Pregled novosti

Tajnički izvještaj od rujna 2023. do rujna 2024.

Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Anda Bukvić Pažin (dopredsjednica), Željka Somun (tajnica), Lea Kovács (blagajnica), Lara Hölbling Matković (članica), Snježana Husić (članica) i Vlatka Valentić (članica), sastao se jedanaest puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić Sovilj predano je i po svom najboljem znanju obavljao redovne djelatnosti: (i) primitak novih članova, (ii) promicanje vidljivosti književnih prevoditelja kao autora i rad na pravima prevoditelja i poboljšanju njihova statusa, (iii) aktivno vođenje i ažuriranje FB stranice Društva, (iv) kontinuirani rad na pravima književnih prevoditelja i poboljšanju statusa, (v) prijavljivanje Društva na javne pozive i natječaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba te (vi) osmišljavanje novih programa. Njegujemo uspješnu suradnju sa stranim kulturnim institutima u Zagrebu (Goethe institut, Institut Liszt – Mađarski kulturni centar Zagreb, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut / Medijateka, a odnedavno i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške).

Na mrežnim stranicama DHKP-a objavljen je nov prošireni cjenik s preporučenim tarifama prijevoda. Molimo članove da se u dogovorima i sklapanju ugovora nastoje pridržavati strukovnog cjenika DHKP-a.

Višegodišnji rad DHKP-a na poboljšanju uvjeta i uvođenju poštenih tarifa, koji je potaknuo i srodne udruge na uvođenje cjenika, zajedničkim je naporom urodio plodom: Ministarstvo kulture i medija u ovogodišnjem, trenutačno otvorenom Javnom pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi, koji obuhvaća i potpore izdavanju knjiga, prvi put navodi kriterij visine honorara za prijevod kao bitan element prijave nakladnika! Ministarstvo također propisuje da visina honorara bude unaprijed ugovorena, da visina honorara ili objavljivanje knjige ne ovisi o dobivanju potpore Ministarstva kulture i medija te da visina honorara bude usklađena s tarifama koje preporučuje DHKP.

Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi naći ćete ovdje, a cijeli tekst Uvjeta Poziva s uputama za predlagatelje za potporu za izdavanje knjiga, iz kojega smo citirali za nas najvažniji dio, možete pročitati ovdje.

Novi tipski ugovor u poodmakloj je fazi pripreme, na finalnoj provjeri kod pravnog savjetnika odvjetnika Božidara Feldmana, s kojim također godinama uspješno surađujemo na području prevoditeljskih prava. Očekujemo da ćemo uskoro, a najkasnije do kraja 2024. godine, na mrežnim stranicama DHKP-a objaviti konačnu verziju novog tipskog (oglednog) nakladničkog ugovora (koji pokriva gotovo svu djelatnost književnih prevoditelja), smjernice odnosno preporuke za tumačenje te alternativne mogućnosti proširenja ugovora, kao i tipski ugovor za izvođenje prevedenog djela, odnosno prijevod scenskoga djela. Prema odluci Upravnog odbora, nakon objave navedenih materijala, obavijest o tipskom ugovoru književnih prevodilaca bit će poslana nakladnicima (Zajednici nakladnika), povezanim institucijama te članovima DHKP-a.

Također prema odluci Upravnog odbora, s objavljenim cjenikom i tipskim ugovorom i s novim spoznajama iz rezultata ankete o trenutačnim radnim uvjetima književnih prevodilaca, Društvo će pokrenuti zajedničke pregovore s nakladnicima, Ministarstvom kulture i medija te HZSU u svrhu kolektivnog sporazuma o poštenim tarifama i obračunu umjetničkih honorara (poštenom tretmanu poreznih olakšica), te o ostalim uvjetima suradnje.

Uz svakodnevne objave aktualnosti i zanimljivosti na FB stranicama DHKP-a, koje uređuje Željka Somun, nastavili smo svaki mjesec elektroničkim putem slati članstvu Vjesnik DHKP-a. Drugu godinu zaredom tu internu publikaciju uređuju i pišu Anda Bukvić Pažin, Lara Hölbling Matković, Snježana Husić i Erika Koporčić Sovilj.

