Pregled novosti

Drugi razgovor u našem ciklusu Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći održao se prije točno godinu dana, u ožujku 2021. Razgovarali smo s književnim teoretičarom i prevoditeljem Tomislavom Brlekom i književnim prevoditeljem Andyjem Jelčićem. Ideja je bila nastaviti diskusiju o potrebama i mogućnostima književne kritike u Hrvatskoj. Neki od zanimljivih zaključaka bili su:

·       Mnogi veliki pisci i spisateljice u povijesti književnosti bili su prevoditelji(ce), a to ima smisla jer je za stjecanje svijesti o vlastitom jeziku potreban je drugi jezik

·       Svi veliki događaji u književnosti i jeziku proizašli su iz susreta s drugima i drukčijima, i utoliko npr. Novalis ima pravo kada kaže da je prevođenje neodvojivo od pisanja

·       Preporuka od Waltera Benjamina naovamo bila je tzv. Zitatenkritik: ne prepričavati tekst, već kroz citate predočiti čitatelji(ca)ma o kakvom je tekstu riječ. Upravo to bi bio most prema prijevodnoj kritici, budući da su citati djela iz prijevodne književnosti – djelo prevoditelj(ic)a

·       Književna kritika koja se bavi jezikom djela prijevodne književnosti, a ne njihovim sadržajem, neodvojiva je od prijevodne kritike

·       Kritika prvenstveno mora poslužiti tome da se istakne nešto sjajno što prijeti da se utopi neprimijećeno i da upozori da nešto jako recipirano i slavno nije dobro kao što se automatski misli. Ono što je na svojemu mjestu, bilo visokome bilo niskom, u manjoj je mjeri objekt kritike.

·       Problem u potencijalnoj prosudbi prijevoda može biti fokus na detalje: prevodi se cjelina, a ne riječ, pojam, rečenica

·       Ritam, atmosfera, slike u književnom djelu – to su aspekti o kojima se inače premalo govori, i prijevodna kritika trebala bi biti mjesto za takve rasprave

·       Kao što svaki prevoditelj(ica) ima svoju poetiku prevođenja, tako bi prijevodna kritika bila mjesto za razradu i implementaciju kritičarske poetike

Pogledajte cijeli razgovor na ovoj poveznici, a ako vas tema zanima na stručni, znanstveni ili samo pomnočitateljski način, u nastavku potpun popis svih tekstova koje smo u razgovoru spomenuli.

**********

Auerbach, Erich (2004). Mimeza: prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti. Zagreb: Hena com. Preveo Andy Jelčić.

Benjamin, Walter: Programm der literarischen Kritik; U: Schweppenhuser/Tiedemann: GS, sv. 6, str.163

Brlek, Tomislav (2015). Lekcije. Studije o modernoj književnosti. Zagreb: Školska knjiga

Brlek, Tomislav (2020). Tvrdi tekst: Uvid i nevid moderne hrvatske književnosti. Zaprešić: Fraktura

Fleischanderl, Karin (2012). Verspieltes Italien. Essays zur italienischen Literatur. Sonderzahl Verlag.

Martens, Michael (2020). Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život. Zagreb: Naklada Ljevak. Preveo Andy Jelčić

Musil, Robert (2008). Čovjek bez osobina. Zaprešić: Fraktura. Preveo Andy Jelčić.

Rakusa, Ilma: Der Autor-Übersetzer. Sondierungen in vielschichtigem Terrain. U: Neue Zürcher Zeitung, Nr.124, 31.Mai / 1.Juni 2003. Dostupno na: http://www.ilmarakusa.info/AutorUeber.pdf

Rauchensteiner, Manfred (2019). Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914-1918. Zagreb: Matica hrvatska. Preveo Andy Jelčić

Strunk, William Jr., White, E. B. (1999). The Elements of Style. Harlow: Pearson Education Limited