Lea Kovács REDOVAN CLAN

 Životopis

Rođena je 1981. u Vukovaru. Diplomirala je hungarologiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Zagrebu kao samostalna prevoditeljica, a od 2013. i kao sudska tumačica za engleski, francuski, mađarski i srpski jezik. Bavi se pisanim, audiovizualnim i usmenim prijevodom. Kao samostalna umjetnica prevodi mađarsku i frankofonsku književnost na hrvatski, a povremeno i hrvatsku na strani jezik.

Od 2015. redovna je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (članica Upravnog odbora od 2018. do 2024.) i platforme Translab za francuski jezik. Članica je i Hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja, Društva sudskih tumača i prevoditelja i Mađarskog društva pisaca (Szépírók Társasága). Unutar strukovnih društava aktivno radi na području autorskih prava i radnih uvjeta prevoditelja.

Od 2017. do 2023. radila je kao vanjski suradnik - naslovni asistent, potom predavač pri Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru (primarno na kolegiju Osnove usmenog prevođenja, a kratko i na kolegiju Prevođenje s francuskog jezika I).

Do 2012. radila je tri semestra kao vanjski suradnik Katedre za hungarologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (na kolegiju Jezične vježbe, odnosno Prijevodne vježbe) te godinu i pol u administraciji Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu.

Od 2017. sudjeluje na strukovnim konferencijama i prevodilačkim radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu (Mađarska, Španjolska). Dosad je u Mađarskoj vodila nekoliko međunarodnih radionica prevođenja poezije, dječje književnosti i audiovizualnog sadržaja.

Od prijevoda na mađarski jezik ističu se poema Tužba grada Budima Mavre Vetranovića (u suradnji s Péterom Kaszom) i libreto opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca.

Od AV prijevoda ističu se filmovi Béle Tarra (Sotonski tango, Obiteljsko gnijezdo, Autsajder, Ljudi iz radničkih baraka, Almanah jeseni, Prokletstvo, Čovjek iz Londona) i serije Hunyadi.

U književnim časopisima Poezija, Quorum, Tema, Književna smotra i Forum, antologijama, samostalnim zbirkama te u sklopu književnih festivala objavljeni su, između ostalog, i prijevodi izbora pjesama sljedećih klasičnih i suvremenih mađarskih i francuskih - frankofonskih pjesnika: Ottó Tolnai, Ottó Fenyvesi, Tibor Babiczky, Péter Kántor, András Gerevich, Dénes Krusovszky, Gábor Lanczkor, Márió Z. Nemes, Roland Orcsik, Péter Pollágh, Szilárd Borbély, János Térey, János Sziveri, Balázs Szőllőssy, Dezső Kosztolányi, Miklós Radnóti, Marc Alyn, Zéno Bianu, Robert Sabatier, Etienne Klein, Alexandra Fixmer, Laurence Bourgeois, Jean de Breyne, Abdellatif Laâbi, Joel Vernet, Sándor Petőfi, János Arany, István Vörös, János Lackfi, Katalin Ladik, Tamás Jónás, Balázs Mohácsi, Béla Meliorisz, László Bertók, Győző Csorba, Ida Makay, Péter Závada, István Ladányi, Árpád Kollár, László Villányi i Aurélien Dony.

Dobitnica je posebne pohvale Odbora za dodjelu nagrade "Iso Velikanović" za prijevod zbirke pjesama Tijelu: Ode i legende (A testhez: Ódák és legendák) Szilárda Borbélya za 2018., mađarske Nagrade János Sziveri za 2020. godinu i Nagrade "Iso Velikanović" kao najbolji prijevod u 2024. godini, za roman Dobrostive (Les Bienveillantes) Jonathana Littella.

Godine 2025. dodijeljena joj je djelomična stipendija Füst Milán za projekt prijevoda pjesama Katalin Ladik.

 Bibliografija

 Jezici

francuski  hrvatski mađarski  hrvatski

Kontakt