Od 30. rujna 2020. DHKP je na svojim web stranicama počeo kontinuirano objavljivati Prevoditeljske portrete, intervjue mlađih članova DHKP-a sa starijim i iskusnijim kolegama, doajenima hrvatskog književnog prevodilaštva. U razdoblju između dviju skupština u Portretima su sudjelovali Karlo Budor s Elom Varošanec Krsnik, Ellen Elias Bursać s Vedranom Gnjidić, Nadežda Čačinovič s Paulom Ćaćić, Đurđica Žlebačić Sorensen s Lanom Momirski, Ekrem Čaušević s Majom Ručević, Divina Marion s Majom Ručević, Mirna Potkovac-Endrighetti s Marijanom Janjić, Snješka Knežević sa Stjepankom Pranjković i Srđan Dvornik s Vedranom Gnjidić. S Portretima nastavljamo i ove godine. Projekt vodi Vedrana Gnjidić. Sve dosad objavljene portrete možete naći na poveznici: https://www.dhkp.hr/aktivnosti/portreti

Od 6. listopada do 18. studenog održana je i Osnovna radionica književnog prevođenja s devetnaestoro polaznika. Prevodili su se engleski, njemački, talijanski, španjolski i portugalski tekst, a polaznici su osim predavanja i vježbi imali uključen i razgovor s tadašnjom rezidenticom, članicom DHKP-a Irenom Markovom, te odlazak na Zagrebački prevodilački susret.

Od 20. do 21. listopada 2023. u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu održan je 12. Zagrebački prevodilački susret, naslova „Književno prevođenje i otklon od standarda“, koji je organizirao Upravni odbor Društva, a koordinirala i moderirala Petra Pugar. Na našem tradicionalnom međunarodnom stručnom i znanstvenom skupu sudjelovali su, uz domaće, i strani izlagači iz Francuske, Mađarske i Srbije. U pripremi je zbornik radova, koji uređuju Nataša Medved i Tomislav Kuzmanović.

Listopad 2023. vrvio je književnoprevodilačkim događanjima budući da je Mjesec hrvatske knjige ove godine imao u fokusu književno prevođenje u okviru kojeg je u Zagrebu, Splitu i Rijeci održan i prevoditeljski Storytelling na kojem su naši članovi ispričali poneku anegdotu i uzbuđenja iz prevoditeljskog kutka. U sklopu Mjeseca održan je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, koji se temeljio na prijevodima naših članica Svetlane Grubić Samaržije i Lare Hölbling Matković te kolege Ivana Otta. Osim toga, brojni naši članovi gostovali su na izravan individualan poziv u narodnim knjižnicama diljem Hrvatske te u medijskim programima (radioemisijama ili podcastima), gdje su predstavili svoj prevodilački profil i rad. https://mhk.hr/mjesec-hrvatske-knjige-2023, https://mhk.hr/mjesec-hrvatske-knjige-u-znaku-prevoditelja

U listopadu i studenom 2023., također u okviru Mjeseca hrvatske knjige, a u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, održano je ukupno pet Prevodilačkih ringova. Sva su događanja održana u knjižnici Filozofskog fakulteta, a u suradnji s nastavnim i znanstvenim osobljem sa sljedećih odsjeka i katedara: Odsjek za germanistiku, Odsjek za talijanistiku, Odsjek za romanistiku, Katedra za skandinavistiku i Katedra za indologiju. U programu su sudjelovali: Milka Car, Latica Bilopavlović Vuković, Ana Nemec, Nada Filipin, Petra Pugar, Barbara Šarić, Maja Zorica, Katarina-Antonia Boras, Mateja Kiseljak, Sara Profeta, Lana Momirski, Mišo Grundler, Biljana Romić, Krešimir Krnic i Marijana Janjić. Od proljeća 2024. koordinaciju projekta od Ande Bukvić Pažin preuzela je kolegica Irena Škarica. Od planiranih pet susreta u ovoj godini, do sada je održan jedan, u lipnju, prevodila se švedska poezija, a "dvoboj" između Magdalene Vračarić i Lane Momirski moderirao je Mišo Grundler.

Od listopada 2023. do danas održano je još pet tribina iz ciklusa Litterarum translatio. Pripremila ih je i moderirala Snježana Husić, a gosti su bili: prevoditelj i lingvist Radovan Lučić, lingvisti Anđel Starčević i Andrea Milat, prevodioci Metka Jelenc i Tomislav Žilić, prevoditeljica i povjesničarka Zrinka Blažević i prevoditeljica i lektorica Jelena Pataki Šumiga. Do kraja godine u pripremi su još dvije tribine iz ciklusa, a svih navedenih pet tribina može se pogledati na kanalu DHKP-a na YouTubeu.

