Prevoditeljski portreti - Daniel Bučan

Daniel Bučan rođen je 1943. u Splitu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju. Diplomirao je arabistiku 1965. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od 1967. do 1990. radi u Zagrebu kao urednik Trećeg programa Hrvatskoga radija. Godine 1990. imenovan je zamjenikom ministra informiranja u Vladi Republike Hrvatske, od 1991. do 1993. bio je savjetnik za kulturu Predsjednika Republike Hrvatske, a od 1993. do 2008. radio je u diplomatskoj službi kao veleposlanik u Egiptu, Grčkoj i pri Vijeću Europe. Od 2009. je u mirovini.

Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga filozofskog društva, jedan je od osnivača i član predsjedništva Paneuropske unije – Hrvatska, a za radnoga je vijeka obnašao, među ostalim, dužnost tajnika Hrvatskoga filološkog društva i prvog predsjednika Orijentalne sekcije Hrvatskog filološkog društva.

Objavio je brojne članke, eseje i studije u književnim časopisima i zbornicima te značajne knjige i prijevode arabističke i islamološke tematike. Za svoj rad dobio je više nagrada: Godišnju nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod godine 1988., Godišnju nagradu HAZU za najbolje djelo u području filologije (2011.), Nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za životno djelo. Za svoje javno djelovanje odlikovan je u Hrvatskoj Spomenicom domovinskog rata 1990. – 1992., Spomenicom domovinske zahvalnosti, ordenom Reda hrvatskog trolista te u Grčkoj ordenom Reda časti. Za prijevod slikovnice Ibn Batute s arapskoga dobio je 2017. g. Nagradu „Josip Tabak“ Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod djela namijenjenog djeci i mladima.

U njegovu se prevodilačkom opusu ističu prijevodi kapitalnih djela najvećih filozofa čija su djela napisana na arapskom jeziku, kao što su Averroës, Al-Ġazālī, Avicenna, Al-Fārābī, Majmonid, Avempace i Mullā Şadrā. Uz prijevode s arapskog treba još izdvojiti prijevode s talijanskoga, engleskoga i francuskoga, a osobito djela Strukturalna antropologija II. Claudea Lévi-Straussa, Bitak i ništa Jean-Paula Sartrea, Spinoza. Praktička filozofija Gillesa Deleuzea te Bitak i bît Étiennea Gilsona.

Zahvaljujući svom radu u području proučavanja islama u njegovoj (povijesnoj i suvremenoj) mediteranskoj dimenziji te na polju proučavanja i posredovanja srednjovjekovne arapske filozofije, sudjelovao je i na više međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova i simpozija, u Francuskoj, Egiptu, Mađarskoj, Italiji.


S Danielom Bučanom razgovarao je Edin Badić.