, a u Natašinom prijevodu taj poziv glasi ovako:

˝Svi smo dužni razotkrivati diskurs žrtva/počinitelj u svom svakodnevnom životu kako bismo ga prestali ponavljati i prenositi na sljedeće naraštaje. Taj nas diskurs isključuje iz intersubjektivnih odnosa s drugim, njime odvajamo druge od sebe i te odnose uređujemo prema načelu hijerarhije žrtve, počinitelja i krivnje. A budući da je jedino vezivo u intersubjektivnim, iako ne i u hijerarhijskim odnosima, priznavanje razlike drugoga, prepoznavanje toga da je taj drugi ne-Ja, moramo po svaku cijenu izbjeći stavljanje tih odnosa u takve hijerarhijske strukture jer tako samo dajemo zamah mržnji.˝

Romana Perečinec