Nastavili smo njegovati prijateljstvo i suradnju s Društvom slovenskih književnih prevodilaca: predsjednica Ana Badurina i tajnica Željka Somun u listopadu 2023. sudjelovale su u njihovu Međunarodnom prevodilačkom simpoziju u Celju na kojem je Badurina održala izlaganje na temu "Društvo hrvatskih književnih prevodilaca – jučer, danas, sutra", a u prosincu su im se naše predsjednica i dopredsjednica Anda Bukvić Pažin pridružile na proslavi 70. obljetnice DSKP-a.

U Rezidenciji DHKP-a za prevodioce i pisce do kraja 2023. ugostili smo još Irenu Markovu, leksikografkinju, prevoditeljicu i profesoricu iz Kijeva, koja je već prevodila hrvatske autore: I. Brešana, I. Brajdića, M. Gavrana, M. Jergovića i S. Drakulić, a tijekom boravka govorila je o prevođenju u sklopu DHKP-ove prevodilačke radionice; zatim Katicu Garosku Acevsku, prevoditeljicu, urednicu, novinarku i konferencijsku prevoditeljicu iz Skoplja, koja je u Rezidenciji radila na prijevodu romana Z. Žmirića Putovanje desnom hemisferom, i Ariana Leku, nagrađivanog albanskog pisca, pjesnika, znanstvenika i glazbenika, koji je u Rezidenciji dovršavao svoj rukopis te gostovao na tribini u Booksi s M. Pogačarom u razgovoru o "Pjesničkim koordinatama Mediterana". Rezidencija ima i blog na kojem objavljujemo najave događanja, izvještaje sa susreta te impresije rezidenata o boravku u rezidenciji (Zapisi sa Svačke). Ostvarene su suradnje s Francuskim institutom, Talijanskim institutom za kulturu, Goethe Institutom, Veleposlanstvom Kraljevine Norveške u RH i hrvatskim P.E.N.-om. Projekt DHKP-ove rezidencije za prevodioce i pisce od samog početka koordinirala je Ursula Burger, kojoj ovom prigodom zahvaljujemo na uloženom trudu, radu i entuzijazmu u postavljanju temelja Rezidencije. Od 1. lipnja 2024. koordinaciju je preuzela Vlatka Tor, kojoj želimo mnogo uspjeha i sreće u toj zahtjevnoj zadaći.

