Pregled novosti

U novoj sezoni čitanja hrvatskih književnih tekstova u Društvu hrvatskih književnih prevodilaca, otvorili smo vrata svim čitateljima zainteresiranima da nam se pridruže, pa da zajedno istražimo književne svjetove suvremene hrvatske književnosti.

Rujan je došao i prošao brzinom munje, a s njime i čitanje osebujne knjige Envera Krivca, Osamotne okolnosti (2023.) koju je autor zamislio kao kolaž proznih i grafičkih radova koji izlaze u 4 broja izmišljenog art-časopisa. Autor je inspiraciju crpio iz djela američkih i kanadskih autora alternativnih i underground stripova a koji su djelovali osamdesetih i devedesetih, ali i iz djela nekih mlađih autora. Riječ je o hibridnom spoju likovne i književne umjetnosti koji čitatelja potencijalno izbacuje iz takta upravo tom raznorodnošću formi okupljenih unutar jednih te istih korica.

Čitanje ovakvog teksta dovelo nas je do mikro-promišljanja: koliko i tko danas čita stripove, kakvi sve stripovi postoje, znamo li za druge autore alternativnoga stripa u Hrvatskoj i svijetu, i kakvo mišljenje o stripu kao formi imamo.

Vrlo je informativan tekst Ive Divić iz 2010. za sve koji tek žele zaroniti u neka od ovih pitanja. Kao i Iva, i naši su se članovi, uz goste iz čitateljskog kluba Grč Knjižnice u Gajnicama, sjetili odmah Zagora, Dylana Doga, Alana Forda, čitanja pod krinkom noći ili pod školskim klupama. Strip je bio glas „loše umjetnosti“, „one koja kvari čitatelje“. Je li se štogod promijenilo danas? Ako je suditi po www.komikaze.hr, u čijoj stripoteci možete besplatno pregledati velik broj alternativnih, autorskih stripova, kao i vidjeti i čuti za neke od autora (bacite pogled na galeriju!), strip je daleko od zaboravljene forme.

Kupi li vas takvo online zavirivanje u tekstove, ne propustite provjeriti fond stripova (grafičkih romana) u Knjižnicama grada Zagreba (psst! Najveću zbirku ima Knjžnica Vrapče, s preko 3.000 svezaka, pa ne budi vam mrsko provjeriti kakvoga blaga tamo sve možete naći). Ako samo malo zagrebete po površini, otkrit ćete da uz francuske, belgijske ili američke autore, možete pronaći i japanske i ine tekstove, mahom u tvrdim koricama i A4 formatu, kao i hrvatske (Danijel Žeželj, Darko Macan, itd.). Strip i grafički roman (američki naziv, uveden s ciljem razlikovanja od comics) danas nude sijaset tema, i zanimljivih umjetničkih rješenja (vizualnih i književnih), bilo da je riječ o strip izdanju poznatih književnih tekstova (Ep o Gilgamešu, Dundo Maroje, …) ili publicističkih (Sapiens, Rođenje čovječanstva, prema Yuval Noah Harari), upoznavanju povijesnih i inih likova (Buddha – život i djelo u 8 tomova, Emile Zola, Charles Baudaleaire), ili nekoj povijesno-društvenoj temi (2. svjetski rat i nacizam – Maus Arta Spiegelmana; dječje ropstvo i parabola odnosa čovjeka prema prirodi – Habibi Craiga Thompsona), ili životu u drugačijem društvu (stripovi o životu u Iranu Marjane Satrapi). I ovo je tek mali dio toga što je dostupno, prevedeno ili na izvornom jeziku.

Ako zaista zagrizete, možete proučiti forume posvećene stripovima. Veza na stranicu jest nesigurna, ali se isplati. 

Marijana Janjić, voditeljica projekta

Projekt se održava uz financijsku podršku Fonda za kulturu DHK.