Od siječnja 2024. DHKP-ova rezidencija do danas ugostila je 15 prevodilaca i pisaca, a do kraja godine očekujemo još dvoje. Prva ovogodišnja gošća Rezidencije bila je talijanska spisateljica, esejistica i prevoditeljica Federica Marzi, koja je u Zagrebu završavala svoj novi roman, svojevrsni nastavak romana Moj dom negdje drugdje te se upoznala s čitateljskom publikom na susretu u Booksi. Nakon nje, ugostili smo bugarsku spisateljicu i kulturnu menadžericu Todoru Radevu koju je u Centru mladih Ribnjak predstavila Ksenija Banović. Među ovogodišnjim gostima bila je i Christine Bredenkamp, književna prevoditeljica s njemačkog i hrvatskog na švedski. U DHKP-ovoj rezidenciji bavila se Goranom Vojnovićem i njegovim romanom Đorđić se vraća te je sudjelovala u razgovoru s Andom Bukvić Pažin u Booksi. Polovicom ožujka u Zagreb je došao makedonski književnik, kazališni kritičar i prevoditelj Sašo Ognenovski, koji je tijekom boravka radio na prijevodu najnovijeg romana Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji i sudjelovao na Goranovom proljeću. U travnju je u rezidenciji boravila Gabriela Abrasowicz, poljska slavistica i prevoditeljica koja je gostovala na tribini Drama u gostima u Booksi uz Željku Turčinović, predsjednicu Hrvatskog centra ITI. Svibanjska gošća Wendy Bracewell, povjesničarka specijalizirana za povijest Jugoistočne Europe, tijekom svog boravka radila je na knjizi za Cornell University Press o 'putopisnim polemikama' osamnaestog stoljeća i polemičarima kao što su Ivan Lovrić i Alberto Fortis, te neki drugi hrvatski pisci, te je uz kolege prevoditelje, ujedno predstavnike DHKP-a, Andu Bukvić Pažin, Dinka Telećana, Vjeru Balen-Heidl, Matu Marasa i Maju Šoljan te predstavnike Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji ove godine obilježava 90. obljetnicu, ugošćena u rezidenciji veleposlanika Velike Britanije Nj. E. Simona Thomasa. U drugoj polovici svibnja naš je gost bio Ande Jankov, makedonski pisac, a tijekom boravka gostovao je i na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu na poziv redovnog profesora Ivice Bakovića. Nakon prijema u makedonskom veleposlanstvu u Zagrebu pisac je imao susret s makedonskom dijasporom u Osijeku te posjetio regionalni Panonski festival knjige i održao sastanak s velikim brojem nakladnika i prevoditelja koji su do sada radili na izdavanju makedonske književnosti na hrvatskom jeziku. Lipanjski gost bio je pisac Hassan Blasim, koji je u okviru ovogodišnjeg FEKP-a sudjelovao na tribinama u Zadru i Zagrebu, a nastupio je i u Kulturnom skalpelu Radio Yammata. U drugoj polovici lipnja posjetila nas je makedonska književna prevoditeljica, urednica, kreativna producentica, redateljica i vizualna dramaturginja Ivanka Apostolova Baskar. Tijekom svog boravka u Zagrebu radila je na makedonskom prijevodu suvremenih dramskih tekstova mladih hrvatskih autora, Filipa Jurjevića, Anite Čeko i Ivane Vuković te je sudjelovala u razgovoru o pisanju i prevođenju dramskih tekstova koji je održan u Goethe institutu u Zagrebu. U srpnju je u Rezidenciji gostovala bugarska prevoditeljica Dimana Miteva koja je u Zagrebu dovršavala prijevod romana Tatin sin Dine Pešuta. U kolovozu smo ugostili ukrajinsku spisateljicu Nataliu Matolinets; razlog njezina dolaska u DHKP-ovu rezidenciju njezina je nova trilogija, smještena u austrougarsko okruženje na razmeđu stoljeća, a Zagreb joj se učinio kao idealno mjesto za istraživanje tog perioda. Početkom rujna u Rezidenciji je boravio prevoditeljski dvojac Luisa Fernanda Garrido Ramos i Tihomir Pištelek, koji su uz kolege, ostale sudionike projekta Sjeverni horizonti, radili na prijevodima Nade Gašić i Kristiana Novaka, a nakon njih smo ugostili i Nataliju Horoz, ukrajinsku prevoditeljicu koja je također sudjelovala u Sjevernim horizontima i radila na prijevodima Nade Gašić i Kristiana Novaka. U Rezidenciji trenutno boravi litavska prevoditeljica Julia Gulbinovič. Do kraja godine imat ćemo još dvije gošće. U listopadu Ellen Elias Bursać, prevoditeljicu s hrvatskog na engleski, koja će prevoditi romane Damira Karakaša Okretište i Potop. Organizacija boravka druge gošće je još u tijeku. Impresije o boravku naših rezidenata u Zagrebu i njihove bilješke o radu na tekstovima možete pratiti na blogu Rezidencije www.rezidencija.dhkp.hr. Ovim putem zahvaljujemo svim članovima koji su se odazvali na druženja s rezidentima i omogućili im da se u našem gradu osjećaju ugodno. Također pozivamo sve zainteresirane da se spontano jave kolegama u Rezidenciji te da, imaju li volje, naprave s njima intervjue za naš blog. Naš zajednički entuzijazam oko projekta Rezidencije ono je što ju čini posebnom i živom. Posebno nas veseli što je upravo ovih dana DHKP s Gradom Zagrebom potpisalo Ugovor o financiranju višegodišnjeg programa institucionalne potpore za Rezidenciju, koji su raspisale Vlatka Tor i Erika Koporčić Sovilj, te se nadamo da će to Rezidenciji dati nov vjetar u leđa.

DHKP je u travnju 2024. trinaesti put sudjelovao u Noći knjige. U utorak 23. travnja u zagrebačkom klubu Močvara usporedo smo čitali poeziju apokaliptičnog sadržaja u izvorniku i prijevodu. U programu su sudjelovali prevoditeljice i prevoditelji Ivica Baković, Zrinka Blažević, Željka Gorički, Lara Hölbling Matković, Snježana Husić, Marijana Janjić, Mate Maras, Ebtehaj Navaey, Romana Perečinec, a susret je moderirao Mišo Grundler.

Naša predstavnica u CEATL-u i članica Radne skupine za autorska prava Ela Varošanec Krsnik, koja se u posljednje vrijeme najviše bavi utjecajem razvoja AI-a na književnoprevodilačke radne uvjete, sudjelovala je na godišnjoj skupštini CEATL-a u Reykjaviku, 26.-29. travnja. Osim priprema za veliku književnoprevodilačku konferenciju u Strasbourgu 2.-4. listopada 2024., prvu takvog tipa, delegati su dali svoju podršku da CEATL nastavi napore u borbi za autorska prava i radne uvjete književnih prevoditelja u ovoj novoj eri umjetne inteligencije i izazova koje sa sobom nosi.

Tajnica Upravnog odbora Željka Somun sudjelovala je na godišnjoj skupštini RECIT-a u Pragu, 22.-25. svibnja. Uspješno je ostvarena najvažnija zadaća ovogodišnje Skupštine te je za predsjednika izglasan Laurynas Vaičiūnas, poljski predstavnik organizacije Jan Nowak-Jezioranski College of Eastern Europe (KEW), iz Wrocława. Vaičiūnas je izabran za predsjednika s obzirom na to da je prije isteka mandata pozicija upražnjena odlaskom prethodne godine izglasane predsjednice Yane Genove, Next Page, Sofia. Skupština RECIT-a upriličena je u Pragu u vrijeme održavanja Sajma knjiga na kojem je bilo također sadržaja od zajedničkog interesa i tribina na kojima su neki od kolega sudjelovali kao panelisti na teme "Prevoditelj u ulozi književnog scouta", "Kako prevoditi za djecu" a da se ne izgube glavne značajke književnosti za djecu i mlade – zaigranost, humor, tečnost, napetost, te "Inkluzivan jezik u prijevodima" kao etički gramatički izazov. Razgovaralo se o ustroju, radu i projektima organizacija članica, o iskustvima, financiranju i aktivnostima rezidencija te o tekućim pozitivnim trendovima ili otegotnim okolnostima. Naglasak je stavljen na potrebu osmišljavanja kampanje za sustavno navođenje imena prevoditelja na koricama knjiga, stoga će RECIT kontaktirati pojedine izdavačke kuće, pa tako i naše, raspitujući se za njihove najbolje prakse po tom pitanju. Razgovaralo se o razvoju umjetne inteligencije i njezinu utjecaju na budućnost prevodilačke struke i rečeno je da bi autori trebali u ugovore stavljati klauzulu o tome da ne dopuštaju da njihova djela prevodi umjetna inteligencija. Smatraju da se treba povesti nova debata o tome "Što je ljudsko prevođenje?" i da se treba usredotočiti na razgovor o filozofiji prevođenja kao ljudske djelatnosti. Istaknuto je kako umjetna inteligencija nije ekološki ni održiv ni friendly pristup.

Od 29. kolovoza do 1. rujna u Trstu na 39. kongresu IBBY-ja, Međunarodnog odbora za dječju knjigu, dopredsjednica DHKP-a Anda Bukvić Pažin na poziv IBBY-ja i CEATL-a održala je izlaganje na okruglom stolu Italije, Slovenije i Hrvatske o prevođenju dječje književnosti, a Društvo su na kongresu predstavljale predsjednica Ana Badurina i članica Upravnog odbora Snježana Husić. Njihovo je sudjelovanje financiralo Ministarstvo kulture RH. Na kongresu je našem članu Edinu Badiću dodijeljena diploma o ulasku na IBBY-jevu časnu listu, s prijevodom Pipi Duge Čarape Astrid Lindgren. Iskrene čestitke Edinu!

Od 2. do 6. rujna 2024., kao svojevrstan nastavak prošlogodišnjeg Prevođenja Mediterana, održan je projekt naziva Sjeverni horizonti. Desetero prevoditelja iz sedam zemalja na susretima i radionicama s autorima Nadom Gašić i Kristianom Novakom raspravljalo je o dvojbama pri prijevodu ulomaka romana Četiri plamena, led i Slučaj vlastite pogibelji. U prostorijama Društva hrvatskih književnih prevodilaca sastajali su se Tihomir Pištelek, Luisa Fernanda Garrido Ramos (španjolski), Aleksandra Wojtaszek (poljski), Arijana Medvedec (portugalski), Chloé Billon (francuski), Milina Svítková (slovački), Đorđe Žarković (švedski), Jon Kvaerne (norveški), Natalia Horoz (ukrajinski). Cilj je projekta omogućiti susret stranih prevodilaca i domaćih autora, osigurati im vrijeme za rad na tekstovima, zainteresirati strane izdavače koji surađuju sa sudionicima ovog projekta za hrvatsku književnost, te omogućiti stranim prevodiocima da upoznaju našu Rezidenciju, hrvatske izdavače i agente, kao i predstavnike Ministarstva kulture i medija koji ih mogu informirati o mogućnostima potpora za prijevode hrvatske književnosti na strane jezike. Projekt je imao odličan odjek i kod prevoditelja i kod pisaca koji su sudjelovali na ovogodišnjim susretima. Osim radionica s autorima na kojima su sudionici razgovarali o njihovim najnovijim romanima i problemima na koje su naišli u tekstu, bila je to i izuzetna prilika za susret s domaćim književnim agentima i s predstavnicima Ministarstva kulture i medija. Održan je i pitching-forum, na kojem su im predstavljeni domaći autori: Magdalena Blažević, Dora Šustić, Ivica Prtenjača, Damir Karakaš, Sven Popović i Kristijan Vujičić. U sklopu projekta organiziran je susret u Ministarstvu kulture te javna tribina u sklopu Festivala svjetske književnosti, koja je imala iznimno dobar prijem kod brojne publike. Projekt koji su osmislili i koordinirali te moderirali Ursula Burger i Dean Trdak ostvaren je uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Sedamnaesta godišnja izložba u drugoj polovici 2023. i u prvoj polovici 2024. gostovala je u knjižnicama Prečko, Karlovac, Sisak, Gajnice, Staglišće, Marina Držića, zatim u gradskoj knjižnici u Križevcima, Belom Manastiru, Vukovaru, Puli, Osijeku, Rijeci, Korčuli, a turneja je završena početkom lipnja u Zadru. Osamnaesta izložba otvorena je 10. lipnja 2024. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tom je prigodom pred brojnom publikom održan tradicionalni okrugli stol, pod nazivom Ne pravi se Englez, o složenom odnosu hrvatskog i engleskog jezika danas. Moderatorica Snježana Husić o toj je temi razgovarala s našim članovima Mišom Grundlerom i Markom Kovačićem te profesoricom hrvatskog jezika i lektoricom Janom Pamuković. Nakon otvorenja i trotjednog boravka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba je krenula na turneju po hrvatskim gradovima, predstavivši se prvo još jednom zagrebačkoj publici, u knjižnici Prečko, a potom u sisačkoj knjižnici i u Belom Manastiru. Dogovori za daljnja gostovanja su u tijeku. Projekt koordinira Svetlana Grubić Samaržija.

Slijedom upita članova i s obzirom na neujednačenost prakse u primjeni snižene stope PDV-a (13 %) na isporuke (djela) i prava (tzv. tantijeme) autora, u lipnju 2023. zatražili smo mišljenje Porezne uprave Ministarstva financija RH o primjeni stope PDV-a od 13 % konkretno za književne prevodioce, a na temelju svih propisa koji pod pojmom „članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava“ izjednačuju književnike i književne prevoditelje. Porezna uprava nam je u studenom 2023. dostavila o tome potvrdno Mišljenje (objavljeno na stranicama DHKP-a) temeljeno na također potvrdnom mišljenju Ministarstva kulture i medija, a potom smo se u svrhu daljnjeg pojašnjenja pojma “člana” i opsega djelatnosti na koje bi se ta stopa od 13 % primjenjivala, 30. travnja 2024. obratili Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao nadležnom tijelu za ta pitanja. Međutim, iz službenog odgovora DZIV-a (od 18. lipnja 2024.) proizlazi da se stopa PDV-a od 13 % odnosi samo na isporuke i prava književnika i dramskih pisaca koji su članovi DHK-a te da se, prema tome, ne odnosi na sve ostale književnike, dramske pisce, književne prevodioce i ilustratore koji su članovi drugih strukovnih udruga, a za koje DHK kolektivno ostvaruje prava na javnu posudbu i umnožavanje. Smatrajući da je riječ o diskriminatornom tumačenju zakonskih propisa kojima se mnogim autorima uskraćuju prava, uputili smo dopis Društvu hrvatskih književnika s molbom za pojašnjenje te s prijedlogom učinkovitog i poštenog načina rješavanja tog problema.

U srpnju 2024. HZSU je zatražila suglasnost strukovnih udruga za “Inicijativu i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske”, ali zbog nejasnih formulacija u tekstu same Inicijative i neobaviještenosti naših predstavnika u Stručnom povjerenstvu poslali smo HZSU pitanja, na koja smo dobili također nejasno pojašnjenje, odnosno nedovoljno obrazložen odgovor da bismo zauzeli stav o inicijativi. HZSU je 17. rujna dostavio obavijest da „od 29 postojećih umjetničkih strukovnih udruga, samo su se četiri umjetničke strukovne udruge očitovale da su suglasne s predmetnim prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika, čime nije prikupljena većina propisana Pravilnikom (najmanje 15 udruga od postojećih 29)“.

Talijansko-hrvatski Translab, laboratorij književnog prevođenja s talijanskog jezika, nastavio je s radom i u 2024. godini u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Ovogodišnja je tema prevođenje esejistike: na hrvatski prevodimo esej suvremenog talijanskog pisca Maura Covacicha, L’arte contemporanea spiegata a tuo marito. Dosad je održano sedam susreta talijansko-hrvatskog Translaba, a do kraja godine održat će se još tri, s desetero polaznika. Mentorice i mentori ove su godine Ana Badurina, Snježana Husić, Vanda Mikšić, Katarina Penđer i Dean Trdak. Radionice organizira i koordinira Snježana Husić.

Španjolski Translab aktivan je u uskom krugu, virtualno, povremeno vrlo dinamično i produktivno. Članovi se nadaju da će ubuduće biti u mogućnosti aktivnije djelovati te planiraju u svoje aktivnosti uključiti goste-rezidenti/ce iz DHKP-ove rezidencije za pisce i prevoditelje te se eventualno za potporu i suradnju obratiti Veleposlanstvu Španjolske i Institutu Cervantes i nastaviti sa susretima i radom možda na nekom konkretnom projektu.

Francuski Translab profilirao se kao platforma u sklopu koje kolegice i kolege redovito komentiraju vlastite prijevode tijekom online konzultacija i vrlo su aktivni.

U listopadu će početi i švedski Translab koji su prošle godine pokrenuli kolegica Sandra Ljubas i kolega Edin Badić prijavivši ga na natječaj švedskog Kulturrådeta. Sredstva za održavanje ovogodišnjeg švedskog Translaba također su osigurana preko Kulturrådeta, a ove godine će se uz švedski Translab održati i jednodnevni norveški Translab, koji će se održati zahvaljujući donaciji Veleposlanstva Kraljevine Norveške, s Anjom Majnarić u ulozi mentorice..

I u 2024. godini, treći put zaredom ostvarili smo potporu Ministarstva kulture i medija za projekt Prepiši to na hrvatskom! koji se održava u okviru programa Ruksak (pun) kulture. Svrha programa je poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim područjima Republike Hrvatske. Niz radionica koji smo nazvali Prepiši to na hrvatskom! osmislili smo tako da se može uklopiti u program nastave četiriju stranih jezika – engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog. Kroz rad na književnom tekstu u tri faze: općenit uvod – prevođenje – čitanje i diskusija, cilj nam je ukazati učenicima na činjenicu da je velik dio književnosti na hrvatskom izvorno nastao na nekom drugom jeziku i u nekoj drugoj kulturi te da su upravo prijevodni proces i prevoditelji nezaobilazne sastavnice kreativne i umjetničke komunikacije. Odlučili smo se za kraće, mahom hibridne, vizualno-tekstualne i glazbeno-tekstualne forme, koje se u školama obično ne obrađuju. To su žanrovi koji su učenicima posve sigurno bili atraktivni u nekom dijelu života – poput stripa ili slikovnice, ili žanrovi koji prema popularnoj predodžbi nisu književnoumjetnički – poput popularne glazbe. Važna je sastavnica koncepta radionica da će učenici i sami dobiti priliku okušati se u prevođenju i vidjeti točno što to znači i koja znanja i vještine implicira. Prošle godine je DHKP imao zadovoljstvo dovesti umjetnost književnog prevođenja u čak devet osnovnih i srednjih škola u cijeloj Hrvatskoj. To su Osnovna škola Vitomir Širola-Pajo u Nedešćini, Gimnazija Gospić, Prva srednja škola Beli Manastir, Srednja škola Jure Kaštelan iz Omiša, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule, Srednja škola Prelog te tri škole na otoku Braču: Srednja škola Bol, Srednja škola Brač i Klesarska škola Pučišća. Program je ove godine krenuo s realizacijom krajem rujna, a odvija se u, za sad, trima srednjim školama: Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, Srednjoj strukovnoj školi Marko Babić u Vukovaru i u Gimnaziji Vukovar. U realizaciji prošlogodišnjeg Ruksaka sudjelovalo je osmero naših članova i članica, i to Maja Zorica, Lara Hölbling Matković, Dean Trdak, Željka Somun, Bojana Bajić, Ana Badurina, Romana Perečinec i Katja Grcić. Ove godine u realizaciji triju ruksačkih projekata sudjeluju naše kolegice Tatjana Radmilo, Marijana Janjić i Lidija Milenkov Ećimović. Voditeljica i koordinatorica projekta je Anda Bukvić Pažin.

Aktivno smo sudjelovali u radu Povjerenstva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja iz književnog i prevodilačkog stvaralaštva, u kojem nas je 2023. predstavljao Tomislav Kuzmanović, dok su u aktivnostima u vezi s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika naši predstavnici u skupštini Dean Trdak i Karmela Cindrić, a u Stručnom povjerenstvu za priznavanje prava samostalnih umjetnika Dean Trdak i zamjenica Petra Matić.

Upravni odbor je na sastanku u rujnu donio odluku kojom je Lea Kovács imenovana povjerenicom za pravna i institucionalna pitanja DHKP-a u razdoblju od rujna 2024. do rujna 2026. godine, uz mogućnost produženja mandata, te je na temelju te odluke oslobođena plaćanja godišnje članarine. Tom se odlukom želi osigurati kontinuitet u praćenju pravnih pitanja, inicijativa i akcija koje su pokrenuli prethodni Upravni odbori, a kojima je Lea Kovács dala svoj veliki doprinos u smislu pravnih pitanja, iščitavanja pravilnika, zakona i ostalih propisa, konzultacija s pravnikom i sastavljanja dopisa, i to na području individualnog i kolektivnog ostvarivanja prava književnih prevodilaca, nakladničkih ugovora te poreznih i institucionalnih pitanja.

Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku usvojenom 1. veljače 2024. (NN 14/2024), Vlada RH je na svojoj sjednici 1. kolovoza imenovala članove Vijeća za hrvatski jezik kao savjetodavnog tijela čiji je rad usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika. Kandidate za članove Vijeća, uključujući i predsjednika, predložili su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Institut za hrvatski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, javna sveučilišta u Hrvatskoj, Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Prema čl. 17, st. 4 i 8 Zakona, DHKP u Vijeću predstavlja jedan član. Između četvero kandidata koje je DHKP predložio, Vlada je izabrala dr. sc. Snježanu Husić. Za predsjednika Vijeća izabran je prof. dr. Marko Tadić.

Članstvo i ovom prilikom u najboljoj namjeri podsjećamo:

- da plaća članarinu,

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, novoutvrđenog cjenika objavljenog na stranicama Društva,

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu,

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i o dobivenim nagradama,

- da nam proslijedi informaciju o kvalitetnim osvrtima na vlastite prijevode, o svojim sudjelovanjima na tribinama, radijskim emisijama, festivalima, o najavama svojih sudjelovanja na raznim manifestacijama, kako bismo te informacije mogli proslijediti dalje putem svoje FB stranice,

- da nam proslijedi informaciju o svojim hobijima i svakojakim zanimacijama, umijećima i vještinama za koje nalazi vrijeme ili mu služe kao ispušni ventil; smatrali smo da bi bilo vrijedno i o tome napisati poneku riječ u rubrici Nepoznata lica naših prevoditelja i prevoditeljica te i na taj način progovoriti o našoj svestranosti;

- da prati naše FB stranice i blog naše rezidencije pa ako vam se ponešto svidi možete i dijeliti dalje.

DHKP je primio sljedeće nove članice kojima želimo dobrodošlicu: Manuela Zlatar, Borjana Prošev-Oliver, Ana Knežević, Katarina Gugić, Mirjana Bračko.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Sanja Lovrenčić za prijevod Jean-Marie Gustavea Le Clézioa – Bretonska pjesma, nagradu za prijevod publicistike dobio je Boris Dumančić za prijevod Eduarda Galeana – Otvorene vene Latinske Amerike, nagradu za prijevod poezije dobio je Mišo Grundler za prijevod Inger Christensen – Dolina leptira, nagradu za prijevod dječje književnosti dobila je Anda Bukvić Pažin za prijevod Wolfganga Herrndorfa – Čik, najbolje ljeto od svih, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo Dalibor Blažina.

U ožujku 2024. objavljena su imena dobitnika nagrade Ministarstva kulture “Iso Velikanović”: za životno djelo „Isu“ je dobio Marko Grčić, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2023. dobila je Anja Majnarić za prijevod s norveškoga romana Max, Mischa i ofenziva Tet Johana Harstada.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!